iklan

DILI, HEADLINE, KAPITÁL

Plaka hanesan memorializasaun dignifika jornalista sira-ne’ebé mate

Plaka hanesan memorializasaun dignifika jornalista sira-ne’ebé mate

Reprezentante famīlia saudozu Victor da Costa, Helio da Costa, entrega plaka "Press Freedom Circle Rotunda da Liberdade de Imprensa" ba Prezidente Konsellu Imprensa, Virgílio da Silva Guterres, iha Rotunda Merkadu Lama, tersa (21/09). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 21 setembru 2021 (TATOLI)—Prezidente Konsellu Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres, hateten plaka ne’e hanesan memorializasaun ida hodi valoriza no dignifika jornalista sira liu-liu jornalista na’in-rua ne’ebé mate iha avenida ida-ne’e.

Notísia Relevante: Horta kontinua rekoiñese servisu mídia

“Konsellu Imprensa hakarak apresia ba esforsu tomak ne’ebé halo plaka ne’e, tanba ida-ne’e hanesan memorializasaun ida hodi valoriza no dignifika jornalista sira-ne’ebé mate iha avenida ida-ne’e,” Prezidente CI ne’e hateten iha diskursu iha lansamentu plaka Avenida Liberdade Imprensa iha rotunda Merkadu Lama, Dili, tersa ne’e.

Loron ida-ne’e importante (21 setembru), loron ne’ebé Sander Thoenes hetan tiru iha Becora 1999, entaun ho baze ida-ne’e mak AJTL deklara avenida ida-ne’e hanesan avenida liberdade imprensa tanba jornalista na’in-rua (Sander Robert Thoenes ho Bernardino Guterres) mak mate iha avenida ida-ne’e.

Tuir nia, ida-ne’e hanesan memorializasaun ida tanba abó sira uluk lahatene hakerek no lee maibé sira mós iha hanoin atu halo memorializasaun ba espasu ne’ebé tau plaka, liuhosi toman abó sira-nian hodi sikat ruin iha uma-nia tatis.

“Entaun esforsu tau plaka ne’e mós hanesan ita sikat naan-ruin iha uma tatis, nune’e ita liu ba-mai karik iha tempu ruma ema fó buat ruma ba ita, nune’e bele halo ita to’o hanesan ohin loron ukun-aan. Ita la konta ema-ne’ebé mate maibé pelumenus iha komunidade jornalizmu nian, ema sira-ne’e mate maske ema barak mak moris nia kontribuisaun. Entaun memorializasaun ne’e reprezenta naan-ruin. Katak ema nia di’ak no sakrifísiu mak ita ukun-aan. Tanba ne’e importánsia boot ba sinalizasaun ne’e,” nia haktuir.

Nia esplika, tanba uluk eis Prezidente Repúblika José Ramos Horta nia liafuan katak kapitál Dili, Timor-Leste nian iha avenida liberdade imprensa ne’ebé naruk tanba sukat hosi rotunda Merkadu Lama to’o rotunda Becora, maibé depois planu tuir toponímia hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nian habadak to’o iha Kuluhun ne’e mós hola parte sinalizasaun nian.

“Plaka ohin entrega mai CI mak buka fatin atu tau maibé plaka ne’e halo tanba iha tinan 2002, Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) mak iha inisiativa hodi deklara katak rotunda ne’e hanesan liberdade imprensa. Maibé momentu ne’ebá ami haruka Hélio da Costa nia inan mak hala’o tanba servisu iha fatin halo mármore nian entaun ami kontaktu sira halo,” nia dehan.

Bainhira plaka mármore prontu tiha ona maibé tanba tinan tesik mai la konsege asesu atu tau, entaun plaka ne’e rai hela de’it no ohin loron bele rekupera hamutuk iha ne’e, nune’e ohin bele lansa ona.

Iha plaka ne’e nia-laran, Virgílio hateten, temi jornalista sira-ne’ebé mate iha Timor-Leste nia naran no jornalista ida uluk nia mai Timor-Leste maibé nia la mate iha Timor no nia mate iha Afganistaun.

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, hateten plaka hanesan memorializasaun ida hodi dignifika, valoriza no fó rekoñesimentu.

“Ohin ita rona família saudozu ne’ebé espresa mai ita konseitu simples kona-bá memorializasaun. Memorializasaun kontestu ohin loron nian fahe ba buat rua. Memorializasaun aktu ida atu hanoin hikas fó rekoñesimentu no mós diginifika ne’ebé kontribui ba iha prosesu ida. Kestaun ita-nia ba prosesu ida ba direitu fundamentál ukun rasik-aan,” Hugo Fernnades hateten.

Iha aspetu direitu umanu ne’e, memorializasaun importante ba ema na’in-rua ho sosiedade rua, sosiedade dahuluk mak ohin komemora sira-ne’e mate no sakrifika sira-nia aan, komprimísiu no konsisténsia tomak ba fiar ida ba ema Timor nian.

Sosiedade seluk, nia dehan, fó sentidu solidariedade ba sira-nia maluk sira-ne’ebé sei moris hela tanba aktu sira-ne’e mak importante mak dignifika, valoriza no rekoñesimentu.

Konseitu seluk ba memorializasaun ba justisa tranzitóriu mak reparasaun no memorializasaun liuhosi aktu monta plaka ne’ebé hanaran rua ka avenida sira, ne’e parte ida reparasaun, bainhira Estadu ka Governu laiha kbiit atu kompensa sira.

“Ohin, ita mai iha ne’e selebra asaun ida kona-bá memorializasaun nian mak dahuluk ita dignifika, valoriza no fó rekonesimentu ba sira-nia kontribuisaun, nune’e Estadu no Governu ohin mai, Vise MAE prezensa iha selebrasaun ne’e,” nia dehan.

Reprezentante família, Hélio da Costa, hateten nia inan entrega plaka ba CI tanba konsiente katak nia ema veterana ida ne’ebé hatene kontribuisaun jornalista nian ba prosesu ukun-aan ne’e halo parte integradu, no hanesan inan ida sente triste no fó sentidu solidariedade ba família ne’ebé lakon oan.

Helío haktuir, nia inan hateten ba nia katak plaka ne”e importante tán ho razaun tolu mak dahuluk Konsellu Imprensa hameno ona, daruak mak assinatura hosi saudozu Sérgio Vieira de Melo nian no ikus mak saudozu Sérgio Vieira de Melo nia espoza to’o uma haree plaka ne’e.

“Iha momentu ne’ebá ne’e, ha’u hanoin ita labele rai plaka ne’e, entaun ha’u ho hanoin ida katak di’akliu ita entrega ba reprezentante UN iha Timor-Leste mak sira rezolve,”  Helio haktuir nia inan nia lia-tatoli. 

Maibé, nia dehan, nia inan lakohi tanba plaka ne’e Conselho de Imprensa (CI) mak hameno entaun rai iha tinan naruk nia laaran, no ohin plaka ne’e entrega ba Conselho de Imprensa.

“Plaka ne’e dahuluk ha’u haree iha 2009, mezmu plaka ne’e halo iha 2002 ne’ebé asina hosi saudozu Sérgio Vieira de Melo. Depois ikus ha’u haree ne’e iha 2020 ona. Bainhira ha’u haree plaka ne’e importante tebes entaun ha’u-nia inan rai di’ak to’o ohin loron,” nia dehan.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!