iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Juventude Rezisténsia Husu Foinsa’e No Populasaun Mantein Situasaun Kalma

Juventude Rezisténsia Husu Foinsa’e No Populasaun Mantein Situasaun Kalma

Juventude Rezisténsia. Imajen: Nelia Fernandes

DILI, 18 janeiru 2020 (TATOLI)-Juventude Rezisténsia “Frente Urbana” realiza konferénsia imprensa iha Otel Novo Turizmu, ohin, hodi komemora tinan 30, bainhira embaixadór Estadu Unidu Amérika (EUA), Jhon Monjo bainhira vizita Timor-Leste iha tinan 1990.

Liuhusi konferénsia imprensa ne’e, Portavós Juventude Rezisténsia, José Manuel Nakfila hateten, liuhusi komemorasaun tinan 30 Manifestasaun Jhon Monjo, Juventude rezisténsia ne’ebé hamriik iha “Frente Urbana” nia mahon hakarak hato’o ba estadu katak tau atensaun aas ka tratamentu saúde ba juventude rezisténsia ne’ebé hetan ka sofre moras.

Espesiál ba loron ne’e, husu ba governu atu apoiu tratamentu saúde kontinua ba ami-nia maun alin Julio Maussiri “Zebra-Metan” ne’ebé sai mós autór no sofre pankada todan iha tinan 30 liu ba iha fatin ne’e, tanba manifestasaun Jhon Monjo.

Konsellu kombatente/ Komisaun verifikasaun dadus, veteranu atu presiza halo duni verifikasaun dadus ne’ebé rigorozu, atu nune’e Timor-Leste bele hetan númeru Veteranu/ kombatente ne’ebé mós no loos.

Fó kondekorasaun ba entidade sira ne’ebé durante tempu okupasaun Indonézia, brani no prontu fó protesaun ba juventude rezisténsia sira ne’ebé persegidus. Dada fila kondekorasaun no subsídiu veteranu ba maluk sira ne’ebé mak simu ona kondekorasaun no subsídiu / pensaun veteranu ni’an tanba hatama dadus falsu no tanba pratika sistema familiarizmu iha Komisaun omenagen iha tempu sira kotuk.

Husu ba juventude rezisténsia, alin foin sa’e sira no populasaun jerál atu, juventude rezisténsia presiza hametin nafatin no hametin di’ak liután unidade no espiritu solidaridade nu’udar ema rezisténsia. Alin foin sa’e sira presiza foku ba estuda no atividade pozitiva iha imi-nia moris.

“Populasaun Jerál presiza mantein situasaun kalma-trankilidade iha ida-idak nia komunidade, atu nune’e bele ajuda estadu rezolve problema nasaun nian, liuhusi dalan demokrasia iha estadu direitu demokratiku nia mahon,” Portavós Juventude Rezisténsia “Frente Urbana” husu.

 Funu Úniku

“Natureza funu ba libertasaun da pátria, Timor-Leste maka ema hotu konsidera Timor-Leste ninia funu nu’udar funu ida mais uniku iha mundu,” Portavós Juventude Rezisténsia, José Manuel Nakfila, hateten.

Nia esplika, Timor-Leste situa iha nasaun boot rua nia leet; Indonézia no Austrália, ne’ebé husi inisiu sai adversáriu ba Timor-Leste nia auto-determinasaun, obriga timoran atu halo ezersísiu maka’as no oioin hodi hada’u hikas ninia independénsia ne’ebé proklama iha 28 de Novembru 1975.

Moris iha governu Indonézia no Austrália nia Politíka iha tempu ne’ebá, Timor-Leste nia funu sai izoladu iha mundu nia matan.

Iha tinan 1980 itál bainhira komandu luta halo reestruturasaun ba funu, motto antigu ne’ebé ita ka’er iha tinan 1975-1979 katak konta ho ita-nia própria forsa, la kondis ho situasaun tinan hirak tuir mai.

Ikus, deside halo funu gerilha hodi hasoru militar Indonezia maka populasaun Ailaran ne’ebé “Indoktrinadu no Politizadu” husik tun no tama vila.

“Operasaun militár Indonézia, ne’ebé hamate ema barak nia vida iha tinan sira difisil maibé la hamate timoroan nia esperansa ba ukun rasik aan. Juventude, jerasaun ba jerasaun tempu ne’ebá halo nafatin rezisténsia ho maneira semellante, mas não é mesmo,” Portavós Juventude Rezisténsia, José Manuel Nakfila haktuir.

Nia haktuir tan katak iha tinan 1989 mosu asaun masivu iha kapitál Dili hodi baku ema Indonézia sira, liliu baku estudante Indonézia oan sira.

“Indonézia-nia oan sira ba mai eskola ho karreta militár mak tenke tula tanba jovens sira halo chek point ba transporte públiku iha sidade Dili, ho slogan “Kapan Pulang”. Asaun baku Indonézia nia oan sira rezultadu joven balun kaptura husi militár no polísia no tama prizaun”.

Nia hatutan, situasaun sai polítika manas liután bainhira vizita Amu Papa João Paulo II iha Tasi tolu, Dili, ne’ebé joven lubuk oan halo manifestasaun depois misa. Konsekuénsia husi manifestasaun Tasi tolu mak militár Indonézia persege joven lubuk ida no ikus kaptura sira.

Manifestasaun Tasi Tolu lori ondas no forma foun ba luta juvenil iha sidade Dili. Oinsá dada mundu nia matan ba luta izolativu Timor-Leste nian.

Aproveita másimu isu direitu umanu nian, hatutan ondas manifestasaun Tasi tolu, joventude ulun bo’ot ida ne’ebé hela no eskola iha kapitál Dili halo manifestasaun iha loron 17, 18, no 19 de janeiro 1990, bainhira embaixadór Amérika UEA, Jhon Monjo Vizita Timor-Leste.

Manifestasaun hahu iha fatin ne’e, 17 janeiru 1990 ho objetivu husu embaixadór, Jhon Monjo, atu tau matan ba violasaun direitu umanus iha Timor-Leste, inklui Direitu ba autodeterminasaun ba povu rai ida ne’e.

“Ondas manifestasaun juvenil iha sidade Dili mosu iha tinan sira tuir mai, kazu SMP Paulo VI, SMP 4 Kakaulidun, SMA Santo Yosep, Motael ne’ebé hamate saudozu Sebastião Gomes no seluk tan, no ikus to’o iha pontu kulminasaun, manifestasaun 12 Novembru 1991 iha Santa Cruz Dili, ne’ebé loke mundu nia matan no fanu mundu nia solidaridade ba Timor-Leste nia luta ba libertasaun Nasionál”.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór        :Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!