OÉ-CUSSE, 01 marsu 2022 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi Komisaun E trata asuntu Infraestrura, apresia autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) tanba ezekuta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 ba konstrusuan sira iha rejiaun ne’e ho kualidade no integrada.
“Ami mai halo fiskalizasaun iha Oé-Cusse, ha’u hanoin oinsá mak projetu sira-ne’e kualidade maibé ho tempu hanesan kustu ne’ebé razoável tebes, halo kustu razoável maibé servisu lais ho obra sira-ne’e integradu duni,” Prezidente Komisaun E, Deputadu Abel Pires, ko’alia iha serimónia hatuur fatuk dahuluk ba projetu emprezariál sira iha Santa Roza, Oé-Cusse, tersa ne’e.
Nia fó ezemplo, durante komisaun E hala’o fiskalizaun iha munisípiu 12 iha rai boot, diferente boot iha kustu, gabiaun ida iha Covalima nia medida kilómetru ida maibé nia kustu kuaze to’o millaun ida, maibé iha Oé-Cusse haree gabiaun ida nia médida metru 200 rihun $500 de’it, maibé aumenta ho fundu manutensaun tinan ida, ida ne’e ezemplo di’ak no orgullu bo’ot ida.
“Tán ne’e ami fó parabéns ba Autoridade Oé-Cusse, tanba ita boot-sira hatudu ona ezemplu ba rai boot, la’os ne’e de’it, iha suku Cunha edifisíu eskola uma tolu moru haleu kompleta ho kantin, nia kustu rihun $133,00 de’it, ida-ne’e dahuluk ami komisaun E deteta iha Oé-Cusse ho kustu hanesan ne’e, ha’u iha parlamentu sempre ko’alia maka’as atu tau atensaun másima ba ita-nia komunidade ne’ebé presiza nesesidade espesifiku,” nia orgullu.
Prezidente Autoridade RAEOA Arsénio Paixão Bano, iha tinan 2021 autoridade RAEOA kontrui projetu hamutuk 88, iha tinan ne’e atu halo hotu projetu sira-ne’ebé halo iha tinan kotuk tanba balu seidauk finaliza.
“Projetu sira-ne’e ami investe iha saúde, edukasaun, bee-moos no infraestrutura bázika iha estrada, investe mós ba protesaun zona produtiva agrikultura, no bairru sira-ne’ebé ameasa ba inundasaun, projetu ba protesaun ambiente, kontrui sentru viveru no kuda ai-oan halo konservasaun ba bee-matan sira iha teritóriu Oé-Cusse,” Prezidente RAEOA hateten.
Entretantu, bazea ba livru 3C (RAEOA-ZEESM) previstu iha $127,000,000 ba 2021 ne’ebé koloka ba saláriu vensimentu $11.072.049,00, bens servisu $23.775.569,00, kapitál minór $2.360.470,00, kapitál dezenvolvimentu $85.506.102,00 no transferénsia públika $4.285.810,00.
Saláriu no vensimentu
Despeza ba kategoria saláriu vensimentu hamutuk $11,072,049 hodi asegura saláriu no oras extraordináriu ba funsionáriu hamutuk ema na’in-2,475 ne’ebé dezagrega iha gabinete prezidente autoridade hodi reforsa institusionál, adjunto prezidente autoridade ba sosiál no sekretário rejionál na’in-7 iha RAEOA-ZEESM
Bens no servisu
Nune’e mós despeza ba kategoria bens servisu %23,775,569.00 hodi asegura kustu operasionál ba gabinete prezidente autoridade, adjuntu prezidente autoridade no sekretáriu rejionál-sira hodi implementa programa ka atividade iha RAEOA no ZEESM-TL.
Liña rúbrika orsamentál hosi bens servisu ne’e, Prezidente Autoridade mak sei halo desizaun ba despeza liña rúbrika servisu operasionál hosi sekretáriu rejionál asuntu edukasaun, saúde, traballu no reinsersaun komunitáriu, finansa, administrasaun, agrikultura no komérsiu industria hodi atende no halo jestaun ba administrasaun refere.
Iha bens servisu ne’e prevee liña rúbrika manutensaun no kombustivél maioria koloka orsamentu boot iha responsabilidade prezidente autoridade nia gabinete, atu haree liu-bá kombustivél ba EDTL Inur Sakato, iha mós relasiona ekipamentu pezadu sira-ne’ebé hala’o hela atividade iha Oé-Cusse.
Nune’e mós liña rúbrika sira seluk iha kategoria bens servisu ne’e nu’udar kustu operasionál ba funsionamentu prestasaun servisu iha RAEOA no liña rúbrika viajen estranjeiru hodi atende reuniaun iha rai-liur no halo divulgasaun programa RAEOA no ZEESM-TL, mobilizasaun parseiriu no investór sira.
Iha bens servisu ne’e sita liña rúbrika formasaun profisionál no semináriu hodi atende formasaun ba joven-sira iha Oé-Cusse, formasaun profisionál ba funsionáriu RAEOA no ZEESM-TL, kursu profisionál iha nasaun Portugál inklui kursu inglés no portugés.
Iha kategoria bens servisu ne’e hamosu liña rúbrika asistensia téknika hosi asegura saláriu ba asesór na’in-28, konsultór nasionál sira no tékniku profisionál sira seluk no rúbrika servisu operasionál hodi asegura kustu servisu operasionál ba nesesidade sekretáriu rejionál na’in-7.
Liña rúbruka bens servisu ne’e nu’udar responsabilidade tomak hosi Prezidente Autoridade mak sei halo desizaun ba despeza asosiadu ho atividade operasinál liu-liu ba operasionál limpeza sidade no edifisiu.
Kapitál minór
Entretantu, kapitál minór hamutuk $2,360,470.00, ba tinan 2021 atu asegura kondisaun bázika ba Gabinete Prezidente Autoridade no Gabinete sekretáriu rejionál sira ba sosa kareta ambulánsia, kareta tanki bee-moos, kareta operasionál komputádór/laptop, printer, makina fotokopia, mobiliáriu, AC no seluk-tán.
Kapitál dezenvolvimentu
Portantu kapitál dezenvolvimentu hamutuk $85,506,102 ba 2021, hosi montante refere, RAEOA no ZEESM-TL prevee orsamentu $56,262,790 hosi likides própriu n governu sentrál sei aloka montante $29,243,312.00, mai hosi fundu petrolíferu hodi finánsia no asegura obras sira-ne’ebé halo hela nomoos ba obra foun tuir prioridade VIII Governu Konstitusionál nian.
Transferénsia públika
Iha parte Transferénsia públika hamutuk $4,285,810.00 hodi asegura kustu ne’ebé ho natureza subvensaun públikas. Liña rúbrika ida-ne’e nu’udar responsabilidade tomak ba Prezidente Autoridade hola desizaun ba despeza. Despeza hirak ne’e, mak sei apoia Asosiasõens kooperativa, ONGs no UNDP, subsídiu ba konsellu suku, PAAS no dezastre naturál no merenda eskolár no konsesaun eskolár.
Fundu espesiál dezenvolvimentu
Iha livru 3C (RAEOA-ZEESM) prevee mós rúbrika keta-ketak ida ho naran Fundu espesiál Dezenvolvimentu (FED) ho montante $14,000,000. ba ezekuta hodi finaliza konstrusaun Ró Haksolok.
“Ho nune’e bele fó retornu finanseiru mai iha RAEOA no ZEESM-TL. Orsamentu ba FED ho valór millaun $14 engloba na iha kategoria kapitál dezenvolvimentu,” dokumentu orsamentál previstu iha livru 3C RAEOA no ZEESM –TL ne’ebé asina hosi Ministra Finansa Interina atuál Vice Ministra Finansa, Sara Lobo Brites.
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Evaristo Soares Martins




