DÍLI, 06 Jullu 2026 (TATOLI) – Aspirante no membru Konsellu Igreja Balide, Natalino Cortereal, hateten katak Padre João Vasconcelos Baptista Felgueiras, maski laos ema Timoroan, maibé nia dedika ninia moris tomak atu serbí Igreja no povu Timor-Leste ho domin ne’ebé la iha rohan.
Natalino hato’o deklarasaun ne’e bainhira partisipa iha serimónia omenajen ikus ba Padre João Felgueiras, ne’ebé realiza iha Igreja Balide, Díli, iha segunda-feira.
Tuir nia, Padre João nia kontribuisaun ba povu Timoroan la limita de’it ba misaun relijiozu, maibé mós ba área edukasaun no formasaun durante tempu ne’ebé nasaun hasoru difikuldade boot.
Natalino dehan katak iha tinan 1980, Padre João Felgueiras hamutuk ho Padre João Martins hahú programa formasaun seminarista iha Lahane. Iha tempu ne’ebá, jovem Timoroan barak hetan oportunidade atu hela no estuda iha residénsia Padre João ho gratuita.
“Ami agradese tebes ba Padre João Felgueiras ne’ebé fó oportunidade ba ami no jovem barak atu kontinua eskola iha tempu ne’ebé asesu ba edukasaun difísil tebtebes. Nia simu ami ho laran-lu’ak no fó edukasaun gratuita,” dehan Natalino ho laran triste.
Nia hateten katak Padre João sempre sai hanesan bibi-atan diak ida, ne’ebé simu no hakoak ema hotu la haree ba diferensa sira. Tanba ne’e, notísia kona-ba nia mate halo Timor-Leste lakon líder espirituál ida ne’ebé durante tinan barak fó inspirasaun ba povu.
Natalino lembra mós katak, bainhira nia sei sai aspirante, Padre João sempre fó akompañamentu espirituál no morál ba seminarista sira, hodi ajuda sira ervisu ba Igreja no sosiedade.
“Maski Padre João Felgueiras fila ona ba Aman Maromak, nia espiritu servisu, edukasaun no domin sei moris nafatin iha ami-nia leet. Hau husu ba amu-lulik sira hotu iha Timor-Leste atu kontinua tuir nia ezemplu hodi serbí no hadomi povu ho laran tomak,” Natalino dehan.
Durante ninia moris, Padre João dala barak hateten katak nia hakarak hela no mate iha Timor-Leste, rai ne’ebé nia dedika ninia moris tomak atu serbí Igreja no povu Timoroan.
Padre Felgueiras hakotu iis iha Dili Medical Center (DMC) iha loron 3 Jullu 2026, tuku 17:30, ho idade tinan 105.
Padre Jezuíta ne’e moris iha Caldas das Taipas, Portugál, iha 9 Juñu 1921. Nia tama ba Companhia de Jesus iha idade tinan 21 no simu ordenasaun saserdotál iha idade tinan 29.
Iha tinan 1971, nia mai Timor atu sai Vise-Reitór Semináriu Dioseze Díli.
Nia hanorin lian portugés iha Externato São José no fó kontribuisaun boot ba formasaun intelektuál Timoroan sira, inklui antigu Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo.
Bainhira invazaun Indonézia hahú iha tinan 1975, Padre João deside hela nafatin iha Timor maski hasoru vijilánsia husi autoridade Indonesia. Durante períodu ne’ebá, nia kontinua akompaña povu Timoroan no fó tulun ba estudante no komunidade sira ne’ebé hasoru difikuldade.
Iha tinan 2006, nia hamutuk ho José Alves Martins públika livru Nossas Memórias de Vida em Timor, ne’ebé relata esperiénsia no akontesimentu importante sira husi tinan 1975 to’o Timor-Leste hetan independénsia.
Tanba ninia dedikasaun ba Timor-Leste no Portugál, Padre João simu kondekorasaun importante barak, inklui Grande-Ofisial Ordem da Liberdade (2002), Insígnia Ordem de Timor-Leste (2009), no Grã-Cruz da Ordem de Camões (2022).
Jornalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins




