DILI, 28 dezembru 2021 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, tersa ne’e, atribui Prémiu Nutrisaun 2021, ne’ebé programa realiza ho kolaborasaun hosi Gabinete Primeiru-Ministru (GPM) liuhosi Gabinete Sosiedade Sivíl (GASC) no Programa Ai-han Mundiál (PAM).
Iha diskursu, PM Taur, hateten, inisiativa ne’e atu rekoñese komunidade lokál no grupu traballu, ne’ebé sai ezemplár hodi mellora nutrisaun no redús problema má nutrisaun iha Timor-Leste.

“Ho orgullu, ha’u hato’o parabéns ba organizasaun sosiedade sivil sira, espesialmente ba líder komunináriu, grupu joventude, grupu feto no grupu to’os-na’in sira, ne’ebé sai manan-na’in ba Prémiu Nutrisaun tinan ne’e, hodi sai ezemplu di’ak,” Xefe Governu hateten durante seremónia, iha salaun Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), Caicoli, tersa ne’e.
Notísia relevante: GPM distribui formuláriu prémiu nutrisaun ba grupu kompetitór-sira
Aleinde ne’e, PM agradese ba apoiu hosi PAM no apoiu tékniku hosi parseiru dezenvolvimentu sira, tantu nasionál no internasionál hodi realiza programa ne’e.

Iha biban hanesan, Adjuntu Diretór PAM iha Timor-Leste, Ash Rogers, sente ogrullu bele hola parte ida faze importante ne’e, tanba hanorin ema kona-ba importánsia papél saúde, nutrisaun no dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku iha rai-laran.
“Hamutuk ho Governu no parseiru dezenvolvimentu sira, ami komprometidu fó apoiu ba solusaun inovativu hosi komunidade, hodi responde ba problema inseguransa ai-han no má nutrisaun iha rai-laran, ne’ebé feto no labarik feto sira infrenta hela,” Reprezentante PAM dehan.
Nune’e mós, Koordenadór GASC, Filipe da Costa, konsidera má nutrisaun no inseguransa ai-han kontinua sai problema boot ba Timor-Leste, maibé daudaun iha ema barak ona mak hahú tau atensaun maka’as no halo ona atividade oin-oin atu rezolve problema ne’e.
“Governu kada tinan aumenta investementu no hadi’a intervensaun, hamutuk ho parseiru dezenvolvementu sira, ne’ebé hetan kooperasaun maka’as hosi komunidade iha área rurál, hosi grupu komunidade inklui sosiedade sivil sira. Tanba ne’e, ita hahú haree atividade oin-oin ne’ebé furak, inovativu no kreativu liután,” nia hateten.
Grupu agrikultura ne’ebé kompostu hosi foin-sa’e sira, feto no ema ho defisiente sira, ne’ebé halo atividade agrikultura ho valór ekonomia a’as no integradu, ho teknolojia agríkola ne’ebé di’ak no prátika sustentável liu ba ambiente.

“Grupu hirak ne’e hahú halo intervensaun maka’as ba markadu, la’ós de’it iha sira-nia komunidade, maibé mós supermerkadu sira Dili laran. Iha mós líder komunitáriu ne’ebé kreativu no inovativu hodi dezenvolve suku sai saudável liután no uma-kain sira ne’ebé aumenta sira-nia rendimentu,” nia tenik.
Vensedór dahuluk ba prémiu kategoria suku hosi Ermera
Manan-na’in dahuluk ba Prémiu Nutrisaun Primeiru-Ministru 2021, ba kategória suku hosi suku Riheu, postu administrativu Ermera villa, munisípiu Ermera.

Reprezentante Vensedór dahuluk kategória suku, Xefe suku Riheu Ermera villa, Filisberto Soares Moreira, hateten, nia parte sei mobiliza komunidade no grupu sira atu la’o tuir planu asaun sira ne’ebé hala’o iha kada suku, atu hadi’a nutrisaun ba oan hahú hosi tinan zero to’olima, no mós tinan-lima to’o 15, atu nune’e bele deklara Timor-Leste livre hosi má nutrisaun.
“Ho prémiu ne’e, ami alkansa objetivu meta sira atu identifika prioridade populasaun, implementa misaun no vizaun klaru tuir planu asaun hodi responde ba meta sira hosi Prémiu Nutrisaun Primeiru-Ministru,” Filisberto Soares dehan.
Nune’e nia garante katak, bazeia ba planu no misaun, ho fundu ne’ebé hetan hanesan vensedór, sei implementa programa hanesan hadi’a atividade ortikultura, agrofloresta, no programa merenda eskolár.
“Atu nune’e, ita-nia labarik sira iha eskola labele konsumu ai-han mai hosi rai-li’ur, maibé liuhosi ai-han lokál inovativu ne’ebé sai hanesan perioridade ida atu hasa’e nutrisaun ba labarik sira,” nia akresenta.
Prémiu ho kategoria haat
Prémiu Nutrisaun Primeiru-Ministru 2021 kompostu hosi kategoria haat hanesan líder komunitáriu, grupu feto, grupu to’os-na’in no grupu juventude, ne’ebé vendedór sira sei hetan osan no sertifikadu apresiasaun.
Vensedór dahuluk sei hetan osan $5.000, vensedór daruak $3.000 no vensedór datoluk $2.000.

Vensedór dahuluk ba kategória líder komunitáriu, hosi suku Riheu, postu administrativu Ermera villa, munisípiu Ermera, Vensedór daruak hosi suku Cairui, postu adminstrativu Laleia, munisípiu Manatuto, no vensedór datoluk hosi suku Wenunuc, postu adminitrativu Metinaro, munisípiu Dili.
Vensedór dahuluk ba kategoria grupu feto mak grupu Hamutuk Reforsa Ekonómia Rurál hosi suku Soloi Kraik, postu admintrativu Aileu villa, munisípiu Aileu, vensedór daruak hosi Grupu Halibur HATPRO hosi suku Mota-ulun, postu administrativu Bazartete, munisípiu Liquiçá no vensedór datoluk hosi Unidade Haburas Nutrisaun hosi suku Balibo villa, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro.
Vensedór dahuluk ba kategória grupu agrikultór mak grupu Klibur To’os Rai Mean hosi suku Triloka, postu adminitrativu Baucau villa, munisípiu Baucau, vensedór daruak grupu SABOR, suku Saborai, postu administrativu Aileu villa, munisípiu Aileu no vensedór datoluk hosi grupu Inisiativa Dezenvolvimentu Ortikultura Rurál hosi suku Riheu, postu administrativu Emera villa, munisípiu Ermera.
Vensedór dahuluk ba kategoria grupu juventude mak AHI hosi suku Fatuhada, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili, vensedór daruak hosi suku Liurai, postu Administrativu Aileu villa, munisípiu Aileu no vensedór datoluk hosi grupu Nuu-laran hosi suku Mehara, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautém.
Nune’e, manan-na’in sira hetan selesaun bazeia ba kritériu sira hanesan esforsu no halo kreatividade hodi prioritiza prolema má nutrisaun no inseguransa ai-han, hato’o solusaun ho kreatividade rasik liuhosi uza rekursu lokál no kapasidade hodi mobiliza apoiu esternál.
Prémiu ne’e hetan apoiu finanseiru hamutuk $100.000 hosi PAM no hetan apoiu tékniku hosi GPM liuhosi Sekertáriu Movimentu Mellora Nutrisaun (SUN Moviment, sigla inglés), Ministériu Saúde, Ministériu Agrikultura no Peska, Parseiru Dezenvolvimentu Umanu (PHD), Organizasaun Mundiál Saúde no United Nations Children’s Fund (UNICEF).
Jornalista : Francisco Sony
Editora : Julia Chatarina