DILI, 25 jullu 2022 (TATOLI)–Ministériu Finansa (MF) realiza sesaun traballu kona-ba diseminasaun sirkulár regra elaborasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 no entrega simbólikamente tetu dezagregadu ba instituisaun sira.
“Sesaun traballu ida-ne’e nu’udar kontinuasaun ida hosi ita-nia jornada preparasaun no elaborasaun proposta OJE ba tinan 2023, ne’ebé hanesan kompeténsia ne’ebé Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, artigu 145 atribui ba Governu nu’udar órgaun ezekutivu atu prepara no elabora OJE kada tinan hodi submete ba Parlamentu Nasionál nu’udar órgaun lejizladór atu hetan aprovasaun,” Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hateten, liuhosi nota ne’ebé Agência asesu, segunda ne’e.
Nune’e instituisaun balun hanesan Gabinete Prezidensia Repúblika, Gabinete Prezidente Parlamentu Nasional, Gabinete Primeiru-Ministru, Gabinete Prezidente Tribunál Rekursus, Gabinete Prezidente Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) no Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), reprezenta instituisaun sira hodi simu tetu hosi MF.
Hafoin entrega tetu ba kada instituisaun, Ministru Finansa husu mós ba jestór sira hotu atu kumpre kalendáriu aprovadu hosi Konsellu Ministru, nune’e fasilita Governu finaliza Proposta Projetu Lei (PPL) OJE 2023 tuir tempu determinadu no entrega ba Parlamentu Nasionál iha fulan-outubru oin.
“Fó hanoin de’it katak sei laiha tan Komite Revizaun Orsamentu Polítika (KROP),” nia akresenta.
Liuhosi reuniaun Konsellu Ministru estraordináriu foin lalais, Governu aprova ona tetu dezagregadu ba kada títulu orsamentál ho totál biliaun $3,1, ne’ebé sei distribui ba entidade Estadu hamutuk 108 ne’ebé hola parte iha perímetru orsamentál 2023.
Totál despeza globál biliaun $3,1, kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál biliaun $1,8, Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál biliaun $1, orsamentu Seguransa Sosiál milliaun $235,7 no RAEOA milliaun $120.
Notísia relevante: Governu aprova tetu agregadu OJE 2023 biliaun $1,8
Enkuantu, montante despeza globál ne’e aliña ho montante despeza globál iha Lei Grande Opsaun Planu (GOP) 2023 ne’ebé mak Governu formula hodi finansia medida prinsipál 275 liuhosi programa 45, organizadu iha área estratéjika 16 hanesan agrikultura, pekuária, peska no floresta, ekonomia no empregu, turizmu, dezenvolvimentu territoriál no abitasaun, ambiente, petróleu no minerál, eletrisidade no enerjia renovável, konetividade nasionál, bee no saneamentu, edukasaun no formasaun, saúde, inkluzaun no protesaun sosiál, kultura no patrimóniu, reforma Estadu, defeza no seguransa nasionál, relasaun internasionál no polítika esterna.
Ho aprovasaun tetu dezagregadu ne’e, fó kbiit ba MF nu’udar departamentu governamentál ne’ebé iha knaar atu dirije, hahú hosi faze preparasaun to’o aprovasaun Lei OJE, hodi distribui sirkulár no tetu dezagregadu ba kada entidade Estadu atu ida-idak bele hahú prosesu orsamentasaun ba programa, sub-programa, no atividade sira.
“Hanesan ita hotu akompaña, dezde tinan 2015 to’o 2020, ita introdús fazeadamente mudansa iha maneira prepara orsamentu hosi Orsamentu pur item ba orsamentu pur programa”, Governante ne’e salienta.
Hafoin simu tiha sirkulár no tetu dezagregadu ne’e, MF husu ba entidade Estadu sira atu revee filafali programa ka prioriedade sira ne’ebé karik trasa ona hodi halo tuir orientasaun ne’ebé sei divulga iha sirkulár ne’e, atu nune’e OJE 2023 bele kredível liután, promove dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu liu, reziliénte no sustentável hodi hasoru xoke interna no esterna, hanesan pandemia, dezastre naturál, krize polítika, no seluk tan.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina





