iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Feto mak hametin família no garante pás iha Timor-Leste

Feto mak hametin família no garante pás iha Timor-Leste

Inan-feto sira partisipa komemorasaun loron mundiál feto rurál iha postu administrativu Tutuala, Lautém. Imajen/ Natalino Costa.

DILI, 03 novembru 2021 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, Povu hateten feto mak hametin família no hosi família mak bele garante pás no estabilidade iha Timor-Leste.

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo”. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

“Liuhosi hahalok oioin, ho sakrifísiu oioin, feto sira mak tau matan no hametin família ida-idak, ho sira-nia domin rohan-laek. Hosi domin família sira-nian mak ita bele garante pás no estabilidade iha Timor-Leste tomak,” Prezidente Repúblika hato’o mensajen liuhosi komunikadu imprensa relasiona ho komemorasaun Loron Nasionál Feto Timor-Leste ne’ebé selebra iha loron 03 novembru, ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e.

Ba loron espesiál 03 novembru, Prezidente Repúblika konvida no apela ba mane no feto sira, atu haburas no haklean ba beibeik relasaun parseria entre mane no feto iha aspetu hotu-hotu, hahú hosi família no hatutan ba sosiedade tomak.

Xefe Governu ne’e apela ba inan-aman atu hatán ba esforsu Estadu nian kona-ba fó oportunidade hanesan ba oan sira, feto no mane atu asesuu edukasauun tanba liuhusi edukasaun mak sira haburas sira nia matenek no moris ho kbiit rasik ba aban bainrua nian.

Prezidente Repúblika apela mós ba instituisaun públika ka privada sira atu fó empregu, tuir méritu ida-idak nian, labele haree ba kandidatu, nu’udar feto ka mane.

Nota imprensa ne’e ne’e haktuir, haree ba dadus hosi resensiamentu tinan 2015, populasaun feto kuaze hanesan ona ho populasaun mane. Signifika katak, hakarak ka lakohi, feto sai ona forsa boot ida-ne’ebé sosiedade Timor-Leste labele hasees tanba ida-ne’e sei lori impaktu mai dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál sustentável iha tempu oin mai.

“Tanba ne’e, tenke loke no fó espasu ba partisipasaun feto sira-nian, ho liberdade tomak ba dezenvolvimentu nasionál.  Nune’e de’it mak ita bele haburas demokrasia ne’ebé ita rasik hatuur iha Konstituisaun. Demokrasia ida-ne’ebé ita hahí ho valór no prinsípiu husi Estadu-de-Direitu Demokrátiku,” Xefe Estadu hateten.

Prezidente Repúblika hateten, importante ba timor-oan ida-idak hahí Timor-Leste nia eroína sira, liuhosi feto ho mane nia partisipasaun ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian, hanesan horiuluk, mane no feto presiza tanen malu nafatin hodi lori moris-di’ak ba Povu tomak.

Loron Nasionál Feto Timor-Leste

Estadu Timor-Leste konsagra loron 03 novembru, nu’udar Loron Nasional Feto, liuhosi Lei númeru 10/2005, ne’ebé hatuur feriadu nasionál no data ofisiál komemorativa.

Estadu hili loron ne’e iha tinan 2005, hodi hahí no hatutan memória feto gerrilleira dahuluk, ne’ebé barani tane metin povu Timor-Leste tomak nia mehi to’o momentu hetan tiru no mate.

Feto Timor-Leste. Imajen/Facebook: Maria Conceição Belo.

Iha loron 03 novembru 1975, asawa’in feto ne’e halo hela vijilánsia iha Tapó, fronteira Bobonaro, hodi tiru hasoru inimigu bainhira ataka iha ne’ebá.  Maria Tapó lakon ninia vida maibé sai eróina boot ida ba kompatriota hotu-hotu, feto no mane, iha rai-laran no rai-li’ur, durante Timor-Leste luta ba libertasaun nasionál.

Iha 03 novembru, data ofisiál komemorativa, Timor-Leste hahí mós feto eroína sira seluk, mártir no sobrevivente sira, sura rohan-laek, ne’ebé fó-an tomak ba Timor-Leste nia kauza nasionál: liberta Pátria no liberta Povu.

Eroína nia kontribuisaun, liuhosi frente armada, frente klandestina no frente esterna, sura kle’an iha livru “Buibere, Hamriik Ukun Rasik An” no livru sira seluk. Balun seluk ninia istória barani seidauk hakerek. 

Importante tebes rejista mós ida-idak ninia kontribuisaun ba istória koletiva, istória Povu Timor-Leste nian. Hamoris fila-fali istória barani sira-ne’e hotu, hakle’an liután sentidu Pátria no Povu  ba timor-oan hotu, iha tempu Ukun-An.

Ho orgullu no onra boot mak timor-oan sira hahí mós fundadór sira-ne’ebé haburas konxiénsia nasionalista hodi fó kedas neon nakloke ba feto, nu’udar sidadaun Timor-Leste, ho direitu no dever sira hanesan ho mane sira. 

Tanba vizaun kle’an ne’e, mak kompatriota feto ida, Maria do Céu Pereira “Bi-Lear”,  envolve-an kedas, nu’udar  fundadora ba organizasaun nasionalista dahuluk iha 1974.

Husi mós fundador sira-ne’e mak mosu inisiativa hatuur iha tinan 1975, organizasaun feto sira-nian de’it, atu ida-idak hakbiit-an no dada feto maluk sira seluk, atu hamriik hamutuk, nu’udar forsa libertadora ida, lidera hosi asswa’in barani, Rosa Bonaparte Soares “Muki”.

Tamba ezijénsia hosi luta libertasaun nasionál rasik, feto no mane tenke sai duni parseiru ba malu, iha aspetu hotu-hotu, iha frente armada, frente klandestina no frente esterna.

Polítika igualdade jéneru no inkluzaun, la´ós buat foun ida, bainhira ita restaura Timor-Leste nia independénsia nasionál, iha 20 maiu 2002, tanba relasaun ida-ne’ebé Timor-Leste kuda no haburas entre mane no feto iha tempu luta libertasaun nasionál.

Biar ho difikuldade no dezafiu oioin iha tempu ne’ebá, maibé relasaun igualdade ne’e kuda metin tiha ona ho asawa’in sira-nia isin no raan.  

Relasaun ida-ne’e mak sai referénsia ba Timor-Leste nia organizasaun no instituisaun Estadu nian. Iha Konstituisauun RDTL hatuur kedas  katak objetivu ida Estadu Timor-Leste nian mak: HARII, PROMOVE NO GARANTE OPORTUNIDADE HANESAN BA MANE NO FETO SIRA.

Governu Timor-Leste, hahú hosi Primeiru-Governu to’o Oitavu Governu, halo esforsu barak ona  atu implementa polítika igualdade jéneru no inkluzaun. Tanba, Timor-Leste ukun-an besik ona tinan rua nulu, maibé feto sira li-liu inan, bin no alin-feto barak mak sei hetan nafatin diskriminasaun no hasoru hela violénsia doméstika no abuzu seksuál.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!