OÉ-CUSSE, 11 marsu 2022 (TATOLI) – Organizasaun Naun Governamentál (ONG) internasionál World Neighbors hetan apoia fundu hosi Governu Nova Zelándia fasilita grupu agrikultór feto 31 iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) hodi hasa’e rendimentu família liuhosi kuda produtu lokál.
Grupu feto 31 ne’e ne’ebé envolve membru feto 600-resin ho programa ‘Ai-han Di’ak ba Moris Di’ak’.
Jerente ba Projetu World Neighbors iha RAEOA, Cornélio Ase, esplika, grupu agrikultór feto na’in 31 ne’e ho membru 600-resin, realiza atividade agrikultura ne’e hahú hosi novembru 2020 no termina iha abríl 2022 ne’ebé envolve suku 11 iha sub-rejiaun Pante Makasar, Oésilo, Pásabe no Nítibe.

Programa ne’e ho objetivu atu hasa’e konsumu ho variedade ba ai-han nutrisaun hodi hadi’a nutrisaun ba inan no oan.
“Programa ne’e atu hadi’a rendimentu ekonomia família liuhosi fa’an produtu iha merkadu, nune’e bele hamenus produtu importasaun hosi nasionál no rai-li’ur, tanba programa ne’e foka liubá halo to’os modo iha grupu feto 31 ho nia membru 600-resin, hodi investe maka’as iha produtu rai-laran,” Cornélio Ase, informa ba Agência Tatoli iha Oésono, Oé-Cusse, sesta ne’e.
Programa Ai-han Di’ak ba Moris Di’ak’ ne’e realiza hodi enkoraja grupu feto-sira kuda modo ne’ebé iha valór nutrisaun aas, hanesan tomate, brinjela, modo-mutin, kanku, baria, fore-munggu, fore-keli, fore-rai, koto-mean, repollu, ai-manas no liis nune’e bele konsumu ho variedade.
Nia dehan, iha fulan-novembru besik tama ba tempu udan, entaun hahú kuda modo, fore-munggu, fore-keli. “Ita iha polítika identifika modo ne’ebé mak presiza liu iha tempu bailoron, ne’e ita fó prioridade atu kuda de’it ho tempu bailoron. Iha tempu udan hotu-hotu sei fa’an modo oinoin tanba laiha poblema bee-moos.
Tuir nia, durante ne’e grupu feto-sira barak asesu ona merkadu, tanba kada produsaun sempre iha rezultadu, balun lori ba merkadu, balun uza ba konsumu no balun fa’an boron de’it iha fatin.

Nia fó ezemplu, durante ne’e grupu-sira asesu ona iha merkadu ho presu tomate kilograma ida folin $1 dolar, tanba rezultadu produsaun kuantidade boot.
Organizasaun internasionál ne’e mós fasilita grupu feto sira oinsá halo jestaun bee-moos, katak tempu udan konserva udan-been prepara ba tempu bailoron naruk.
“Balun uza bee-mota no balun uza bee-matan ne’ebé besik, ita mós apoia téknika kapasitasaun apoia asisténsia fini, no formasaun hosi prosesu harii to’os to’o kolleta inklui oinsá kontrola peste no moras, nune’e bele hasa’e kapasidade hodi jere atividade ne’e ho susesu,” nia katak.
Xefe Grupu Bairru Sonamnasi, suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar, Domingas Nono, agradese tanba grupu ne’ebé eziste iha Sonamnasi envolve inan-feto na’in-15 konsege halo kolleta dala-haat ona, ho montante orsamentu kuaze dolar $300-resin.
“Ha’u-nia grupu hamutuk na’in-15, kolleta ona dala-haat, ami fa’an iha merkdau no balun mai boron de’it, tanba iha ami-nia grupu balun kuda tomate, balun kuda brinjela, baria, kanku, ai-manas, modo mutin no seluk-tan,” nia orgullu.
Atividade sei iha kontinuasaun ba futuru tanba programa ne’e realiza parte World Neighbors parseria ho ONG lokál sira hanesan Binibu Faef Nome (BIFANO), Sentru Edukasaun Sívika Enklave Oé-cusse (CECEO, sigla portugés), Asosiasaun Haburas Kapasidade Agrikultura no Ekonomia (AHCAE).
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Evaristo Soares Martins




