iklan

NASIONÁL, HEADLINE, KAPITÁL

CI no UNDP introdús matadalan jornalista guia hakerek notísia ho rigór

CI no UNDP introdús matadalan jornalista guia hakerek notísia ho rigór

Atividade Training of Treiners iha salaun Konsellu Imprensa iha Quintal-boot, segunda (20/06). Imajen/Espesiál

DILI, 20 juñu 2022 (TATOLI)—Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) hamutuk ho United Nations Development Programme (UNDP), segunda ne’e, introdús atividade Training of Trainers (TOT) ka matadalan ba jornalista.

Tuir Diretór Ezekutivu, Rigoberto Monteiro, atividade ne’e foka liu atu guia jornalista timor-oan sira bele hakerek notísia ida ho rigór.

“Livru ne’e hanesan guia ka matadalan ba jornalista sira atu hakerek kona-ba kazu ka asuntu relasaun ho violénsia. Atividade ohin hanesan kontinuasaun halo Training of Trainers ou formasaun ba formadór atu nune’e hafoin formasaun ne’e, sira sai fali treinadór ba jornalista rádiu komunidade sira iha munisípiu,” Diretór relata iha ninia knaar fatin, Quintal-boot.

Notísia relevante: UNDP apoiu rihun $50 ba CI elabora matadalan reportajen eleitorál ba jornalista

Livru ne’e hanesan atualizasaun ida atu garante ema ne’ebé lee pelumenus entende konteúdu hosi manuál ne’e, tanba sosiedade barak la gosta lee, nune’e ho treinamentu ne’e bele ajuda hanoin ba responsável mídia no meiu komunikasaun sosiál.

“Iha diskursu públiku bele garante fatór importante ba transformasaun sosiál no jornalista mós tenke orgullu tanba mídia la’ós sai fatór determinadu de’it maibé tenke iha responsabilidade ho nune’e maka mídia hanesan fatór no jornalista hanesan autór,” nia akresenta.

Iha biban hanesan, Prezidente CI, Virgílio da Silva Guterres, hateten, jornalista hanesan autór prinsipál iha transformasaun sosiál, nune’e tenke entende asuntu sira ne’ebé xefe redasaun no mídia haruka halo kobertura.

“Livru manuál ne’e hatudu dalan de’it no jornalista mak tenke buka fali saida mak lesbian, saida mak orientasaun seksuál no saida mak krime, prinsipalmente kategoria jornalista presiza buka fali iha google hodi haree esplikasaun klaru iha ne’ebá,” nia fó hanoin.

Nia konsidera, jornalista ida tenke domina buat hotu no sai hanesan jornalizmu imigrasaun ne’ebé tenke domina gramátika

“Iha polítika tenke domina retórika no iha jornalista tenke domina linguajen sira hanesan eufimizmu, persolifikasaun, redundánsia tanba fontes balun ko’alia ho liafuan kasar, entaun jornalista sira tenke iha kapasidade hodi transforma liafuan ho termu aas, atu nune’e hafasil leitór sira atu lee no kompriende di’ak liután,” nia hameno.

Aleinde ne’e, buat ne’ebé bele ajuda jornalista sira maka faktu no hafoin iha ona kapasidade atu entende deontolojia sira mak ko’alia kona-ba violénsia bazeia ba jéneru ne’e.

Prezidente CI konsidera, violénsia bazeia ba jéneru hanesan oho-an, tara-an no hatete malu a’at ne’e forma violénsia, bainhira violénsia ne’e seidauk entende di’ak mosu tan violénsia ne’ebé bazeia ba jéneru, entaun loron-loron jornalista iha obrigasaun atu buka hatene.

“Realidade barak mak hatudu katak jornalista timor-oan barak mak seidauk uza gramátika ho loloos no sei sala uza termu espesífiku sira iha sira-nia hakerek ka iha sira-nia notísia, entaun ida-ne’e hanesan maneira ida Konsellu Imprensa halo atu ajuda kontribui ba serbisu jornalista ne’ebé di’ak no kualidade liután iha futuru,” nia tenik.

Nune’e mós, Project Manager Spotlight UNDP, Livio Xavier, konsidera formasaun ohin  importante tebes, nune’e bele fasilita fali jornalista sira bele hatene orden gramatikál ho termu oioin.

“Bainhira konteúdu hosi liafuan ruma mak jornalista la domina forma ema sei ladún di’ak, maibé ita esforsu nafatin enkoraja ba formadór no jornalista sira bele liuhosi formasaun no livru sira ne’ebé sei mudansa no furak liután,” nia salienta,

Partisipante feto estajiária hosi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) ba Asia Foundation, Maria Paula Miki Piedade, apresia ho inisiativa ne’e tanba bele ajuda nia kompreende konteúdu espesífiku sira sai jornalista di’ak liu iha futuru.

“Programa ida-ne’e ajuda tebes ha’u tanba karik ha’u sai jornalista ha’u labele naran hakerek buat ruma ne’ebé la hatene ninia sentidu, maibé tenke kompreende ninia sentidu mak ha’u bele públika,” nia dehan.

Nia komprometidu matéria formasaun ne’ebé nia simu sei partilla ba maluk sira seluk atu aumenta koñesimentu nune’e bele hala’o atividade jornalizmu iha terrenu ho di’ak.

CI ho kolaborasaun UNDP realiza atividade mata-dalan ba jornalista ho apoiu orsamentu hosi Uniaun Europeia hamutuk $ 50.000

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!