iklan

BAUCAU, HEADLINE, MUNISÍPIU

Reajusta PED atu haburas dezenvolvimentu nasionál liuhosi estratejia integradu

Reajusta PED atu haburas dezenvolvimentu nasionál liuhosi estratejia integradu

Vise Primeiru-Ministru no Ministru planu no ordenamentu, José Maria dos Reis. Imajen TATOLI/Natalino Belo

BAUCAU, 01 outubru 2021 (TATOLI)—Vise Primeiru-Ministru no Ministru planu no ordenamentu, José Maria dos Reis, konsidera, desizaun harii komisaun interministeriál atu reajusta Planu Estratéjiku Dezenvolvementu (PED) períodu tinan 2023-2038, ho objetivu atu haburas dezenvolvimentu nasionál liuhosi estratejia integradu.

“Desizaun ne’e bazeia ba hanoin atu orienta no haburas dezenvolvementu nasionál ida, liuhosi estratejia integradu, inkluzivu no reziliente, hodi garante sustentabilidade no igualidade ba ema hotu,” Ministru hateten iha Sentru Konvensaun Baucau (CCB, sigla portugés), sesta ne’e.

Notísia relevante: Governu estabelese komisaun interministeriál reajusta PED

Liu ona tinan 10 implementasaun PED tinan 2011-2030, Governu hakarak halo ajustamentu filafali ba dokumentu, ein termu estruturamente no orientasaun ba prospriedade nasionál, liuhosi estratejia integrada, inkluziva no reziliente.

Tuir Ministru, PED tinan 2011-2030 ho objetivu atu hasa’e nasaun ba kategoria médiu-altu ho populasaun ne’ebé hakmatek no saudável, kreximentu ekonómiku no sosiál ne’ebé inkluziva no sustentável, liuhosi implentasaun faze tolu hanesan tempu badak to’o tinan 2015, médiu to’o tinan 2020 no tempu naruk to’o tinan 2030.

“Maibe objetivu hirak ne’e seidauk atinje durante tinan-10 iha implementasaun no nafatin iha ekonomia ne’ebé dependente hosi setór minarai, ne’ebé seidauk iha alternativa seluk ba finansiamentu ekonomia. Tanba ita seidauk konsege atinji meta ne’ebé difine ona iha PED 2011-2030 ba faze dahuluk no daruak iha tinan 2020 no tanba COVID-19 no kalamidade naturál sira, hatudu katak ita presiza adapta no reajusta ita-nia planeamentu no estratejia sira, inklui maneira di’ak no adekuadu liu ba ita-nia realidade,” governante ne’e subliña.

MPO rasik iha papél importante atu reajustamentu PED, liuhosi sentru planeamentu integradu ne’ebé lidera dereta hosi Vise Primeiru-Ministru.

Ekipa ne’e hahú ona serbisu ho objetivu atu garante prosesu tomak ne’ebé sei inkluzivu, partisipativu no reprezentativu, hosi vontade baze ba leten hodi dezenvolve grande medida relasiona ho área sira hanesan dezenvolvementu agríkola bazeia ba situasaun klimátika hodi transforma substénsia ba komérsiu.

Iha sorin seluk, dezenvolvimentu industriál ne’ebé fó prioridade ba kreatividade no inovasaun, dezenvolve turíztiku sustentável, promosaun empregu no empreendorizmu no hadi’a ambiente dezenvolvementu setór privadu.

Daudaun ne’e, hahú hadi’a ona prosesu avaliasaun ba área prioridade hodi fó atensaun ba dezenvolvementu infraestrutura, ne’ebé ligadu ba área edukasaun, saúde, no diversifikasaun ekonomia hodi kria empregu no hadi’a povu nia moris atu dignu.

MPO rasik sei serbisu hamutuk ho Sekretariadu Grande projetu (SGP) ho nia knaar halo avaliasaun ba proposta projetu no Ajénsia Dezenvolvementu Nasionál (ADN) ho ninia knaar atu halo verifikasaun prévia ba projetu infraestrutura foun sira ne’ebé finansia hosi Fundu infraestrutura no liña ministeiriál.

Jornalista : Natalino Belo

Editora      : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!