DILI, 15 juñu 2022 (TATOLI)—Organizasaun Raes Hadomi Timoroan (RHTO) husu Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, atu propoin ba ezekutivu no Parlamentu Nasionál atu aselera no ratifika lalais konvensaun internasionál direitu ba Ema ho Defisiénsia (EhD) hodi proteje direitu ema ho defisiénsia iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: Governu aprova rezolusaun kona-ba konvensaun diretu ema ho defisiénsia
“Ohin, ami ekipa mai hasoru malu ho Prezidente Repúblika hodi aproxima ba asuntu ratifikasaun konvensaun internasionál direitu ba ema ho defisiénsia ne’ebé to’o agora Governu seidauk ratifika, maske iha ona kompromisu maibé adia hela. Prezidente Repúblika nia resposta sente ratifikasaun konvensaun ne’e presiza tenke aselera no ratifika lalais tanba lori tempu naruk ona, nune’e bele proteje liután ema ho defisiénsia sira,” Diretór Ezekutivu Raes Hadomi Timoroan (RHTO), Joanito dos Santos, hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kuarta ne’e.
Tuir nia, Prezidente Repúblika fó atensaun tebes ba kestaun ne’e no sei husu ba parte asesór legál prepara karta jurídiku ida iha tempu badak sei hato’o ba Governu no Parlamentu Nasionál hodi aselera lalais ona prosesu ratifikasaun.
Iha enkontru ne’e, ekipa sira kompostu hosi ekipa plataforma nasionál bee no saneamentu no ijiéne, RHTO, Yayasan HAK, Water Aid, Klíbur Defisiénsia Tilun, Sentru Dezenvolvimentu Inkluzivu hato’o mós kestaun bee no saneamentu no ijiéne ba Xefe Estadu.
“Aproximasaun primeiru ligasaun ema ho defisiénsia ba bee no saneamentu no ijiéne ne’ebé mak inkluzivu. Hanesan ita hatene katak bee ne’e direitu umanu ne’ebé mak fundamentu ba ema-nia moris entaun importante tebes katak bee ba ema hotu,” nia dehan.
Nia haktuir, durante ne’e Water Aid ho Care Internasionál apoiu fundu makaas liu ba bee no saneamentu no ijiéne, no Prezidente Repúblika mós apoiu tebes kona-ba asuntu ne’e liuhosi ninia deklarasaun katak tenke fó sai bee ba ema hotu.
“Entaun ho deklarasaun ida-ne’e ami uza hodi halo advokasia ne’ebé iha situasaun direitu umanu liga ba bee, ema ho defisiénsia, jéneru feto no mane, sempre kuru bee ho distánsia dook mezmu sira hetan violasaun,” nia dehan.
Nia husu nafatin apoiu hosi Prezidente Repúblika hodi hato’o ba iha ezekutivu haree asuntu bee ba ema hotu no oinsá aloka orsamentu ba área ida-ne’e.
Biban ne’e, ekipa Asosiasaun HAK no RHTO entrega mós relatóriu no dokumentu bee no saneamentu no ijiéne ba Xefe Estadu, no hein katak sai hanesan dokumentu bainhira hasoru malu no enkontru ho ezekutivu bele hato’o hodi tau atensaun.
Bazea ba dadus sensu uma-kain 2015 rejista ema ho defisiénsia hamutuk rihun 38-resin no hafoin ida ne’e haree fali relatóriu demokráfia avaliasaun númeru sa’e ba rihun 50.
Notísia Relevante: PDHJ rekomenda aselera ratifikasaun konvensaun internasionál direitu ema ho defisiénsia
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes