iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

MEJD Sei Prepara Planu Kompriensivu Rezolve Infraestrutura Eskolár

MEJD Sei Prepara Planu Kompriensivu Rezolve Infraestrutura Eskolár

Ministra Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Dulce de Jesus Soares. Imajen/ Fundasaun Alola

DILI, (TATOLI)-Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu (MEJD), Dulce de Jesus Soares, rekoñese katak, infraestrutura sei sai problema boot ba MEJD, la’ós de’it iha kapitál, maibé mós iha munisípiu sira iha territóriu Timor-Leste. Tanba ne’e, MEJD sei prepara planu komprensivu rezolve infraestrutura eskolár ne’ebé atu hahú implementa iha 2020.

“Ita mós iha tan programa seluk ne’ebé mak boot tebes, iha tinan ida ne’e, ita sei la halo barak, maibé Ministériu sei prepara planu kompriensivu ida atu nune’e iha 2020 ba oin ita kontinua halo tuir planu ne’ebé mak iha”, hateten Ministra Dulce de Jesus Soares, horiseik loro-kraik iha salaun INFORDEPE (Institutu Nasionál Formasaun Dosente no Formasaun Profisionál Edukasaun-sigla portugés), Balide-Dili.

“Ha’u iha mehi boot ida, Oitavu Governu Konstitusionál, hakarak atu rezolve asuntu ne’e, durante tinan lima ne’e nia laran”, hateten tan Ministra Dulce de Jesus Soares, ba jornalista sira.

Governante ne’e afirma, ho problema infraestrutura ne’ebé mak MEJD enfrenta inkluzivamente estabelesimentu ensinu sira iha territóriu mak iha oitavu Governu Konstitusionál kontinua tau infraestrutura hanesan prioridade ida, katak ba futuru, la’ós atu haree de’it sala-aula, maibé inklui mós ninia kondisaun sira ne’ebé mak karik iha eskola balun.

“Tama ona iha planu Oitavu Governu Konstitusionál nian katak infraestrutura sai prioridade boot ida ba ami”, hateten Ministra Dulce de Jesus Soares.

Planu Oitavu Governu Konstitusionál ligadu ho asuntu edukasaun deskreve iha pájina 14 nú2.1 (Edukasaun no Formasaun). Katak, halakon obstákulu iha asesu ba edukasaun no asegura atu labarik no foin sa’e sira bele hetan asesu ba edukasaun ida ho kualidade, la haree ba kondisaun ekonómika no sosiál no mós fatin iha ne´ebé sira horik ba, sai nu’udar estratéjia prioritária ba Governu.

Asesu ba Edukasaun, ho kualidade, labele sai de’it priviléjiu ba ema balun, maibé, pelu kontráriu, edukasaun presiza sai nu’udar instrumentu inkluzivu ida ne´ebé bele hamenus diferensa, iha oportunidade socio-ekonómika, hodi promove dezenvolvimentu ekuitativu iha ita-nia Nasaun.

Edukasaun sai nu’udar direitu fundamentál ida ba sidadaun no sai instrumentu importante ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku, nune´e mós atu kria sosiedade ida ne´ebé saudável no próspera.

Iha tinan 2023, Timor Leste hakarak atu atinje edukasaun ida ne´ebé ho kualidade di’ak liu, ho oportunidade boot iha asesu ba ema hotu, hodi sai edukasaun ida ne´ebé bele hatán loloos ba nesesidade mercado-de-trabalhonian, kontribui hodi hamenus dezempregu, liuhusi aprendizajen iha moris tomak (aprendizagem ao longo da vida), no, liu-liu, atu hakotu tiha siklu visiozu husi/iha ki’ak interjerasionál.

Edukasaun ida ne´ebé atu atinje, mak sei promove aprendizajen ida ne´ebé serve hanesan baze, atu sidadaun sira bele ativu iha partisipasaun ba dezenvolvimentu sustentável, iha konsolidasaun ba Nasaun no, nune´e mós, atu sidadaun sira bele aplika sira-nia potensialidade no sira-nia kriatividade umana ne’ebé favorese ba inovasaun.

Atu atinje rezultadu ne´e, programa VIII Governu Konstitusionál iha área Edukasaun, reflete (ka hatudu) programa ida koerente no integradu. Liuhusi programa ida ne´e, hakarak afirma katak dalan loos atu alkansa rezultadu ne´ebé ita hein ho forma sustentável, maka liuhusi partisipasaun permanente husi komunidade edukativa no kontribuisaun ativa husi entidade oi-oin, públikas no privada (inklui mós sosiedade sívil no setór privadu) ho baze iha sistema koordenasaun ida ne´ebé firme.

No mós, liuhusi programa ida ne´e, sei promove definisaun no implementasaun ba intervensaun edukativa, ne’ebé bazeia ba evidénsia sientífika no konkreta nune´e mós ba estudu rigorozu, ho kualidade.

Nune´e, Governu sei hadi’a kualidade Edukasaun no formasaun profisionál, hodi asegura asesu ne’ebé hanesan ba populasaun timor-oan tomak, iha área Ensinu hotu-hotu.

Ba ne´e, Governu sei: i) Reforma jestaun no administrasaun iha Sistema Edukativu, iha nivel Ministériu Edukasaun, Munisipál no mós iha eskola, inklui definisaun ba prosedimentu ne’ebé adekuadu no ba sistema monitorizasaun no avaliasaun

  1. ii) Haforsa kondisaun atu labarik sira, ho tinan entre tolu to´o lima, bele hetan asesu ba preparasaun ba ensinu báziku obrigatóriu, inklui edukasaun pre eskolár, ne’ebé besik sira-nia hela fatin. Asegura mós, partisipasaun konkreta husi komunidade edukativa;

iii) Haforsa (ka hametin) kondisaun ba Ensinu Báziku ne’ebé universál, obrigatóriu no gratuitu, ho kualidade ne´ebé di’ak duni. Ensinu Báziku sei sai nu’udar sentru hodi aprende atu koñese, aprende atu halo, aprende atu moris ho ema seluk no mós aprende atu forma nia aan rasik. Iha idade ho tinan neen, labarik hotu-hotu sei hetan asesu ba Ensinu Báziku ida ho kualidade, ho akizisaun ba kompeténsia ne’ebé maka’as iha matemátika no iha literasia, iha lian (ka língua) ofisiál, ho mós kompeténsia bázika iha lian inglés, hanesan lian estranjeiru, nune´e mós kompeténsia iha valores fundamentál husi identidade nasionál, husi istória no mós husi kultura timor-nian;

  1. iv) Reforsa kondisaun ba Ensinu Sekundáriu ida, iha ne’ebé estudante sira bele hetan asesu ba koñesimentu sientífiku, umanístiku no mós tékniku. Alunu sira sei aprende atu aplika koñesimentu hirak ne´e, iha sektór produtivu País-nian, hodi prepara sira atu tama ba mercado do trabalhoou atu kontinua sira-nia estudu superiór, universitáriu ka politéknika. Governu sei kontinua fó opsaun rua: Ensinu Sekundáriu Jerál ka Ensinu sekundáriu Tékniku-Vokasionál;
  2. v) Asegura atu estudante sira ne´ebé tama iha Ensinu Superiór, bele prontu atu fóresposta ne´ebé los liu, iha mercado de trabalho, hodi asegura asesu ne´ebé hanesan ba ema hotu no haforsa mekanizmu akreditasaun nian no avaliasaun ba kualidade iha nível ensinu ida ne’e;

vi)Reforsa oportunidade ba hirak ne’ebé hakarak estuda no hakle’an sira-nia koñesimentu, liu-liu sira ne’ebé vulneravel liu, no sira ne´ebé hasoru dezafiu boot, liu-husi programa edukativu ne’ebé atraente no fleksivel, bazeia ba metodolojia ne´ebé ho kualidade ba ensinu ba ema adultu;

vii) Moderniza no hodi asegura importánsia ne’ebé boot, iha esforsu ba formasaun profisionál kontínua, hodi haforsa padraun efetividade ne’ebé tenke di’ak, hanesan mentoria no akompañamentu, no uza informátika no teknolojia ba informasaun, materiál multimedia no aprendizajen ‘à distância’ (ka husi dook) atu asegura dosente ho kualidade, preparadu atu forma futuru Timor-Leste nian;

viii) Kontinua dezenvolve rekursu umanu nasionál, liuhusi programa, estratéjia no investimentu plurianuál. Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu sei kontinua kontribui ba dezenvolvimentu iha Edukasaun no Formasaun Profisionál ba foin-sa’e no adultu sira, ho forma ne´ebé transparente no koordenada, no ho baze iha identifikasaun ba área koñesimentu no abilidade ne’ebé sei falta liu;

  1. ix) Konsolida Komisaun Nasionál Edukasaun (CNE), nu’udar mekanizmu ba promosaun diálogu inkluzivu no partisipativa, entre parte interesada iha sektór edukativu, no koordenasaun ne’ebé di’ak entre Ministériu Edukasaun ho sosiedade sivíl no setór privadu no mós ho parseiru dezenvolvimentu nasionál no internasionál;
  2. x) Hakle’an programa iha edukasaun inkluziva, hodi promove kultura kona-ba respeitu ba diversidade, hodi rekoñese talentu oi-oin no mós kapasidade oi-oin, husi ema hotu, atu nune´e bele promove susesu ba alunu sira no, efetivamente, posibilita sira atu hetan futuru hanesan sidadaun ne´ebé hetan respeitu husi komunidade tomak, no asegura edukasaun ne´ebé orienta liu ba alunu, nu’udar realidade loro-loron, ne’e hotu nu’udar prinsípiu-xave ba polítika edukativa;
  3. xi) Konsolida lian Tetun hodi garante padraun ida ba nia uzu, no promove nia uzu iha estabelesimentu ensinu sira, iha área oin-oin governu nian, iha média no ba populasaun hotu.

Nune´e, Governu kompromete atu haka’as liu-tan iha implementasaun Planu Estratéjiku Nasionál Edukasaun (2011-2030), atu nune´e bele alkansa meta hirak tuir mai, iha tinan lima oin mai:

2.1.1 Ensinu Pre-Eskolár

Pelu menus 50% husi labarik, ho tinan entre 3 to 5, sei benefisia ba Edukasaun Pre Eskolár ka programa preparasaun ba Ensinu Báziku obrigatóriu, ho atensaun espesiál ba komunidade rurál.

Implementa ho kompletu, Kurríkulu Nasionál de Baze no programa ba orientasaun pedagójika, relasiona ho edukasaun pre eskolár.

Define sistema administrasaun no jestaun ba estabelesimentu pré-eskolár, adekuadu ba realidade nasionál, ne´ebé bele asegura efetividade iha prosesu ensinu-aprendizajen no maximiza rekursus umanu no finanseiru, hodi loke liu-tan asesu ba pré-eskolár no ba insentivu finanseiru públiku.

Asegura konstrusaun ka reabilitasaun, iha mínimu, fasilidade 100, hodi uza ba edukasaun Pre-eskolár, ne’ebé kompletas ho rekursus umanu, ekipamentu no materiál didátiku.

2.1.2 Ensinu Báziku

Aumenta ba 95%, taxa likida iha matrikula no aumenta taxa aprovasaun, iha etapa finál ensinu báziku, ba pelu menus 85%.

Hamenus rasiu husi alunu iha sala laran, ba média nasionál, profesór 1 ba alunu 35, liuhusi konstrusaun, pelu menus, sala foun 1.050.

Asegura iha mínimu, aumentu ba 30% ba kapasidade literasia alunu sira, iha 2º anu eskolár besik atu hotu, ne’ebé sei sukat ho baze husi avaliasaun, tuir padraun internasionál.

Asegura katak 100% Eskola Bázika Sentrá Públika sei hetan instalasaun bee no saneamentu, no biblioteka ho kondisaun atu uza, no mós aumenta ba 50% númeru eskola ne´ebé hetan ona asesu ba fasilidade laboratóriu nian.

Kria fundu infraestrutura ida, atu fó resposta ba situasaun emerjénsia, ne’ebé bele tau-em risco seguransa no saúde alunu no profesór sira nian.

Implementa, ho kompletu, Kurríkulu Nasionál Baze, ne’ebé hetan ona aprovasaun iha tinan 2015, no ninia programa ba orientasaun pedagójika.

Dezenvolve no implementa medida pedagójika, ne’ebé adekuada, hodi asegura ensinu ida ho kualidade, iha área rurál.

Halo revizaun ba Kurríkulu Nasionál ba 3º siklu do Ensinu Báziku, hodi aprova lejizlasaun relevante no orientasaun pedagójika ne’ebé presiza.

Konsolida atividade ne´ebé hariku kurríkulu, inklui programa “Horta Pedagógica”, no kria programa foun ne’ebé estimula kompeténsia kultura, artístika no desportiva, iha eskola tomak iha ensinu báziku.

Garante atu alunu no Profesór sira tomak bele iha asesu ba livru no materiál eskolár, ne´ebé relevante no ho kualidade, hodi promove mós uzu ba Teknolojia husi Informasaun no Komunikasaun (TIC).

Hamosu programa televizivu lubuk ida no videos, hodi apoia prosesu ensinu-aprendizajen no define no implementa programa exelénsia, liu-husi prosesu partilla (ka fahe ba malu) padraun-modelu atu potensializa asesu ba pratika ho kualidade iha estabelesimentu eskolár publiku, ne´ebé presiza liu, liuhusi utiliza Centro de Aprendizagem e Formação Escolar(CAFE), hanesan dalan ida.

Aprofunda jestaun demokrátika iha eskola, liu-husi medida ne´ebé haforsa partisipasaun inan-aman no alunu sira.

Reforsa implementasaun konteúdu kurríkulu nian iha matéria formasaun kona-ba valór síviku sira, igualdade jéneru no respeitu diversidade.

2.1.3 Ensinu Sekundáriu Jerál no Tékniku Vokasionál

Atinji to’o 85%, taxa bruta ba matrikula, hodi loke tan númeru vaga ne´ebé nesesária, iha eskola foun no eskola ne´ebé iha ona.

Konstrui ka reabilita, iha mínimu 300 sala de aula, liuhusi programa konstrusaun no reabilitasaun eskola foun no sala de aula ba Ensinu sekundáriu.

Asegura katak 100%, husi eskola sekundária públika, bele hetan kondisaun tomak ne’ebé di’ak no pronta atu sai hanesan fatin ida ba aprendizajen ne´ebé adekuada, ho fasilidade hanesan laboratóriu no biblioteka, iha ambiente ida ne’ebé seguru no respeitozu.

Hahú implementa medida atu halo avaliasaun, tuir padraun internasionál, atu sukat rezultadu husi aprendizajen (ex. PISA), ne´ebé serve nu’udar baze ba reforsu ba kualidade iha nível ensinu ida ne´e, no sai mós nu’udar mekanizmu hodi sukat progresu ne’ebé iha.

Haree hikas fali Kurríkulu Nasionál ba Ensinu sekundáriu Tékniku Vokasionál, atu promove adaptasaun ne’ebé di’ak-liu ba padraun rejionál no internasionál ba ensinu, no asegura adkire (ka hetan) kompeténsia pratika no ba laboratóriu, kompeténsia kultura, artístika no desportiva, abilidade ba moris no kompeténsia transversál ba emprendedorizmu.

Haree hikas fali Kurríkulu Nasionál ba Ensinu sekundáriu Tékniku Vokasionál, atu promove ajustamentu di’ak-liu ba nesesidade husi merkadu, hanesan: agrikultura, indústria, mekánika, eletrónika, konstrusaun sivíl, no prestasaun servisu ne’ebé vokasionadu (ka halai) ba arte, empreza, turizmu no restaurasaun, ho foku ba dezenvolvimentu iha área rurál.

Asegura asesu Profesó sira-nian ba materiál pedagójiku, ne´ebé bele apoia implementasaun ba kurríkulu.

Garante katak 100% husi Profesór, iha Ensinu sekundáriu Jerál, iha kualifikasaun minima ne´ebé lei ezije, liu-husi formasaun kontínua ba Profesór iha kurríkulu no iha programa orientasaun pedagójika nian.

Uza informátika no teknolojia komunikasaun, hanesan instrumentu atu promove ensinu ida ne´ebé modernu no ho kualidade.

Implementa programa akonsellamentu profisionál ida, hodi apoia alunu sira atu hili kursu ne’ebé sira hakarak hasai, iha Ensinu Superiór.

Promove parseria fortes ho entidade relevante, inklui sektór privadu, atu garante Ensinu sekundáriu ne’ebé asesivel no ho kualidade, inklui apoiu finanseiru no realizasaun estájiu ba alunu sira, ne’ebé ajusta ho nesesidade merkadu nian.

Define no implementa programa de excelência, liuhusi prosesu partilla kona-ba padraun modelu, atu potensializa asesu ba prátika ne’ebé ho kualidade, ba estabelesimentu eskolár públiku ne´ebé presiza liu.

2.1.4 Ensinu Rekorrente

Uza metodolojia atrativa no fleksivel, hodi aumenta taxa de aprovasaun no graduasaun ba programa Ensinu Rekorrente nian.

Avalia no reforsa Sentru Komunitáriu ba Aprendizajen, hodi promove liu-liu katak Sentru sira ne’e hetan partisipasaun, ne’ebé efetiva, husi sosiedade sivil no komunidade lokál, atu maximiza utilizasaun Sentru sira ne’e ba atividade edukativa oi-oin iha komunidade nia leet.

Haforsa kualidade Ensinu Rekorrente, liu-husi asesu ba materiais didátiku ho konteúdu ne’ebé konkretu no fasil atu kompriende no mós habelar Programa Ekivalénsia nian to’o Ensinu Sekundáriu, bazeia ba estudu viabilidade ida.

2.1.5 Reforsu ba Koezaun Sosiál Liuhusi Edukasaun

Promove integrasaun ba modifikasaun fízika ne’ebé nesesária, iha instalasaun hotu-hotu ne’ebé foun ba Eskola Públika.

Implementa sistema edukativu ida nu’udar reforsu, ho formasaun kle’an liu ba profesór, hamutuk ho programa ba apoiu espesífiku iha eskola públikas no privada, ne’ebé oferese servisu edukativu espesializadu ida ba alunu sira ne’ebé ho nesesidade edukativa espesializada, ba alunu sira ne’ebé iha nesesidade edukativa espesializa, hodi permite katak eskola sira ne’e bele serve populasaun di’ak liután.

Asegura reforsu institusionál no tékniku ba Sentru Rekursus ba Edukasaun Inkluziva, liuhusi análize rigoroza kona-ba nesesidade.

Promove alimentasaun ne’ebé nutritiva ba alunu sira, inklui hadi’a implementasaun programa Merenda Eskolár, hodi haforsa nia jestaun no efikásia, liu-husi mekanizmu koordenasaun Inter-ministerial.

Estabelese ligasaun ho Programa Saúde iha Família no ho programa relevante seluk, hodi koordena apoiu ligadu ba saúde fízika no mentál labarik sira, iha eskola ka iha lar (uma mahon), inklui sira ne’ebé iha problema psikolójiku, trauma no problema saúde seluk-tan.

Reforsa koordenasaun ho programa “Bolsa da Mãe”, hodi oferese mós asesu ba bolsa estudu ba alunu sira, ho nesesidade edukativa espesializa.

Promove medida apoiu ba labarik sira ne’ebé laiha koñesimentu lian ofisial ida, bain-hira sira integra ba sistema edukativu, liu-husi kontinuasaun programa-pilotu EMBLI to’o 6.º ano eskolár remata, hodi asegura reforsu ba formasaun espesifika kona-ba uza primeira língua hanesan ponte aprendizajen ba lian ofisiál sira.

Dezenvolve programa atividade rekreativa no programa animasaun nian no inovasaun seluk-tan, hodi promove koñesimentu lian ofisiál ba labarik sira ne’ebé ho idade ki’ik.

Elabora no implementa programa espesífiku ida, atu asegura inan-foin-sa’e sira kontinua hetan asesu ba edukasaun, iha kondisaun hanesan ema seluk.

Dezenvolve programa ne’ebé enkoraja ema ho defisiénsia atu sira partisipa iha atividade profisionál, ne’ebé iha relevánsia boot ba dezenvolvimentu nasionál, inklui mós hanesan Profesór.

Hahú implementa programa transporte eskolár, ho métodu ne’ebé adekuadu ba realidade nasionál no partisipasaun ativa husi komunidade edukativa.

Aumenta persentajen Dosente Feto no ba kargu Diresaun no Xefia, iha entidade relevante ba edukasaun, ho aumentu mínimu 15%.

2.1.6 Jestaun No Kualidade Ensinu

Promove sistema ida rigorozu ba avaliasaun ensinu no jestaun no akreditasaun ba Eskola no implementa programa ba kapasitasaun ne’ebé bele halakon frakeza ne’ebé identifika ona.

Promove no haforsa mekanizmu kontrolu ba númeru oras ensinu formal ba alunu ida-idak no haforsa sistema rekursu umanu, iha estabelesimentu edukasaun no ensinu no bazeia ba méritu, profisionalizmu no kompeténsia, nune’e mós oferese insentivu, formasaun no kapasitasaun, no mós implementa avaliasaun ba dezempeñu ho baze ba kualidade no progresaun iha karreira, hodi bele asegura valorizasaun profisaun nian.

Implementa medida ne’ebé bele liga Profesór sira-nia kualifikasaun ho sira-nia funsaun ne’ebé atu hala’o, no asegura katak sira kolokadu tuir nesesidade reál.

Asegura katak prosesu tomak ba planeamentu, nia finansiamentu no nia aprovizionamentu iha kualidade, no implementa asaun atu monitoriza nia efetividade, hodi utiliza dadus Edukasaun nian no dadus kona-ba populasaun, hanesan ferramenta baze ba planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun.

Moderniza nível de Ensinu ne’ebé iha, liu-husi utilizasaun teknolojia informátika iha administrasaun no jestaun eskolár no iha sistema informátiku ba jestaun eskolár.

Haforsa kapasidade servisu munisipál nian, inklui mós, liuhusi koordenasaun efetiva ho prosesu desentralizasaun administrativa, formasaun ba jestaun no administrasaun no iha área sira seluk.

Asegura jestaun eskolár efisiente, liuhusi definisaun no implementasaun regulamentu kona-ba disiplina Profesór no alunu sira nian, no ba finansiamentu eskolár.

Hadi’a relasaun eskola ho inan-aman sira, inklui promosaun ba asosiasaun inan-aman nian no realizasaun kampaña sensibilizasaun ba envolvimentu inan-aman sira, iha edukasaun labarik sira-nian.

Implementa programa ne’ebé hariku alunu sira, liu-liu atividade desportiva, eskuteiru, atividade sívika, artístika no kulturál.

Reestrutura INFORDEPE atu bele oferese dezenvolvimentu profisionál progresivu no ho kualidade ba rekursu umanu iha edukasaun no asegura formasaun ne’ebé efetiva liu ba Jestór no Profesór.

Prepara Profesór, tuir área relevante ba espesializasaun, hodi asegura kolokasaun ne’ebé efetivu, antes hahú ano letivu. Inklui, promove kualidade no relevánsia iha Institutu Nasionál Linguístika, no asegura tan rekursu hodi fortaleza lian ofisiál Tetun no lian nasionál seluk.

Jornalista: Rafy Belo

Editór: Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!