BAUCAU, 11 novembru 2021 (TATOLI) – Autoridade Munisípal Baucau (AMB) no UN Women hafoun nota entendimentu hodi reafirma hadi’a fatin públiku sira liuhosi inisiativa Baucau no merkadu seguru.
Akordu kolaborasaun refere hosi parte rua ho durasaun tinan haat, hahú hosi tinan 2021-2024 hodi hadi’ak espasu públiku ne’ebé seguru inklui iha merkadu ba ema hotu inklui feto no labarik-feto sira.
Hahú kedas hosi asina nota dahuluk iha tinan 2020, AMB kompromete ona atu kria sidade ida ne’ebé seguru no espasu públiku seguru tuir progresu ne’ebé alkanza ona iha tinan barak nia laran.
Entre progresu ne’ebé atinje ona inklui formasaun Grupu Traballu Tékniku (GTT) ba Baucau seguru no merkadu seguru iha komemorasaun loron mundiál Feto iha 2020, avaliasaun ba nesesidade formasaun ba ekipa AMB no vendedór merkadu hala’o hela no revizaun-meza kona-ba Asosiasaun Vendedor Merkadu atu aprende hosi estudu kazu globál kona-ba estabelesimentu asosiasaun ne’e iha Baucau.
Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Baucau, Olivio ‘Bou-Lesa’ Freitas, hamutuk ho UN Women no TOMAK hasoru malu ho ekipa jestaun foun atu atualiza kondisaun merkadu seguru no Baucau seguru iha agostu 2021.
“Kria fatin públiku sira-ne’ebé seguru liu inklui halo merkadu sira seguru liu mak área ida-ne’ebé sai nu’udar prioridade ba autoridade munisipál Baucau. Ambiente ne’ebé seguru liu iha merkadu sira signifika katak vendedór no kompradór sira bele hala’o sira-nia atividade ekonómika ho konfiansa iha ambiente ne’ebé seguru. Ida-ne’e sei tulun dezenvolvimentu ekonomia lokál ba ema hotu inklui feto no labarik-feto sira,” PAM hateten liuhosi komunikadu ne’ebé Agência TATOLI asesu iha kinta ne’e.
Xefe UN Women Timor-Leste, Amy Nishtha Satyam, haktuir, desde 2021 UN Women hahú kolabora ho To’os ba Moris Di’ak (TOMAK) atu promove vendedora sira-nia lian liuhosi fahe prioridade oinsá bele hadi’ak merkadu no halibur autoridade lokál no foti desizaun sira hosi AMB.
“Ida-ne’e klaru hosi avaliasaun jéneru merkadu nian iha Venilale no Vila Antiga no avaliasaun hosi asosiasaun vendedór merkadu sira-ne’ebé vendedór sira iha asesu limitadu ba sistema protesaun sosiál no infraestrutura jéneru,” Xefe UN Women Timor-Leste, Amy Nishtha Satyam hateten.
Diretór KOICA iha Timor-Leste, Eunju Cha akresenta, interese Governu Koreia nian liuhosi projetu hamutuk ba igualdade ne’e foka atu prevene no responde ba violénsia bazea ba jéneru iha Timor-Leste.
“Asédiu seksuál no forma violénsia sira seluk ne’e komún liu ba feto no labarik-feto sira iha fatin públiku sira. Ita iha obrigasaun atu rezolve problema no garante labarik-feto no feto sira-nia direitu ba movimentu, direitu ba moris-di’ak iha fatin públiku, no direitu atu lori moris livre hosi violénsia.” Diretor KOICA iha Timor-Leste, Eunju Cha hateten.
Jornalista : Natalino Belo
Editór : Evaristo Soares Martins