DILI, (TATOLI) – Nota konseitu Sekretáriu Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII) revela Violénsia Bazea ba Jéneru (VBJ) kontinua hanesan problema direitu umanu komún iha Timor-Leste ho porsentu 59 husi feto timoroan (tinan15 to’o 59) hetan violénsia husi parseiru intimu durante sira-nia moris tomak.
VBJ akontese ba feto no mane iha Timor-Leste; maske nune’e alvu barak liu mak feto. Ne’e hotu mai husi la iha balansu poder entre feto no mane (sentru husi estrutura sosiál).
Violénsia ne’e hanesan problema Saúde Públika no bareira ba nasaun nia dezenvolvimentu sustentável.
Responde ba VBJ ne’e fundamentu hodi atinje 2030 nia Objetivu dezenvolvimentu Sustentável, ho alvu ne’ebé klaru relasiona ho asuntu saúde (objetivu 3), igualdade jéneru (objetivu 5), dame no justisa (objetivu 16) no entre Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável seluk tan.
Enkuantu tuir dadus estatístiku ne’ebé aprezenta husi Diretór Jerál Estatístiku, Silvino Lopes, hatudu porsentu atribuisaun husi feto idade 15-49 ne’ebé iha esperiénsia hetan violénsia fízika ka seksuál mak porsentu 75 la buka ajuda, la fó hatene ema ida.
Porsentu 20 buka tulun atu hapara violénsia no porsentu 6 la buka tulun, maibé fó hatene ema ida.
Nune’e mós aprezenta katak porsentu 33 feto sira iha esperiénsia ona violénsia fíziku dezde tinan 15. Porsentu 5 feto sira iha esperiénsia ona violénsia seksuál.
Porsentu 40 feto kaben na’in iha esperiénsia violénsia konjugál, fízika ka seksuál ka emosionál. Porsentu 20 feto sira ne’ebé iha esperiénsia ona violénsia fízika ka seksuál sira buka ona tulun.
Sekretária Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca de Jesus, iha nia diskursu katak maske esforsu barak, polítika oioin ne’ebé iha ona maibé to’o ohin loron toleránsia ba violénsia bazea ba jéneru sei aas nafatin no violénsia sei kontinua afeta ba feto sira.
“Ita hotu hatene husi estatístika husu estudu demográfiku ne’ebé hatudu katak porsentu 59 husi feto ne’ebé kaben ou iha parseiru iha Timor-Leste, sira hetan violénsia fízika ka seksuál husi sira-nia parseiru sira durante sira-nia moris. Ita mós hatene katak feto ho defisiénsia mak hasoru violénsia barak liu duke feto sira ne’ebé la iha defisiénsia”, dehan nia iha ótel Timor, ohin iha ámbitu workshop nasionál ba loron ida.
Governante ne’e akresenta impaktu husi violénsia sira ne’e, ba feto sira, sira-nia família, ba sira-nia atividade, atu kontribui ba sosiedade ne’e nia impaktu ne’e maka’as no la di’ak.
“Violénsia mós aumenta todan ba iha ita-nia sistema saúde, seguransa nomós justisa”, konsidera.
Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Cesário da Silva, ba jornalista sira hateten feto ho defisiénsia dalabarak hetan violénsia bazea ba jéneru, feto ho defisiénsia ne’e dupla tanba sira-nia kondisaun kompara ho feto seluk.
“Asosiasaun preokupa no organizasaun sira ne’ebé serbisu ba ema ho defisiénsia nafatin preokupa ho dadus estatístika. Dadus ne’ebé sua exelénsia temi ne’e husi asosiasaun. Ami-nia estudu mós hatudu katak husi kazu ne’e númeru boot liu ne’e insestu. Problema sira ne’e ita hato’o ona ba ministériu relevante, liliu SEII”, katak.
Nia mós konfirma dadaun ne’e ADTL halo hela advokasia ba sosiedade atu halo tratamentu ne’ebé hanesan ba ema ho kondisaun defisiente, liliu mós ba feto ho defisiente sira.
“Dalabarak liu ema haree asuntu defisiénsia ne’e, asosiasaun ne’ebé serbisu ho defisiente ne’e nia problema rasik. Liga ba governu, dehan ne’e Ministériu Solidariedade no Inkluzaun Sosiál nia problema. Ideia ne’e laloos. Persepetiva ida ne’ebé laloos”.
Tanba ne’e, Diretór Ezekutivu ADTL husu ba entidade hotu iha sosiedade tenke tau konsiderasaun no ko’alia mós kona-ba asuntu ema ho kondisaun defisiente.
“Situasaun reál mak sira ne’ebé iha área rurál, la hetan informasaun ida ne’ebé mak adekuada, liliu ko’alia violénsia liga ho ema ho defisiénsia barak liu mak abandona. Pior liu mak insestu ne’e. Ida ne’e mak ami preokupa hela”, konklui.
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida