Husi:
Henrique do Rosario (Erick Way Watu)
Prezidente ALMAMOR
(Associação Nacional de Música de Timor-Leste)
Introdusaun
Iha esplikasaun tuirmai, ha’u hakarak informa no sosializa ba públiku tomak liuliu ba autór no artista timoroan sira kona-ba estrutura no konteúdu proposta ba Kódigu Lei Direitu Autór ne’ebé durante ne’e ALMAMOR sempre ezije ba Parlamentu Nasionál atu aprova lalais.
Ho tempu ne’ebé naruk, iha 23 abríl 2017 iha salaun administradór munisípiu Liquiçá. Ita-nia Nai Deputadu sira konsege halibur reprezentante múziku sira ne’ebé hamahon án iha ALMAMOR atu hanoin no hato’o pareser ruma kona-ba parte artigu balun ne’ebé define autór múziku-sira nian. Husi rezultadu enkontru refere ita-nia deputadu sira lori duni ba debate iha plenária no konsege diskute, halo aprovasaun unanimidade iha diskusaun espesialidade no jeneralidade de’it maibé iha diskusaun finál la konsege hetan aprovasaun tanba mosu tiha impase polítika no mudansa Estadu iha rai laran, entaun lei refere kaduka no la kontinua debate kuaze tinan tolu nia laran.
Maski lei ne’e hetan kaduka iha tempu ne’ebá ALMAMOR nunka kole atu fó hanoin nafatin na’i-ulun sira liuhusi meiu oin-oin hanesan halibur klibur no grupu autór no artista sira seluk halo deklarasaun, petisaun inklui konferénsia imprensa no mós entrevista direta ne’ebé públika iha mídia imprime no eletrónika.
Tanba ne’e, ALMAMOR hanesan mahon ida ba múziku timoroan-sira ne’ebé representa múziku-sira nafatin hatudu nia devêr no vontade maka’as nunka kole hodi dere intituisaun lubuk ida nia odamatan inklui ita-nia Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, inklui Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK) no instituisaun relevante-sira hodi hato’o hanoin atu Kódigu Lei Direitu Autór ne’e re-abertura iha Parlamentu Nasionál, nune’e bele hetan aprovasaun globál no hetan promugasaun husi ita-nia Na’i Prezidente Repúblika.
Iha fulan-setembru 2020 nia-laran, ALMAMOR la sente mesak, membru ALMAMOR foti inisiativa hodi halibur klibur no grupu arte-sira seluk hanesan pintór sira, poeta sira, reprezentante grupu dansa no seluk hodi harii sosiedade ida naran SAATL (Sosiedade Autores e Artistas de Timor-Leste) ho objetivu ezije ba Parlamentu Nasionál re-abertura lei refere iha PN. Delegasaun husi sosiedade ne’e mos konsege hakat ba PN hodi hasoru Prezidenti Komisaun G, deputadu António Verdial no nia membru sira no soru-mutuk ho Prezidente Bankada Fretilin, deputadu Francisco Branco no informalmente kontaktu bankada-sira seluk hodi fó apoio atu bele re-abertura lei Kódigu autór ne’e hodi hetan votu konfiansa no afavór maioria iha plenária husi deputadu-sira.
Tanbasá tenke kria Lei Kódigu Autór?
Klaramente, ideia no siénsia hanesan elementu sentrál husi dezenvolvimentu nasaun ida nian, tantu liuhusi progresu ho sientífiku no teknolojia, ka liuhusi dezenvolvimentu kultura no espirituál ne’ebé hetan husi kriatividade ema ida nian. Eskalaun ekonomia ne’ebé alkansa iha métodu reprodusaun obra ida ka artigu ba konsume iha tempu ohin loron rezerva iha parte ida-ne’ebé aas tebes husi valór ekonomia produtu ida nian atu dezeñu, teknolojia, no inovasaun, no mós valór ne’ebé menór ba materiál ne’ebé uza ho loos iha ninia reprodusaun.
Protesaun ba prosperidade intelektuál sira-ne’e permite kriadór inovativu-sira atu uza invensaun, dezeñu ka obra ne’e ho eskluzivamente, no sei la permite ema seluk uza sira-nia obra lahó kompensasaun ekonomia. Espresaun ne’e hetan protesaun iha forma oin-oin nia laran, naran marka no logotipu, patentes ba invensaun teknolojia ruma, obra literatura no arte, arte-zenatu kulturál, peskiza no investigasaun sientífiku no seluk tan.
Iha nasaun direitu demokrátiku hanesan Timor-Leste, kuadru legál no regulamentu jerál ba direitu autór tenke haktuir estrutura konstitusionál no instrumentu programa ne’ebé hanesan matadalan dezempeñu nasaun Timor-Leste nian no ho konvensaun internasionál sira kona-ba ne’e ka hola parte iha-ne’e mós. Ida-ne’e la’ós opsaun polítika de’it; protesaun direitu autór hanesan devér konstitusionál no ba sidadania internasionál hotu.
Konstituisaun Repúblika Timor-Leste hatu’ur ona iha artigu 60 garante no proteje “kriasaun, produsaun no komersializasaun ba literatura, sientífiku no servisu artístiku, ne’e inklui ona lei ba direitu autór.” Tanba ne’e, hanesan devér konstitusionál atu implementa pakote regra hotu hodi salva guarda tipu direitu sira-ne’e.
Oras ne’e, informasaun sirkula kuaze lais liu iha internet, entre individu, liuhosi fronteira no kontinentál, nu’udar kauza husi fenómenu globalizasaun internasionál. Fenómenu ne’e, konsidera akontesementu iha mundu, no hakruuk ona ba regulamentu liuhusi akordu ne’ebé hahú iha 1886 ho Konvensaun Uni Bern, ne’ebé tuirmai integra no dezenvolve husi membru WTO (Organizasaun Mundiál ba Komérsiu) sira, ne’ebé instrumentu TRIPs – “Akordu kona-ba Aspetu Direitu Prosperidade Intelektuál.” Timor-Leste hahú prosidementu asesu ba WTO iha 7 dezembru 2016, tanba ne’e adezaun ba instrumentu sira-ne’e no sira-nia devér la’ós de’it sai parte integrál ida husi sistema judisiáriu nasionál nian, maibé mós sai hanesan responsabilidade Estadu internasionál.
Tranzasaun obra literatura no sientífiku sira, software, filmajem, programa múzika iha komputadór ho formatu dijitál hanesan meiu asesu importante ba konsumidór modernu, asesu ne’e hetan limitasaun iha Timor-Leste tanba falta protesaun legál ne’ebé adekuadu ba direitu autór sira-nian. Distributór-sira limita asesu ba aplikasaun oin-oin tanba falta protesaun legál iha Timor-Leste. Sirkulasaun komersiál ka negósiu gratuita husi artigu falsu no kópia (pirata) ilegál husi filme no múzika-sira tenke observa no halakon ona.
Implementasaun protesaun ba prosperidade intelektuál iha Timor-Leste no adezaun ba konvensaun internasionál sei permite sidadaun hotu bele asesu livre ba merkadu internasionál ne’ebé boot, uza produtu orijinál no kualidade ne’ebé hetan garante husi fábrika-sira, no asesu ne’ebé di’akliu ba loja librária no arkivu dijitál ba estudante no peskizadór-sira laiha obstákulu no barreira kona-ba falta protesaun legál. Vantajen ba funsionamentu merkadu nasionál ne’ebé reprezenta protesaun ne’e labele taka dalan ba direitu konsumidór nasionál-sira. Volume negósiu ne’ebé iha relasaun ho prosperidade intelektuál iha internasionál hetan ona nia dimensaun astronomia hodi hamosu globalizasaun no dijitalizasaun, ho kontemplamente sai ona parte husi merkadu refere, nasaun ida iha devér atu adopta etapa protesaun-sira hotu ne’ebé adekuadu no hetan rekoñesimentu internasionál.
Kódigu ba direitu autór sei fó protesaun ba artístiku no prosperidade autór nasionál-sira, rekizitu komunidade artístiku-sira, no etapa-sira ne’ebé estimula produsaun artístika no kultura nasionál-sira ho regra ne’ebé ho objetivu garantia pagamentu ne’ebé justu ba ema hotu ne’ebé involve iha produsaun, eventu, no mós obra no protesaun ba falsifikasaun obra-sira. Rejistrasaun nasionál ida sei kria atu fó rekoñesimentu no organizasaun ne’ebé loos ba setór indústria nasionál ne’e, ne’ebé hatudu ona ninia valór iha palku internasionál iha setór múzika, pintura, poeta no arte kultura.
Estrutura proposta kódigu autór
Estrutura ne’ebé ita adopta no nia konteúdu espesífiku ba proposta kódigu direitu autór ne’e fahe ba títulu 6 ho totál artigu hamutuk 216.
- Iha títulu dahuluk define kona-ba obra ne’ebé hetan protesaun, ne’ebé fahe ba kapítulu 7 :
- Kapítulu 1 – Define obra saida ba hetan protesaun, orijinalidade, ámbitu, natureza no ninia tipufikasaun;
- Kapítulu 2 – Defini direitu autór, ho parte rua kona-ba nia konteúdu no elijibilidade ninia rekoñesimentu ba individu;
- Kapítulu 3 – Regula identidade autór no defende ninia obra artístika ka literásia;
- Kapítulu 4 – Determina durasaun direitu autór, prazu sirkunstánsia ne’ebé afeta ba durasaun refere;
- Kapítulu 5 – Relasiona ho tranzmisaun no nia pezu ba konteúdu patrimoniál direitu autór, tanba autór iha kompeténsia tomak ba ninia obra, modalidade kompensasaun adisionál, no regulamentu seluk ne’ebé ho karaterístika imperativa;
- Kapítulu 6 – determina divizaun entre parte patrimoniál no parte morál iha Kódigu Direitu Autór, kódigu morál mak kondisaun autór literásia nian, naran ne’ebé asinadu no iha rekoñesimentu hanesan ne’ebá mezmu kada benefísiu finansiál kontinua ba parte terseiru;
- Kapítulu 7 – integrasaun ba norma internasionál no relasaun diploma ne’e ho situasaun ne’ebé obra halo fora husi Timor-Leste ka autór ne’e husi sidadaun diferente;
- Iha Títulu Daruak bazeia ba utilizasaun obra ne’ebé hetan protesaun no fahe ba kapítulu 3:
- Kapítulu 1 – Dispozisaun jerál utilizasaun ba obra, ho parte 2 kada parte sobre modalidade utilizasaun no jestaun ba obra respetivamente;
- Kapítulu 2 – Kona-ba situasaun ne’ebé utilizasaun livre obra ida ne’ebé hetan autórizasaun;
- Kapítulu 3 – Regula espesiál ba utilizasaun tipu obra oin-oin, fahe ba parte 10 ne’ebé iha relasaun ho edisaun literásia, reprezentasaun Cenica, resitasaun no ezekusaun, obra sinematografia, gravasaun audio no video, rádiu, arte visuál, fotografia, tradusaun no jornál ka revista sira;
- Iha Títulu Datoluk regula direitu konesaun, mak hanesan autór indústria seluk, ajénsia, reprezentante, fábrika, diretór, editór no seluk tan, relasaun ho direitu autór;
- Iha Títulu Dahaat objetivu agrupa rejime sansaun ba violasaun direitu autór no direitu konesaun, oferese coercividade ba rejime no punisidade ba infratór-sira, tantu plajiadór, falsifikasaun, fa’an kópia pirata ka violasaun sira seluk.
Tanba nia konteúdu kona-ba sansaun penál, títulu ne’e hasa’e valór apresiasaun parlamentár nian haktuir kada órden ne’ebé aplikável, hasa’e karaterístika parlamentár relasiona ho rezerva lejizlasaun relativamente ne’ebé determina ona iha artigu 96 konstituisaun.
- Iha Títulu Dalimak regula kona-ba aspetu esensiál husi monitorizasaun no implementasaun lei refere, rejistrasaun ba obra hotu no rejistrasaun autór nasionál, ho objetivu hetan protesaun no kontrolu-sira.
- Iha Títulu Daneen refere ba protesaun espasu protesaun teknolojia ne’ebé autór adopta atu prevene ninia direitu-sira, no mós jestaun eletrónika ba ninia direitu-sira, aspeitu importante iha ambiente dijitalizasaun iha-ne’ebé obra barak ba hetan tranzasaun.
Konkluzaun
Kódigu ne’e sei sai baze fundamentu ida atu proteje direitu autór iha Timor-Leste, husi artigu sira-ne’e nia konteúdu iha nesesidade ba regulamentu komplementár ne’ebé sei determina husi Governu, hamutuk ho parseiru relevante husi sosiedade sivíl-sira.
Importante tebes atu deside ita atu hapara modelu autonomia husi sosiedade autór timoroan-sira ho responsabilidade direta oinsá halo jestaun ba rejistu no suporta defende sira-nia direitu, ka sei nafatin adopta modelu ne’ebé sentralizadu husik ba Governu mesak mak halo asumsaun mesak, ho ninia kapasidade organizasaun ne’ebé boot tebes. Rejistrasaun ba monitorizasaun direitu sira-ne’e, la’ós hamenus tranzmisaun tuirmai. Fó multa, sansaun no modelu autonomia asosiativu bele loke posibilidade ne’ebé sempre pertinente ba esforsu sustentabilidade sistema finansa ho hamenus ka au-mezmu tempu hamenus impaktu ba Orsamentu Jerál Estadu.
Dignifikasaun no protesaun ba autór nasionál importante tebes ba produsaun arte no kultura nasaun nian, arte no kultura-sira ne’e nu’udar símbolu identidade povu nian ne’ebé presiza prezerva. Impaktu husi proposta lei ne’e sei tulun autór audiovizuál esensiál ho ninia istória, rekoñesimentu ninia obra literásia no determina regra ba ninia utilizasaun.
Proposta ne’e sei kria kondisaun mínimu ba organizasaun no rekoñesimentu ne’ebé di’akliu ba produsaun literásia no arte iha Timor-Leste, ne’ebé ikusmai fó posibilidade ba setór produsaun nasionál ne’ebé ohin loron la hetan benefísiu no diretamente fó benefísiu ba indústria turizmu nasionál no mós imajen Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé moris iha pás, armonia no ninia kultura ne’ebé própriu.
Ita hotu hein katak bainhira kódigu lei ne’e mak aprova iha Parlamentu Nasionál, ida-ne’e hanesan orgullu boot ida ba artista no autór-sira hotu, liuliu onra boot ba deputadu-sira iha Parlamentu Nasionál iha V Lejizlatura nian no mós VIII Governu Kontitusionál ne’ebé valoriza ona autór no artista durante sira-nia ukun ba kriasaun no aprovasaun kódigu lei direitu autór refere.
Viva Artista Timor-Leste
Viva Autór-sira Timorense
Viva Povu Maubere
Viva ALMAMOR
Viva Timor-Leste.