iklan

OPINIAUN

Oportunidade no obstákulu iha era dijitál ba jerasaun mileniál

Oportunidade no obstákulu iha era dijitál ba jerasaun mileniál

Hermenegildo Bubun.

Husi:

Hermenegildo Bubun

Timor-Leste nu’udar Estadu direitu demokrátiku, soberanu, ukun aan no ida mesak harii husi povu nia hakarak, ne’ebé mak restaura hikas ninia Independensia iha loron 20 fulan-maiu 2002. Nu’udar nasaun no Estadu ida ne’ebé ukun aan iha finál sékulu XX, hanesan Estadu foun no joven ne’ebé geografikamente lokalizadu iha sudeste aziátika. Jerasaun sira uluk luta ba libertasaun pátria no povu. Ohin loron liberta ona pátria no povu husi opresaun, torturasaun no esplorasaun oin-oin ne’ebé halo husi okupasaun ilegál Indonézia durante tinan 24. Tanba aktu torturasaun no diskriminasaun sira ne’e hotu maka halo joventude rezisténsia sira rejeita no fó sira nia aan tomak hodi luta kontra okupasaun ilegál ida ne’e ho aten barani hodi kaer metin prinsípiu ida katak “Antes sem Titulo, do que sem Pátria”.

Depois Timor-Leste kore aan husi kolonializasaun no imperializmu, Estadu no nasaun foun ne’e enftrenta kedas dezáfiu foun ida kauza husi mudansa teknolojia no globalizasaun ne’ebé hahú husi sékulu XXI ho ninia espansaun lais tebes, nomos komesa la’o ho ninia revoluzaun industria hahú husi 1.0, 2.0, 3.0, 4.0 no 5.0, tan mudansa teknolojia ida ne’ebé lais ho velosidade ne’ebé maka’as lori mos dezáfiu oin-oin, liu-liu ba jerasaun mileniál sira iha era ida ne’e.

Konstituisaun RDTL, artigu 19 númeru, 1. Estadu foti no fó barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hakuak metin unidade nasionál, bele harii fali, tuba no haburas nasaun ne’e. 2. Estadu sei halo buat hotu-hotu ne’ebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde, formasaun profisionál ba klosan sira. Signifika katak Estadu ida ne’e fó mos prioridade no oportunidade ba foinsa’e feto no mane sira atu tulun Estadu ida ne’e ho kapasidade ne’ebé mak iha hodi nune’e bele kontribui ba dezemvolvimentu nasaun nian iha futuru. Jerasaun ida ne’e úniku tebes tan kompara ho jerasaun sira dahuluk ne’ebé ladun koñese di’ak teknolojia, tanba ne’e jerasaun mileniál ida agora maioria utiliza internet no gosta liu kultura muzika pop no drama sira seluk. Jerasaun mileniál labele hafahe ona entre utilizasaun internet, divertimentu, mídia sosiál sira hanesan facebook, whatsApp, twitter, instagram no sira seluk, tanba sai ona nesesidade bázika ba jerasaun ida ne’e. Gen Z ka jerasaun internet mak foinsa’e sira ne’ebé ohin loron ho idade 15 to’o 24, jerasaun ida ne’e kategoriza ba Gen Z tanba maioria utiliza internet, divertimentu no mós iha sira nia konversa konaba múzika, desportu liuliu teknolojia mídia sosiál no seluk tan.

Kontestu Timor-Leste nian konaba jerasaun mileniál oras ne’e gastu tempu barakliu ba buat ne’ebé la fó benefisiu ba sira nia futuru, tanba jerasaun mileniál sira maioria uza ka gastu tempu barakliu ba facebook, whatsApp, instagram no twitter no sira seluk. Nune’e haluha tiha la tau prioridade ba servisu ka atividade importante sira hanesan diskusaun, semináriu, fórmasaun, debate no liuliu lee livru.

Globalizasaun no mudansa teknolojia ne’ebé lais tebes fó impaktu maka’as ba jerasaun mileniál ka Gen Z, liuliu utilizasaun facebook, twitter, whatsApp, instagram no youtube no sira seluk, no hamenus ka limita tebes interasaun sosiál no solidariedade iha sosiedade nia leet. Iha sorin seluk mos fó impaktu pozitivu ba jerasaun mileniál tanba fasil atu asesu ba jurnál sientifiku nasionál no internasionál sira konaba oinsá hakerek sientifiku no mós informasaun oin-oin ne’ebé mak daudaun akontese iha mundu.

Tuir Roese, 2018:314, mídia sosiál hanesan facebook, twitter, instagram, snapchat, no whatsapp nu’udar fatin ida ne’ebé hakiak lia falsu/hoaks, breaking news, no informasaun ne’ebé lalais atu sosiedade konsumu tanba facebook rasik ema utiliza ho kuantidade ne’ebé aas iha mundu ho totál 1,55 milliaun ne’ebé ativu iha tinan 2016, kada loron ema ida utiliza 20 minutu hodi lee informasaun no insidente sira iha telefone, maibé la’ós ida ne’e de’it, previzaun ka estimasaun ne’e kontinua aumenta ba ema rihun 2,72 ne’ebé sei uza mídia sosiál iha 2029, ho totál um terço populasaun iha mundu.

Iha sorin seluk publikasaun husi Sekretariu Estadu ba Komunikasaun Sosiál ba dadus utilizasaun platafórma dijitál iha 2021 Timor-Leste hatudu indikadór hosi totál populasaun feto no mane ne’ebé uza teknolojia dijitál hahú tinan 13 leten hamutuk rihun 903.9 (67.9%), idade 18 ba leten hamutuk rihun 748.9 (56.3%) no tinan  hosi 16-64 hamutuk 754.1 (56.7%). Husi dadus ne’e hatudu katak jerasaun mileniál ho idade maioria utiliza ona plataforma dijitál hodi asesu informasaun oin-oin.

Rezultadu peskiza husi alumni parlamentu foinsa’e Timor-Leste (APFTL), hamutuk ita rezolve (HIR), Fight for Better Future (F3B) no Assoçiacão dos Investigadores Juvenis (AIJ), no Star Fish Timor-Leste (SFTL), peskiza ida ne’e ho nia rezultadu hatudu katak foinsa’e sira ho idade 12 to 17 no 18 to 24, maioria 80% utiliza internet ba mídia sosiál.

Jerasaun mileniál iha oportunidade di’ak tebes hodi aprende no aproveita buat balun, liuliu iha kontestu edukasaun, aprende kreativa no inovativa iha aspeitu oin-oin ho maneira diferente hodi nune’e bele atinje sira nia mehi, maibé sei jerasaun mileniál sira la aproveita didi’ak oportunidade hirak maka konsekuénsia sei hanesan haree-nain/penonton no sai bainaka iha rai rasik. Klaru tebes bainhira haree ba realidade Timor-Leste ho númeru dezempregu aumenta kada tinan, maibé ida ne’e la’ós razaun ba jerasan mileniál ka Gen Z sira atu lakon tempu ba buat ne’ebé laiha valór. Baibain ita rona liafuan ida dehan prepara guarda-chuva antes udan monu rai, tanba aprende ohin la’ós atu hetan rezultadu iha aban maibé presiza tempu naruk tan buat hirak ne’e nu’udar prosesu ida ba susesu iha futuru.

Sei ita haree husi dadus ne’e signifika katak, jerasaun mileniál ka Gen Z sira maioria mak utiliza plataforma dijitál ho kuantidade ne’ebé boot liu maka foinsa’e sira ka Gen Z, ho idade 13 ba 18, no ne’e okupa primeiru lugar. Automatikamente loron ida sempre gasta sira nia tempu oras lima ka neen ba leten hodi halimar/scrool de’it sira nia telefone ba mídia sosiál.

Obstákulu boot ida ba jerasaun mileniál sira kuandu laiha preparasaun ne’ebé di’ak no aproveita oportunidade sira hanesan formasaun, debate, diskusaun no lee livru maka sei lakon antes hakat ba kompetisaun, satan Estadu Timor-Leste prepara daudaun ona ba adezaun membru ASEAN iha tempu besik. Kuandu laiha preparasaun ne’ebé mak di’ak jerasaun mileniál sira sei lakon iha kompetisaun ne’e no sai de’it espektadór permanente iha nia rai rasik. Tan bainhira Estadu Timor-Leste sai ona membru ASEAN maka normalmente sei iha kompetisaun ne’ebé maka’as liuliu iha kampu servisu.

Bainhira jerasaun mileniál ka Gen Z sira la inklina aan iha atividade importante sira ne’ebé benefisia sira, nune’e gaña esperiensia no buka aumenta kapasidade no koñesimentu atu sai ema ne’ebé kualidade no espertu, nune’e bele sai mos jogadór hodi domina kampu, tanba futuru Estadu Timor-Leste iha jerasaun mileniál ka Gen Z sira nia liman.

Nu’udar jerasaun mileniál ka Gen Z, labele lakon tempu barak ba buat ida ne’ebé la importante no hatoman uza smartphone hanesan ema smartpeople ida. Gasta tempu barakliu ba partisipa atividade sira hanesan semináriu, diskusaun, formasaun no seluk tan. Partisipasaun jerasaun mileniál ka Gen Z iha atividade hotu-hotu ne’e importante tebtebes nu’udar preparasaun no kadernizasaun ba futuru Estadu Timor-Leste ninian.

Iha sorin seluk mos Governu Timor-Leste tenke fó espasu no kria kondisaun ba foinsa’e sira atu hatudu sira nia talentu, abilidade ne’ebé mak sira iha liuhusi kompetisaun iha selebrasaun loron nasionál sira nune’e bele hatoman aan ho kondisaun sira, nune’e hodi inspira no motiva nafatin jerasaun mileniál iha era ida ne’ebé nakonu ho kompetisaun. Maibé Governu mos tenke fó atensaun másima no kria prakondisaun ba jerasaun mileniál sira atu liberta jerasaun mileniál, nune’e labele sai eskravu ba globalizasaun maka Governu tenke hahú konsensializa jerasaun mileniál liuhusi kria kurríkulu nasionál ho metodu ida ne’ebé prátiku.

Atu halo mudansa ida ne’ebé di’ak no progresu liu maka Governu tenke halo reformasaun ba pedagojia ka kurríkulu edukasaun iha Timor-Leste hodi salva jerasaun mileniál husi eskravu globalizasaun. Tanba ne’e Governu tenke implementa metodu ida ne’ebé efetivu. Hanesan ho saida maka Paulo Freira hateten iha ninia livru edukasaun atu liberta (pendidikan yang membebaskan), ne’ebé nia propoin ka prefere metodu tolu, 1. Metodu ne’ebé ativu, diálogu no krítiku, 2. Reforma programa, 3. Utiliza téknika hanesan, tópiku ida ne’ebé selesionadu no kodifikasaun. Ho ida ne’e maka fó prioridade liu ba diálogu nu’udar relasaun horizonte entre privadu ida ho privadu seluk.

Iha mos ninia orientasaun seluk ne’ebé hateten atu efetivu maka utiliza metodu diálogu ka interasaun entre edukadór no estudante hodi nune’e forma karater ida krítiku, umilde no konfiansa, tanba diálogu nu’udar dalan ida ne’ebé mak úniku, efetivu no efikasia liu bainhira hamosu komunikasaun no interkomunikasaun entre ida ho seluk. Ho ida ne’e maka jerasaun mileniál ka Gen Z sira sei krítiku tebes iha sira nia pensamentu tanba iha kapasidade intelektuál, koñesimentu, espertu nune’e sai transformadór sosiál ne’ebé garantidu no mós Advocatus Diaboli ba situasaun, kondisaun globál saida de’it mak sei akontese tan jerasaun mileniál iha ona aliserse ne’ebé metin tan riku ona ho pensamentu krítiku.

REFERÉNSIA
Konstutisaun Republika Demokratika Timor-Leste, 2002

Freire, Paulo, 2001: Pendidikan yang membebaskan, Media Lintas Batas

Sabrina, Anisa Rizki, 2020 “LITERASI DIJITÁL SEBAGAI UPAYA PREVENTIF MENANGGULANGI HOAX”. 31 Agustu 2022, oras, 07:30. PM
Fazri, Muhammad Rizal, 2020 “MASA DEPAN GENERASI MILENIÁL” (Analisis Pendekatan Fenimisme) . 1 Setembru 2022, oras, 08:43. PM

https://www.naunil.com/2022/01/27/sekoms-apela-juventude-aproveita-teknolojia-dijital-ho-pozitivu/

https://id.tatoli.tl/2022/09/02/hasil-survei-lima-kelompok-buktikan-80-kaum-muda-gunakan-internet-untuk-media sosiál/?fbclid=IwAR21qlGeIsIjlOz4dpHBpLPCB9tW2w47ORHRKLIGG7Ygotkm4ZIPu6GxVz0

Hakerek nain alumni Universidade da Paz (UNPAZ)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!