iklan

OÉ-CUSSE (RAEOA)

Sobrevivente rekomenda ba Governu konstrui monumentu iha semitériu Tumin

Sobrevivente rekomenda ba Governu konstrui monumentu iha semitériu Tumin

Semitériu Tumin ne’ebé haloot vítima na’in-82 ne’ebé mate iha iha Masakre Tumin 1999. Imajen/Espesiál.

OÉ-CUSSE, 15 setembruu 2021 (TATOLI)–Sobrevivente Masakre Bobo-Ufe Tumin, Crisviano Bobelo, rekomenda ba Governu atu konstrui monumentu iha semitériu Tumin hanesan reparasaun koletiva ida ba jerasaun foun sira atu hatene istória kona-bá masakre Tumin nian

Nia hatutan, monumentu ne’e mós sai hanesan memoriál ida-ne’ebé bele sai hanesan fatin ba turizmu istoriku ba jerasaun foun sira no ba ema estranjeiru sira bele vizita no sai fatin reflesaun ba memória pasada nian.

Notísia Relevante: CNC selebra aniversáriu ba dala-IV

Sobrevivente
(sasin matan ka sasin moris) Masakre Tumin, Crisviano
Bobelo “Manu Mean” ho nia imajen kanek nia fitar ne’ebé membru milísia sira tá
ho katana iha nia kanuruk no nia ulun. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini.

“Hanesan mate restu, ha’u husu ba Governu konstrui monumentu ida iha semitériu Tumin. Ha’u rekomenda ba Governu atu haree konstrui netik monumentu ruma iha semitériu Tumin ne’e, tanba tinan barak ona kontrusaun iha semitériu ne’e Governu seidauk tau matan. Tanba ne’e, ha’u husu ho haraik-aan ba Governu sentrál no rejionál, atu konstrui monument ida nune’e bele sai fatin turizmuu istoriku iha Timor-Leste,” Crisviano Bobelu hateten ba Agência Tatoli, iha bairru Nmbei, aldeia Sanene, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, Oé-Cusse, kuuarta ne’e.

Hahú hosi primeiru Governu to’o VIII Governu Konstitusionál fó apoi ba selebrasaun Masakre Tumin iha kada tinan maibé memoriál mak importante liu maka konstrui “Monumentu Masakre Tumin” inklui fatin propriu ida, nune’e bainhira selebrasaun misa ba aniversáriu Masakre Tumin ho seguru no dignu.

Aleinde ne’e, nia informa, durante tinan 22 ona vítima no sobrevivente Masakre Tumin seidauk hetan rekoñesimentu hosi Governu maibé nia espera katak iha re-verikasaun ba dadus veteranu ne’ebé rejistadu iha 2009 ne’e, ekipa verifikasaun nasionál bele tau iha konsiderasaun.

“Ba verifikasaun agora ne’e, ami merese tama ka lae. Maibé faktu hatudu ema hotu haree no koñese ami iha mumentu 09 setembru 1999. Ami la-politiza buat ne’e, ita la’o tuir dalan legál tuir faktus no evidénsia ne’ebé iha. Maibé ita espera labele akontese influensia politika, tanba ami ne’e hamutuk na’in-sia (9) mak sai sasin moris ka sasin matan ba Masakre Bobo-Ufe Tumin. Ikus mai, kolega na’in-rua hetan ona apoiu ruma hosi Governu maibé ami na’in-hitu (7) seidauk hetan,” nia dehan.

Kona-bá tratamentu saúde ba sobrevivente sira ne’ebé iha tinan 22 liubá hetan baku ka tá hosi membru milísia sira, nia dehan, Governu liuhosi Minsitériu Saúde seidauk tau atensaun másimu tanba durante ne’e sobrevivente sira moris hela trauma no balun moras hela tanba hetan baku no tá ne’e.

“Ami seidauk hetan apoiu tratamentu saúde hosi parte Governu. Dalaruma ami ba konsulta di’ak hela, maibé ita la-espera iha futuru idade boot ona ona mak sei afeea fali ba kanek sira-ne’ebé ami hetan. Tanba momentu milísia sira tá ami ne’e, ami kura de’it ho aimoruk tradisionál no balun liuhosi medikamentu,” nia dehan.

Sobrevivente Martinho Bobi hateten, iha 09 setembru 1999 ne’e ema na’in-82 mak milísia sira kesi no lori atu ba oho maibé ema na’in-sia (9) mak konsege salva-aan hosi milísia nia kruelidade no ema na’in-72 mak mate iha fatin ida naran TEUNLASI iha fronteira entre sub-rejiaun Pasabe ho Timur Tengah Utara (TTU) Sunkaen.

Ema na’in-sia (9) ne’ebé mak salva-aan mak hanesan Pedro Cono, Martinho Bobo, Marcos Baquin, Sebastião Sufa (matebian), Agustinho Ase, Elias Cono, José Ulan, Crisviano Bobelu no Mateus Cusi, no hosi na’in-9 ne’e na’in-rua (2) mak hetan ona rekoñesimentu hosi Governu.

Sobrevivente (sasin matan ka sasin moris) Masakre Tumin, Martinho Bobi. Imajen TATOLI./Abílio Elo Nini.

“Ami la’os ejize maibé presiza Governu fó atensaun netik, tanba Governu mak promete atu fó rekoñesimentu ba ema hotu ne’ebé kontribui no sai vitima iha situasaun defisil iha tinan 22 liuba. Tanba ne’e, ami espera iha verifikasaun tinan ne’e too tinan oin karik, Governu bele rekoñese ami na’in-hitu nia sakrifisiu ne’e,” Sobrevivente Masakre Bobo-Ufe Tumin, Martinho Bobi, informa ba Agênsia Tatoli, via telefonika, kuarta ne’e.

Nune’e mós, nia hato’o agradesimentu ba Governu tanba rekuñese ona sira-nia maluk sobrevivente na’in-rua (2) hosi Masakre Tumin mak Marcos Baquin no Pedro Cono, hodi hala’o tratamentu saúde sobrevivente na’in-rua ne’e.

“Ami la’ós ejize maibé Governu mak hakarak fó rekoñesimentu. Entaun, ami prontu atu kolabora, importante labele halo buat ne’e nakonu ho politizasaun oioin tanba ita luta ba rai ne’e ho ruin no raan mak ita manan,” Martinho Bobi fó hanoin.

Antes ne’e, Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, husu ba Governu halo polítika reparasaun ida oinsá fó tulun ba vítima sira-ne’ebé hetan sofrimentu tanba hosi Comissão Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) “Chega!” no Comissão Verdade e Amizade (CVA) “Memoriam Ad Spem” ne’e rekomenda ba Governu atu halo planu ba reparasaun mak liuhosi reparasaun individuál no reparasaun koletiva tanba polítika reparasaun ne’e mak sai aliserse polítika Estadu nian.

“Ha’u hanoin relatóriu CAVR no CVA nian iha pontu importante ida-ne’ebé aprende hosi ema-nia sofrimentu sira durante funu tinan 24 nia-laran ne’e, rekomenda ba Governu no Estadu atu halo polítika reparasaun nian maka hanesan reparasaun individuál no kolektiva. Tanba, polítika reparsaun ne’e mak loloos sai aliserse ba polítika tomak Estadu nian liuliu Timor-Leste oinsá tulun vítima sira hosi konflitu pasadu ne’e,” Hugo Maria Fernandes hateten.

Definisaun Reparasaun

Durante períodu ne’ebé hala’o ninia servisu, CAVR define reparasaun nu’udar medida atu hadi’ak fali estragu ne’ebé vítima sira hetan kona-bá abuzu direitu umanu inkluindu  reabilitasaun,  restituisaun, kompensasaun,  rekoñesimentu kona-ba akontesimentu loloos ne’ebé mosu.

CAVR tau reparassaun iha direitu umanu nia kuadru de servisu ne’ebé inklui mós komponente  esensiál tolu (3) ne’ebé labele troka malu mak lia-loos, justisa, no reparasaun. Forma balun kona-ba reparasaun mak hanesan; kompensasaun ne’ebé inklui katak fó konpensasaun ne’ebé loloos liuhosi rezolve tuir lei ka mediasaun. Restituisaun signifika hatur fali-tuir bele kona-ba situasaun ne’ebé uluk benefisiariu ne’e iha molok violasaun mosu ba nia. Reabilitasaun katak halo provizaun médiku no kuidadu psikolojiku no fó resposta signifikante ba ema ida-idak no komunidade nia nesesidade, restaurasaun ba dignidade ne’ebé inklui mós forma simbóliku hosi reparasaun no garante atu la repete tán mak prevene atu violasaun direitu umanu sei la mosu tán.

Prinsipiu ne’ebé orientasaun nian ba programa reparasaun iha Timor-Leste

Prinsipiu sira tuir mai ne’e sei asiste atu dezenvolve programa reparasaun ida-ne’ebé efetivu ba vítima sira-ne’ebé vulneravel liu kona-bá violasaun direitu umanu nian iha Timor-Leste mak hanesan:

Fizibilidade (Pratikalidade)

Timor-Leste hanesan nasaun foun ida iha faze inisiál dezenvolvimentu nian hasoru difikuldade barak. Atu iha fizibilidade iha kontestu ida-ne’e nia laran, programa reparasaun ida-ne’e tenke seletivu no haree liu-liu kona-ba nesesidade ne’ebé urjente liu kona-ba sira ne’ebé vulneravel liu no iha ne’ebé bele, fó resposta koletivu ne’ebé folin ladún makaas no kreativu.

Asesibilidade

Tenke tau matan didi’ak atu bele laran metin katak vítima sira-ne’ebé oras ne’e hetan susar la’ós de’it tanba konsekuénsia maibé tanba sira-nia esperiénsia no mós tanba nia izolamentu, la hetan informasaun no meiu transporte, liu-liu sira-ne’ebé hela iha área rural.

Hakbiit

Programa ida-ne’e tuir loos tenke hakbiit sira-ne’ebé hetan terus tanba violasaun direitu umanu ne’ebé grave atu sira bele kontrola rasik sira-nia moris no kore-aan hosi limitasaun prátika no psikolojiku no vítima nia sentimentu emosionál. Bainhira fó tulun reabilitasaun no medida reparasaun seluk tán di’akliu se uza dalan hakbesik atu hakbiit nian ida-ne’ebé haree liu-liu ba vítima sira no bazeadu ba komunidade.

Jéneru

Programa ne’e tenke hanoin kona-ba diferensa iha jender tanba konflitu iha Timor-Leste afeta ba mane no feto. Mane no feto sira la’ós liu de’it hosi eeperiénsia oioin kona-bá violasaun direitu umanu nian iha konflitu nia laran, maibé satan dalan oioin atu hakmaan impaktu kona-ba violénsia hirak ne’e. Mane barak liu mak sai nu’udar alvu vítima kona-bá detensaun, tortura, oho no lori lakon. Maibe, bainhira feto sira sai vítima kona-bá detensaun, tortura no violasaun seluk tán, sira terus makaas liu iha violasaun seksuál no sei hetan diskriminasaun nafatin hanesan vítima.

Feto sira mós terus bainhira sira-nia laen, oan mane, aman, no membru seluk tán hosi sira-nia família hetan violasaun direitu umanu. Sira mak sai nu’udar responsavel atu tau matan ba sira-nia família, sai responsavel ba hirak ne’ebé moras no kanek, no servisu hodi fó han sira-nia oan no dependente seluk tan bainhira hirak ne’ebé tenke fó han família hirak ne’e mós ema lori ba dadur, lori lakon tiha, oho ka aleija tiha. Sira mós sai vulneravel makaas liután ba violénsia seksuál bainhira sira-nia “protetor” tradisionál família nian laiha. Pelumenus 50% hosi rekursu programa ida-ne’e nian tenke aloka ba iha feto benefisiária sira.

Métodu Reparasaun

Tenke dezenvolve métodu atu fó tulun programa reparasaun nian maibé tenke iha konsulta mós ho vítima sira no grupu vítima nian no inklui buat sira tuir mai ne’e:

Apoiu ba inan sira-ne’ebé seidauk kaben no bolsa estudu ba sira-nia oan

Programa ida-ne’e sei fó tulun liuhosi bolsa estudu ba inan sira-n’e’ebe seidauk kaben, inkluindu vítima hosi violénsia seksuál no faluk tanba funu sira-nia oan sira-ne’ebé sei ho idade atu ba eskola nian, to’o labarik hirak ne’e halo ona tinan 18. Pakote ida-ne’e mak hanesan fó tulun osan atu selu eskola no kustu sele-seluk tan no Governu nia ajénsia mak kaer administrasaun no ka ONG sira iha nivel distritu.

Apoiu ba invalidu sira, faluk sira, no sobrevivente hosi violénsia seksuál no tortura

Programa ne’e sei fó tulun sosiál ba faluk sira, ba sobrevivente hosi violénsia seksuál (ne’ebé laiha labarik ho tinan atu ba eskola nian), ba invalidu sira, no sobrevivente hosi tortura, inkluindu reabilitasaun, treinu kona-ba abilidade no asesu ba mikro-kréditu atu bele hala’o atividade iha moris loro-loron nian. Tulun hirak ne’e, Governu nia ajénsia no ONG espesializadu sira no ONG sira-ne’ebé komunidade nian mak hala’o.

Apoiu ba komunidade hirak ne’ebé afetadu makaas liu

Programa ne’e sei fó apoiu ba komunidade hirak ne’ebé hetan terus makaas, ne’ebé hamutuk halo proposta koletiva ida ba reparasaun. Tau mós iha proposta nia laran esplikasaun kona-ba oinsá komunidade ne’e hetan terus durante tempu konflitu no iha termu jerál, violénsia ne’ebé sira hasoru, projetu espesifiku ida atu bele hakmaan estragu ne’ebé hetan hosi terus, no lista ida kona-ba benefisiáriu hirak ne’ebé sei tama iha atividade ida-ne’e.

Ajénsia Governu nian hanesan ONG sira mós bele uza programa ida-ne’e hodi halo atividade mak hanesan halo kolokiu kona-ba kura no servisu seluk tan hodi restaura, inkluindu terapia kreativu no atividade sira mak hanesan teatru, arte vizual, múzika no reza. Balansu ba jéneru kona-ba benefisiáriu sira sai nu’udar kriteria atu hetan tulun.

Memorializasaun

Programa ne’e sei promove momorializasaun nasionál liuhosi konsulta ho vítima no mós parseiru seluk tan inkluindu Governu. Programa memorializasaun ne’e liuhosi dalan maibé la’ós limitadu ba, hahalok aat ne’ebé hetan diskrisaun iha relatóriu ida-ne’e, no inklui serimónia komemorasaun nian, data, monumentu, no inisiativa sira seluk atu fó honra no hanoin nafatin vítima hosi violasaun direitu umanu iha nivel komunidade lokál no nasionál.

Memorializasaun mós inklui atu dezenvolve materiál edukasaun nian kona-ba Timor-Leste nia luta istóriku hodi nune’e kaer metin direitu umanus, dezenvolve literatura populár, múzika no arte hodi fó hanoin, no hanesan rekomenda ona iha fatin seluk hosi relatóriu ida-ne’e–programa edukasaun ida atu promove kultura ida kona-ba rezolusaun lahó violénsia nian kona-ba konflitu.

Notísia Relevante: Hugo Fernandes: “Polítika reparasaun ne’e mak sai aliserse polítika Estadu nian”

Jornalista : Abílio Elo Nini

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!