iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Konstrusaun Portu Baía Tibar atinje 72%, Governu dezembolsa millaun $84,1

Konstrusaun Portu Baía Tibar atinje 72%, Governu dezembolsa millaun $84,1

Konstrusaun Portu Baía Tibar, segunda (08/02). Imajen TATOLI/António Gonçalves

DILI, 22 fevereiru 2022 (TATOLI)–Progresu konstrusaun Portu Baía Tibar to’o loron 31 dezembru 2021 atinje 72%, nune’e Governu liuhosi Escrow Account Fundu Viabilidade ne’ebé jere hosi Ministériu Finansa (MF), hahú hosi agostu 2019 to’o dezembru 2021, dezembolsa pagamentu Viability Gap Fund (VGF), ho montante millaun $84,1 ba Timor Port S.A.

Empreza Timor Port S.A hanesan konsesionáriu projetu Parseria Públiku-Privada (PPP) Portu Baía Tibar.

“Efisiénsia hirak ne’e konsidera hanesan pasu importante ba Ministériu Finansa iha ámbitu Reforma Fiskál no Jestaun Finansa Públiku, ne’ebé hanesan prioridade xave ida hosi Programa VIII Governu Konstitusionál,” Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, tersa ne’e.

Bainhira ramata no hahú halo operasaun, portu ne’e sei troka Portu Dili hodi fasilita movimentu importasaun no esportasaun sasán, ho kapasidade karga kontentór hamutuk millaun ida kada tinan.

Portu ne’e inklui kais ida ho bersu rua, ne’ebé sei uza hodi redús atrazu iha libertasaun kontentór inklui kustu tranzasaun atu fasilita efisiénsia iha servisu alfandegáriu no atividade komérsiu.

Notísia relevante: Governu dezembolsa millaun $64,7 ba konstrusaun Portu Baía Tibar

Enkuantu, efisiente hirak ne’e sei ajuda Governu liuhosi Ministériu Finansa atu kolekta reseita ho lais, justu no transparente.

“Portu foun modernu ne’e sei fasilita Timor-Leste ninia konektividade marítima iha rejiaun Ázia, liga Timor-Leste ba merkadu komérsiu globál no hasa’e liután asesu komérsiu ba merkadoria sira hanesan agrikultura, turizmu, peska, pekuária no mós indústria seluk, ne’ebé hanesan hanesan dalan ida atu ajuda diversifika produsaun,” Governante dehan.

Konstrusaun Portu Baía Tibar ho modalidade PPP, hosi parseria entre Governu Timor-Leste aloka millaun $130 iha VGF no Timor Port, subsidiáriu husi Bolloré ho millaun $150, hamutuk millaun $280 ba faze inísiu hosi totál investimentu estimativu millaun $500 ba tinan 30.

Daudaun ne’e, totál traballadór sira ne’ebé mak serbisu iha projetu konstrusaun portu ne’e hamutuk 949, hosi númeru ne’e, traballadór timoroan hamutuk 579 (61%).

Relasiona ho dezenvolvimentu konteúdu lokál, to’o iha dezembru 2021, empreza China Harbour sub-kontrata ona serbisu balun ba empreza lokál 69 ho montante millaun $21,2 no timor-oan hamutuk 392 mak serbisu indireta ho kontratór hirak ne’e.

Aleinde projetu Portu Baía Tibar, iha tinan ine’e, Governu sei hahú konstrusaun projetu espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé hanesan Mega projetu rua ne’ebé aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030, ho prioridade boot ida mak dezenvolvimentu infraestrutura ho objetivu atu konsolida kresimentu ekonómiku no redús desigualidade.

Mega projetu rua ne’e mós sei fasilita Timor-Leste nia konektividade internasionál no integrasaun ba rejionál no globál.

Nune’e, inisiativa seluk ne’ebé daudaun ne’e iha hela faze prelimináriu mak Projetu Re-Dezenvolvimentu no Komersializasaun Portu Díli ne’ebé iha futuru sei uza ba portu pasajeiru, karga doméstika, atividade sira liga ho turizmu mariña hanesan kurrida internasionál ró atu haree baleia no golfiñu.

Projetu ne’e ho modalidade PPP ho kustu estimativu millaun $50 resin, ne’ebé administra hosi Autoridade Portuária Timor-Leste (APORTIL), ajénsia autónomu ida ne’ebé tutela iha Ministériu Transporte no Komunikasaun ho asisténsia tékniku husi USAID’s Tourism For All Project.

Enkuantu, instalasaun kabu submariñu fibra ótiku ne’ebé liga mai Dili hosi Darwin nia dezeñu enjeñaria iha ona faze finál no Komisaun Nasionál Aprovizionamentu inísia ona nia konkursu.

Finansiamentu ba projetu ne’e mai hosi Fundu Infraestrutura ho kustu estimativu millaun $42, ne’ebé sei permite serbisu interligasaun rede telefone no internet ne’ebé lalais liu, baratu liu no seguru liu.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!