iklan

EKONOMIA, HEADLINE

GMA husu Governu tau prioridade ba setór agríkola iha 2021

GMA husu Governu tau prioridade ba setór agríkola iha 2021

Hare iha Atabae. Imajen TATOLI/António Gonçalves

DILI, 14 outubru 2020 (TATOLI)–Grupu Movimentu Agrikultura (GMA) husu VIII Governu Konstitusionál tau prioridade ba setór agríkola liuhosi alokasaun másimu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021, tanba konsidera agrikultura nu’udár aliserse ba diversifikasaun ekonomia.

Grupu ne’e konsidera Governu presiza tau-matan ba setór prudutivu ne’e tanba tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEND) tinan 2011-2030, ajenda dezenvolvimentu ekonomia kompriensivu no faze dezenvolvimentu, setór agríkola nu’udár aliserse soberania ai-han no fó nutrisaun di’ak ba sidadaun, redús kiak no garante dezenvolvimentu ekonomia ba nasaun nia rejilénsia iha tempu prezente no futuru.

“Sensu agríkola hatudu katak família 89,8% maka moris depende ba agrikultura hodi sustenta moris loron-loron. Maski nune’e, realidade hatudu iha dékada ikus Governu aloka orsamentu ba setór agríkola kada tinan menus hosi 3% no iha polítika Governu ko’alia halo investimentu maibé iha alokasaun orsamentu seidauk iha seriedade halo investimentu hodi dezenvolve ne’e,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu iha kuarta ne’e.

Nota ne’e sita projesaun Organizasaun ai-han Mundial (WFP, sigla inglés), produsaun agrikultura iha mundu monu menus hosi 5% no situasaun ne’e afeta mós ba Timor-Leste durante períodu surtu COVID-19 no aplikasaun Estadu Emerjénsia afeta tebes ba stock ai-han rai-laran tanba menus halo produsaun agrikultura.

Tanba ne’e, GMA konkorda ho planu rekuperasaun ekonómika ne’ebé hatuur setór agríkola nu’udár setór importante, liuliu refere ba produsaun foos, hadi’a irrigasaun liuhosi planu longu prazu ne’ebé Governu sei implementa iha tinan-tolu nia-laran.

Grupu agrikultór ne’e konsidera planu ne’e adekuadu hodi hasa’e produsaun rai-laran no Estadu rezilente hasoru kualkér krize mundiál ne’ebé karik akontese.

Biban ne’e, GMA propoin ba Governu atu halo investimentu liuhosi alokasaun orsamentu 2021, hodi dezenvolve setór agríkola iha pontu neen hanesan hadi’a irrigasaun ne’ebé durante ne’e abandona hanesan irrigasaun aldeia Maukola suku Beco Covalima, irrigasaun Mota Mola aldeia Beilaco suku Raimea munisípiu Covalima, irrigasaun Ira Bere-Uatu Carbau Mota Le’e iha Viqueque, irrigasaun Bolobu-Maliana, irrigasaun Klerek-Fatuberliu, irrigasaun Maudio Ermera no fatin seluk.

Nune’e mós, harii barrajen ba mota hodi labele estraga komunidade nia natar no toos, kria debu ba konservasaun bee hodi sustenta atividade agrikultura ba tempu naruk inklui  kria banku fini ba variedade fini iha nível suku, hasa’e agrikultór nia abilidade atu prodús no fa’an saida maka sira kuda.

“Nune’e bele lori ba kresimentu inkluzivu no fó impaktu direta ba redusaun pobreza iha nasaun ne’e,” refere nota ne’e.

Harii sentru formasaun ba indústria kiik hodi hasa’e kualidade liuhosi prosesamentu ai-han lokál no ikus liu hadi’a estrada rurál ba munisípiu hodi fasilita agrikultór nia produsaun mai merkadu.

Grupu Agrikultura ne’e partisipa hosi reprezentante munisípiu Aileu, Baucau, Bobonaro, Covalima, Ermera, Liquiçá, Manufahi, Viqueque inklui Rejiaun Adminsitrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA).

Grupu ne’e halibur iha programa hadalan sei halibur hanoin oin-oin ba governasaun di’ak liuhosi diversifikasaun ekonómika no agrikultura hodi influensia ba OJE 2021.

Jornalista: Cipriano Colo

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!