DILI, 25 jullu 2022 (TATOLI)–Governu liuhosi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) no Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) hamutuk ho Ajénsia Estadu Unidu ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID, sigla inglés) realiza workshop, segunda ne’e, hodi diskute kona-ba lista prinsipál Parseria Públika Privada (PPP) iha setór turizmu.
Inisiativa ne’e hodi dezenvolve setór turizmu iha Timor-Leste atu rekopera ekonomia liuhosi programa ‘turizmu ba ema hotu’.
Vise-Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI), Domingos Lopes Antunes, husu ba entidade hotu atu diskute kle’an liuhosi modalidade foun PPP hodi bele dezenvolve setór turizmu diferente ho pakote ne’ebé liga ba kultura Timor-Leste.
“Iha tinan 2019 iha projetu pilotu turizmu, ho apoiu hosi USAID nia programa turizmu ba ema hotu, la’o ona iha Timor-Leste ho modalidade PPP iha setór turizmu no prepara ona planu-mestre iha projetu Cristo-Rei no Portu-Dili, nune’e hosi workshop ne’e atu rekolleta fali prioridade hosi ministériu hotu hodi diskute asuntu prinsipál ba modalidade foun, nune’e define planu estratéjiku iha tinan fiskál 2023 ba dezenvolvementu iha setór turizmu,” Ministru hateten iha salaun Ministériu Finansa, segunda ne’e.
Notísia relevante: MTKI-USAID sei realiza kampaña promosaun turizmu doméstiku
Dezenvolvementu turizmu ho modalidade PPP ne’e hola parte iha faze rekuperasaun ekonomia no kontribui ba kresimentu ekonomia iha situasaun COVID-19.
Aleinde ne’e, liuhosi modalidade ne’e sei iha relasaun ho turizmu ne’ebé atu istimula kooperasaun públiku no privadu hodi promove Timor-Leste nu’udar distinu ba destinasaun turista sira nian.
Estratejia ne’e kompleta polítika Governu iha setór turizmu ne’ebé buka atu aumenta nível vizitante hosi turista 200.000 kada tinan iha tinan 2030 no aumenta empregu iha área turizmu hamutuk 15.000 inklui kria reseita anuál hosi turizmu ho valór millaun $150.
“Hirak ne’ebé hola parte iha workshop presiza intende didi’ak modalidade ne’e ho ita-boot sira-nia kontribuisaun hodi fortifika no hafurak liután projetu sira molok ita implementa,” nia hameno.
Aleinde ne’e, USAID ho programa turizmu ba ema hotu prepara hela konseitu turíztiku Cristo Rei no Portu Dili, hodi fó sai públiku.
“Tanba Timor-Leste iha poténsia boot tebes ba turizmu ho nia paizajen oinoin ho rikusoin seluk mak hanesan kultura, tanba ne’e presiza iha diskusaun di’ak hodi iha pakote úniku ba prosesu dezenvolvementu. Workshop ne’e atu haforsa ita-nia programa ne’ebé halo ba ita-nia nasaun iha área turizmu liuhosi modalidade ida-ne’e,” nia tenik.
Prosesu dezenvolvementu ba área rua ne’e sei halokonkursu ba tinan ida-ne’e, tanba prosesu ne’e ba públiku, nune’e presiza iha diskusaun kle’an hodi integra pakote dezenvolventu turíztika liga ba kultura Timor-Leste nian.
MTKI nia papél barak liu mak sai jestór ba área turizmu, maibé nia komponente mai hosi liña-ministeriál sira hotu hamutuk atu hadi’a.
Iha sorin seluk, VIII Governu Konstitusional nia polítika kontinua enfatizasaun ba setór turizmu sai hanesan pilár estratéjiku ekonomia, tanba ne’e presiza kontinua dezenvolve.
Iha polítika nasionál turizmu tinan 2020 estabelese kuadru referénsia hodi koloka turizmu iha setór diversifikasaun sósiu-ekonomia nasionál no orienta parseiru sira hotu atu koordena no kolabora hodi hamosu parseria, nune’e permite Timor-Leste sai interkámbiu internasionál, kria empregu no hamenus kiak.
Iha biban hanesan, Reprezentante USAID, Zema Semunegus, hateten, kooperasaun PPP halo ona ratifikasaun hosi Konsellu Ministru iha tinan 2007.
“Parseria Publika Privada halo promosaun ba Timor-Leste no servisu hamutuk ida-ne’e hanesan save ida hodi atinje ambisaun Governu ba dezenvolvimentu setór turizmu,” nia hateten.
Objetivu prinsipál iha kooperasaun ne’e hodi hasa’e númeru vizitante 200.000 kada tinan iha tinan 2030.
“Atu atinje ita-nia alvu ne’e, USAID apoiu orsamentu milliaun $9 hodi dezenvolve turizmu no rikusoin Timor-Leste inkluirekursu ambientál sustentável,” nia dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina