iklan

OPINIAUN

Pobreza iha Timor-Leste no sasukat sira

Pobreza iha Timor-Leste no sasukat sira

Hakerek nain, Guteriano Neves.

Hosi:

Guteriano Neves

“Pobreza tuir dimensaun monetária nian sukat bazea deit ba ema nia rendimentu no konsumu”.

Introdusaun

Asuntu pobreza  hetan atensaun hosi públiku Timor-Leste nian iha fulan ida ne’e nia laran. Atensaun refere koinsidénsia ho notísia ne’ebé fó sai kona-ba relatóriu Indise Pobreza Multidmensionál – Multidimensionál Poverty Index – publika hosi Universidade Oxford no Programa Nasoens Unidas nian ba Dezenvolvimentu (PNUD) – United Nations Development Program. Bazea ba dimensaun saúde, edukasaun no padraun moris nian, Timor-Leste nu’udar país ho proporsionalidade pobreza aas liu iha rejiaun Azia Pasífiku. Maski sentru ba atensaun mak estatutu Timor-Leste nian ho pobreza multidimensionál Timor-Leste nian aas liu iha rejiaun ne’e, kestaun ne’ebe falla atu hetan atensaun mak dezempeñu  Timor-Leste nian iha redusaun pobreza hosi tempu ba tempu. Hosi ne’e nota katak taxa pobreza iha Timor-Leste sei relativamente aas kompara ho pais seluk iha mundu; maibé ninia dezempeñu relativamente di’ak. Ida ne’e atu hatudu katak Timor-Leste hetan eransa boot ida hosi ninia istória koloniál no okupasaun militár; no nivel pobreza aas mak parte ida hosi eransa hirak ne’e.

Definisaun no Sasukat Pobreza

Pobreza nu’udar dezafiu dezenvolvimentu mundiál ne’ebé defini no enkuadra ajenda dezenvolvimentu internasionál iha dekade rua ka tolu ikus nia laran. Ezemplu real mak Poverty Reduction Strategy Paper, Objetivu Dezenvolvimentu Millenium – Millenium Development Goals (MDGs) – no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel – Sustainable Development Goals (SDGs). Ajenda sira ne’e ninia objetivu mak atu reduz pobreza iha dimensaun oioin.

Dezde ne’e, konseitu pobreza envolve hosi tempu ba tempu. Insialmente, konseitu pobreza refere liu ba kondisaun ekonómiku; sukat hosi valór monetária ema nia rendimentu nian. Entaun sasukat prinsipál ne’ebé uza mak valór monetária hosi ninia rendimentu no konsumu. Maibé ho tempu la’o, iha rekoñesementu katak pobreza ne’e la’ós de’it kestaun monetária. Sukat pobreza meremente bazea ba valór monetária nega tiha kompleksidade hosi pobreza ne’e rasik.  Tuir Organizasaun Nasoens Unidas nian (ONU), pobreza involve rendimentu no rekursu la sufisienti atu asegura moris ho sustentavel. Ida ne’e tuir mai manifesta iha hamlaha, malnutrisaun, falta asesu ba edukasaun no servisu bázika sira, diskriminasaun no esklusaun no menus partisipasaun iha prosesu halo desizaun. Iha relatóriu “World Development Report 2000/2001: Attacking Poverty”, deskreve katak kiak sira moris iha kondisaun sira hanesan laiha liberdade ba asaun atu halo opsaun ba sira nia moris, falta hahan no hela fatin ne’ebé dignu, falta asesu ba edukasaun no saúde, no laiha kondisaun atu moris tuir sira nia hakarak. Sira mos enfrenta vulnerabilidade estrimu atu hetan moris lalais, vulnerabilidade ba mudansa ekonómiku, no mos vulnerabilidade ba dezastre naturál.

No finál, to’o agora, iha konkordansia katak pobreza la’ós meremente kestaun monetária; maibé kestaun multidimensionál. Ne’e signifika katak ema ida kategoria kiak la’ós de’it tanba ninia rendimentu la sufisienti; maibé tanba mos tanba kondisaun sosial no politiku ne’ebé la suporta nia atu halo desizaun ba ninia moris tuir ninia hakarak. Objetivu Desenvolvimentu Sustentavel – ODS trata pobreza nu’udar kestaun multidimensionál Tanba ne’e, iha Objetivu primeiru hosi ODS mak atu halakon pobreza iha kualker forma no kualker dimensaun; no halakon pobreza iha kualker forma mak kondisaun prinsipál atu hetan dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentavel.

Iha dezenvolvimentu internasionál, iha tipu pobreza oin rua: pobreza asboluta ho pobreza relativa. Ema ida tama kategoria pobreza absoluta wainhira nia laiha kondisaun baziku atu sustenta ninia nesesidade baziku. Pobreza absoluta barak liu uza iha país sub-dezenvolvidu sira; tanba sira nia orientasaun polítika públiku mak oinsa atu hetan eleva kondisaun atu moris ho kondisaun minimu. Iha parte seluk, ema ida konsidera tama kategoria pobreza em termus relativu wainhira nia kondisaun moris at liu kompara ho sira seluk ou sidadaun sira seluk. Kontestu pobreza relativu ida ne’e defisil liu atu sukat kompara ho pobreza absoluta. Maibé pobreza relativu barak iha relasaun direita ho ditribuisaun rekursu no dizigualidade sosial. País industrializadu no dezenvolvidu sira foo importansia ba pobreza relativu tanba sira nia nivel dezenvolvimentu la’ós ona atu hatan ba pobreza absoluta; maibé kestaun distribuisaun rekursu.

Haree hosi aproximasaun, iha aproximasaun rua ne’ebé agora uza lori sukat pobreza. Primeiru mak pobreza monetária. Ida ne’e refere ba ema nia rendimentu no konsumu sukat tuir valór monetária ne’ebé defini ona. Iha sorin seluk, pobreza multidimensionál mak  pobreza ne’ebé mak involve aspeitu ekonómiku, edukasaun no saúde.

Tipu de Probrez/Aproximasaun ba Pobreza Pobreza Absoluta Pobreza Relativu
Pobreza tuir dimensaun Monetária Ema ida kiak wainhira Nia Rendimentu no Konsumu la sufisienti atu sustenta ninia nesesidade baziku, bazea ba valór monetária ne’ebé defini ona tuir liña pobreza internasionál ou nasionál. Ema ida kiak wainhira ninia valór monetária hosi rendimentu no konsumu kiik liu kompara ho ema seluk iha sosiedade nia leet.
Pobreza tuir Dimesaun oioin – Multidomensional Ema ne’ebé kiak em termus absoluta tuir aproximasaun multidimensionál  wainhira nia laiha kondisaun atu suporta nia moris iha sosiedade nia leet hanesan asesu ba saúde, asesu ba edukasaun, hela fatin ka habitasaun, etc. Ema ida kiak wainhira ninia kondisaun tuir dimensaun oioin at liu kompara ho membru sosiedade sira seluk iha dimensaun edukasaun, saúde, hela fatin, infraestrutura bázika, etc.

Kada opsaun kona-ba definisaun iha ninia implikasaun ba sasukat ka indikador ne’ebé uza. Pobreza tuir dimensaun monetária nian sukat bazea deit ba ema nia rendimentu no konsumu. Iha nivel internasionál, liña pobreza internasionál ne’ebé defini ona mak $1.9/loron. Tanba valór ekonomia hosi $1.9 hosi fatin ba fatin la hanesan, nune’e implika ba kapasidade de kompra. Tanba ne’e, valór refere tuir mai adjusta ho purchasing power parity.  Ida ne’e importante atu halo komparasaun nivel pobreza mundiál no hosi país ida ba país seluk. Kada país mos desidi ninia liña pobreza nasionál no liña pobreza nasionál hosi país ida ba país ida seluk la hanesan, depende ba nivel dezenvolvimentu país refere. Indikador ba pobreza multidimensionál ne’ebé uza iha nivel internasionál mak Human Development Index, foo sai hosi organizasaun Programa Nasoens Unidas Nian ba Dezenvolvimentu (PNUD) no mos Indise Pobreza Multidimensial – Multidimensionál Poverty Index – publika hosi Oxford Poverty & Human Development Initiative hamutuk ho PNUD.

Mudansa hosi pobreza dimensaun monetária nian ba pobreza multidimensional nian lao hamutuk ho influensia hosi konseitu Dezenvolvimentu Umanu nian iha dezenvolvimentu internasional. Sentru hosi konseitu ida ne’e katak ema mak sentru ba dezenvolvimentu, no objetivu dezenvolvimentu mak atu expanda oportundade ba ema, nune’e ema bele halo desizaun ba nia moris no ninia valór iha sosiedade nia leet. Hosi kuadramentu pensamentu ida ne’e, ema ida kiak laos deit tanba ninia rendimentu la sufisienti atu sustenta ninia nesesidade bázika; maibé tanba kondisaun ne’ebe existe la suporta nia atu halo opsaun ba ninia papel no ninia valór iha sosiedade nia leet.

Pobreza iha Timor: Aproximasaun, Sasukat no Mudansa sira

Kestaun pobreza no redusaun pobreza sai sentru ajenda dezenvolvimentu nasionál dezde inisiu de independensia. Planu Dezenvolvimentu Nasionál – National Development Plan – ne’ebé foo sai Maiu 2002, tau kedan asuntu redusaun pobreza liu hosi produtividade ekonómiku no kreximentu ekonómiku nuudar sentru hosi planu dezenvolvimentu nasionál. Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasionál mos harii bazea ba Planu Dezenvolimentu Nasionál ne’ebé orienta atu alimina pobreza estrimu.

Maski asuntu pobreza sai ona sentru ba planu dezenvolvimentu Timor-Leste nian dezde inisiu, to’o agora, taxa pobreza iha Timor-Leste, iha tuir dimensaun oioin relativamente sei aas kompara ho ninia istória rasik no mos kompara ho país seluk iha rejiaun Sudeste Aziatiku. Agora dadaun, baze ba dadus pobreza iha Timor-Leste mak Living Standard Survey ne’ebé halo iha 2014 no publika iha 2017. Survey refere uza aproximasaun monetária bazea ba nivel konsumu nian. Uza aproximasaun konsumu nian, no tuir liña pobreza internasionál $1.9/loron,  30 porsentu hosi populasaun mak moris iha liña pobreza absoluta; no tuir liña pobreza nasionál; 41.8 porsentu mak pobreza absoluta.

Haree iha kontestu istoriku, pobreza absoluta iha Timor-Leste dezde uluk kedan relativamente aas kompara ho país vizinhu sira. Iha 2001, liña pobreza iha Timor-Leste mak tuir $0.55/loron. Signifika katak ema ne’ebé nia konsumu no rendimentu menus hosi valór refere – 0.55/loron – kategoria kiak. Bazea ba indikador ida ne’e, 41 dia hosi populasaun Timor-Leste moris iha liña pobreza nia okos. Taxa pobreza iha dimensaun monetária nian aumenta maka’aas iha 2007; sa’e ba 49 porsentu; tuir liña pobreza nasionál nian ne’ebé defini desidi katak 0.88/dia. Nivel pobreza depois tun fila fali ba 41.8 porsentu iha 2014. Taxa pobreza ida ne’e bazea ba tetu liña pobreza nasional mak $46.37/fulan ou mais ou menus $1.5/dia.

Maski dinamika pobreza absoluta bazea ba dimensaun monetária nian bele dehan katak “estagnadu” ou laiha mudansa kompara ho taxa pobreza 2001 nian; iha mudansa iha dimensaun sosial no bem estar ekonómiku sira seluk; nune’e kontribui ba melloramentu iha Pobreza Multidimensionál nian. Por ezemplu, espetativa da vida aumenta hosi tinan 59 iha 2000 ba tinan 69 iha 2018. Ano esperado de eskolaridade – expected years of schooling – aumenta hosi tinan 9.8 iha 2000 ba 12.4 iha 2018. Tinan mediu ba eskolaridade nian – mean years of schooling – aumenta hosi tinan 2.8 ba 4.5% no Rendimentu Nasionál Bruto Percapita aumenta hosi serka de $5000 iha 2000 ba $7,500 e tal iha 2018. Indikador sira ne’e kontribui ba melloramentu valór Indise Dezenvolvimentu Umanu nian; hosi 0.505 iha 2000 ba 0.626 iha 2018; ou aumenta serka de 24 porsentu hosi nivel Indise Dezenvolvimentu Umanu 2000 nian. Valór ida refere mos tau Timor-Leste tama iha kategoria “Medium” ba Dezenvolvimentu umanu nian; iha poziasun ho pozisaun 131 hosi país 189 iha 2018. Ida ne’e hanesan mudansa boot ida kompara ho Indikador ne’ebe hanesan iha 2002; iha ne’ebe Timor-Leste iha pozisaun 152 hosi pais 162 ne’ebe iha.

Melloramentu iha dimensaun sosial no ekonómiku mos haree em termus de redusaun taxa mortalidade labarik; asesu ba eletrisidade, aumentu taxa literaria ba juventude, no mos habitasaun. Indikador sira ne’e kontribui ba Indise Pobreza Multidimensionál – Multdimensional Poverty Index. Tuir relatoriu ikus liu ne’ebé publika hosi Oxford Poverty & Human Development Initiative ho UNDP, taxa populasaun ne’ebé moris iha kondisaun pobreza multidimensionál mak 45.8 porsentu. Ida ne’e hatudu katak ema ne’ebé moris iha pobreza multidimensionál aas liu duke sira ne’ebé moris iha pobreza monetária nian. Kompara País sira seluk iha rejiaun Azia Pasifiku, Timor-Leste iha taxa populasaun aas liu hotu.

Maski nune’e, tenke konsidera mos katak iha redusaun iha pobreza multidimensionál iha Timor-Leste no Timor-Leste nia dezempeñu em termus de redusaun pobreza multidimensionál aas kompara ho país sira seluk iha mundu. Iha 2010, taxa pobreza multidimensionál iha Timor-Leste mak 64.3 porsentu.  Signika katak entre 2010 no 2018, Timor-Leste reduz pobreza multidimensionál 18.5 porsentu. Tuir dadus refere, Timor-Leste nia taxa redusaun pobreza multidimensionál kada tinan mak mais de 3.5 porsentu kada tinan. Dezempeñu Timor-Leste nian em termus redusaun pobreza  multidimensionál no pobreza monetária okupa pozisaun terseiru lugar. So Sierra Leone iha periodu 2013 – 2017 no Rwanda iha periodu 2010 no 2014/15 mak nia taxa redusaun insidensia pobreza multidimensionál em termus absoluta aas liu Timor-Leste nian iha periodu 2009/10 no 2016. Ida ne’e atu hatudu katak Timor-Leste, maski taxa pobreza multidimensionál aas; maibé Timor-Leste nia dezempeñu di’ak iha nivel mundiál em termus redusaun pobreza multidimensional.

Konkluzaun

Timor-Leste konsege reduz pobreza iha dimensaun oioin iha periodu entre 2009/10 no 2018. Maski ho redusaun pobreza refere, kuaze metade hosi populasaun sei moris iha kondisaun pobreza iha dimensaun oioin. Tanba ne’e, kestaun redusan pobreza no melloramentu ema nia kondisaun moris tenke sai sentru ba prosesu polítika no formulasaun polítika públika iha Timor-Leste. Implikasaun hosi ne’e katak avaliasaun ba dezempeñu Governu nian la’ós meremente bazea ba taxa ezekusaun orsamentu no mos kreximentu ekonómiku; maibé bazea tenke haree iha kontestu luan liu; partikularmente mudansa iha povu nia moris iha dimensaun sira iha leten.

Hakerek Na’in Nu’udar Analista Independente ba Polítika Públika Timor-Leste nian.

iklan
iklan

One Comment

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!