iklan

BOBONARU, HEADLINE

Sidadaun xinés na’in-rua suspeitu ba uza osan falsu iha Bobonaru, vítima husu investigasaun kle’an

Sidadaun xinés na’in-rua suspeitu ba uza osan falsu iha Bobonaru, vítima husu investigasaun  kle’an

Komparasaun osan ho tahan orijinál $100 (liman karuk) ho osan falsu kopia (liman loos), iha Kuartél Jerál PNTL, Sesta (17/04/2026). Imajen TATOLI/António Daciparu

BOBONARU, 06 Jullu 2026 (TATOLI) – Negosiante balun iha munisípiu Bobonaru sai vítima ba kazu utilizasaun osan falsu ne’ebé alegadamente envolve sidadaun xinés na’in-rua. Relasiona ho kestaun ida-ne’e, vítima sira husu ba autoridade kompetente halo investigasaun kle’an no foti medida legál hodi prevene kazu hanesan akontese fali iha futuru.

Loja-na’in Wajon, Daniel Loe, sente preokupadu no konsidera aktu ne’ebé sidadaun estranjeiru na’in-rua  halo ne’e hanesan mafia.

“Bele karik hasoru ona hanesan ne’e, lalika husik hela de’it, nonook de’it ba problema hanesan ne’e, laiha prosesu ne’ebé kontinua. Besik semana rua ona ami la rona prosesu to’o iha ne’ebé, ami vítima la hatene, ami-nia osan sira ne’e oinsá? Presiza investiga kle’an. Di’ak liu deporta sira, fó tan multa ba sira, labele haki’ak ema sira ne’e iha ita nia-rai, ne’e ema mafia halo nasaun aat tanba osan falsu ezemplu $100 pasta ida mak troka hotu ita Timór ne’e atu sai oinsá?”, nia kestiona ohin.

Daniel haktuir katak osan falsu ho valór $100 ne’e sira simu bainhira suspeitu sira sosa sasán iha tempu kalan. “Sira na’in-rua mai besik tuku 08h00 kalan. Ami mós besik taka ona, ha’u la haree didi’ak [osan], ita-nia alin feto ne’e mak simu, ha’u haruka nia hatama, volta de’it osan ona, depois vítima sira seluk iha kraik ne’e mai empresta osan asli $100 atu kompara, ha’u mós dehan ami mós vítima hotu. Xineza na’in-rua ne’e liu tiha mak ami hatene maibé osan ne’e ami simu ho normál hela”, nia konta.

Biban ne’e, Daniel mós husu ba Governu atu fó informasaun ba negosiante sira kona-ba oinsá identifika osan falsu. “Osan falsu ida sira lori ne’e kioske ki’ik sira ne’e la hatene duni tanba ami babain simu mak $5 to’o $20 ne’e la’os foun ba ami, ida $100 ho $50 ema jarang mai sosa”, nia dehan.

Vítima seluk, Abel Francelin, reforsa katak suspeitu na’in-rua uza modus ne’ebé difísil ba negosiante sira atu nota tanba utiliza osan tahan $100 sosa sasán iha fatin ne’ebé la hanesan.

“Nia lori osan $100 tahan ida sosa sigarru Marlboro masu tolu kona $7,50 ami volta $92,50, entaun nia liu tiha bá. Xineza ne’e bá enxe ense mina iha pertamina Abonkasa fó nafatin osan $100. Alin sira dehan fó mak osan ki’ik de’it, sira lakohi fó, entaun kolega sira leno osan ne’e ba iha ahi mak nia halai sai, sira kaer lori bá polísia mak sira telefone mai ami mak ami foti osan ne’e haree ba apár ho sira nia falsu ne’e, kompara la hanesan ho ita-nia orijinál ne’e”, nia relata.

Vítima ne’e mós manifesta preokupasaun kona-ba dokumentu balun ne’ebé sidadaun estranjeiru sira uza no husu autoridade relevante halo verifikasaun.

“Agora prosesu dehan ba ona Ministériu Públiku, ita hein ninia kontinuasaun. Atu fó hanoin ba Estadu katak ema estranjeiru foin mai iha Juñu, maibé nia iha karta kondusaun motór nia orijinál Timór nian, padahal ita rasik atu trata karta kondusaun ne’e tenke iha kartaun eleitorál ho buat oioin, más ema nasaun seluk seidauk mai to’o tinan bele hetan karta kondusaun”, nia kestiona.

Abel Francelin rekomenda ba Estadu atu fortalese mekanizmu kontrolu ba sidadaun estranjeiru ne’ebé halo atividade iha territóriu nasionál hodi prevene krime hanesan utilizasaun osan falsu.

Notísia relevante: BCTL hakarak prevene sirkulasaun osan falsu ho promosaun pagamentu dijitál

“Ami haree ne’e falla husi ita-nia Estadu. Haree oinsá para halo mate buat ne’e labele buras iha ita-nia rai, tanba uluk osan falsu [deteta iha Aileu] ne’e dehan buka autór más ikus ita la rona, realidade osan falsu ne’e nafatin la’o iha ita-nia rai, mai to’o ona munisípiu”, nia salienta.

Kazu deteta osan falsu iha Bobonaru akontese iha loron 27 Juñu no iha momentu ne’ebá autoridade seguransa detein suspeitu na’in-rua ho evidénsia kaer nota dolar orijinál ho valór $2.900 no nota $100 hanesan ne’ebé uza sosa sasán no hela tahan ualu, inklui mós moeda rupiah husi Indonézia no nasaun seluk tan.

Kazu referidu submete ona ba prosesu julgamentu primeiru interrogatóriu iha Tribunál Primeira Instánsia Suai.

Notísia relevante: PNTL halo buska no apreensaun ba sidadaun na’in-rua suspeitadu liga ho osan falsu

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!