iklan

BAUCAU, HEADLINE, MUNISÍPIU

Projetu GCF halo reflorestasaun iha área risku dezastre naturál

Projetu GCF halo reflorestasaun iha área risku dezastre naturál

Tékniku UNDP, Devindranauth Bisson. Imajen TATOLI/Natalino Belo

BAUCAU, 05 agostu 2021 (TATOLI)—Tékniku hosi United Nations Development Programme (UNDP), Devindranauth Bisson, hateten, projetu Green Climate Fund (GCF) ka Fundu Alterasaun Klimátika Verde sei implementa reflorestrasaun iha área rai-halai ne’ebé konsidera hanesan área risku ba dezastre naturál hodi hametin reziliénsia iha komunidade.

“Importante liu mak ita sei implementa reflorestrasaun agroflorestra liuhosi bioenerjia hodi responde hametin reziliénsia komunidade iha área ne’ebé halo ona mapamentu mak sai alvu ne’ebé ita identifika ona,” Tékniku UNDP, hateten iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla portugés), Villa antiga, kinta ne’e.

Notísia relevante: Projetu fundu klima kontribui redús impaktu alterasaun klimátika

Área risku rai-halai ne’ebé identifikadu ona hanesan iha munisípiu Lautém, Baucau no Viqueque, ne’ebé finansia hosi projeitu GCF hosi UNDP no Governu Timor-Leste liuhosi Diresaun Nasionál Alterasaun klimátika hosi Sekretaria Estadu Ambiente (SEA).

“Sasukat importante halo mapamentu ba fatin konsideradu risku maka sei hadi’a estrada no irrigasaun, kanaliza bee-moos ba komunidade diretamente inklui reflorestasaun no konservasaun agrikultura,” nia akresenta.

Tanba ne’e, programa ne’e sei envolve autoridade hosi munisípiu Baucau, Lautém no Viqueque, ho objetivu atu halo diskusaun ba implentasaun projetu GCF, atu responde ba mudansa klimátika no salva guarda komunidade.

“Liuhosi semináriu ne’e bele fó espasu ba autoridade munisípiu tolu atubele komprende kona-ba projeitu fundu klimátika verde ne’ebé sei implementa,” nia akresenta.

Total projetu hamutuk 130 iha munisípiu Aileu, Ermera, Liquicá, Baucau, Lautém no Viqueque.

Munisípiu Baucau sei implementa projetu integradu hanesan bee-mos, estrada inklui reflorestasaun agroflorestál, ho totál projetu 27, ne’ebé GCF-UNDP finansia projetu 14 no Governu finansia projetu 13.

Enkuantu, Lautém iha totál projetu 26, finansia hosi GCF-UNDP hamutuk 13 no Governu 13 no iha Viqueque totál projetu hamutuk 17, ne’ebé GCF-UNDP finansia hamutuk projetu 10 no Governu finansia projetu hitu.

Projetu ne’e ho durasaun tinan neen, hahú hosi tinan 2021 to’o 2026, ho totál orsamentu millaun $50 resin, kompostu hosi GCF-UNDP hamutuk millaun $22,4 no hosi Governu liuhosi Diresaun Nasionál Alterasaun klimátika SEA hamutuk millaun $36

Jornalista : Natalino Belo

Editora : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!