iklan

EDUKASAUN, HEADLINE, MANUFAHI, MUNISÍPIU

Projetu konstrusaun IPB hatuur objetivu hakbiit rekursu umanu ho kualidade

Projetu konstrusaun IPB hatuur objetivu hakbiit rekursu umanu ho kualidade

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak no ekipa relevante sira halo lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun fízika IPB, iha suku Betano, segunda (26/09). Imajen/Mídia GPM

MANUFAHI, 26 setembru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, akompaña hosi Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, no entidade relevante sira, segunda ne’e, halo lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun fíziku Institutu Politékniku Betano (IPB), iha suku Betano, postu administrativu Same Vila, munisípiu Manufahi.

Diretór Jerál Administrasaun no Finansa hosi Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, (MESSK) Hernánio Viterbo da Costa, hateten, projetu konstrusaun IPB hatuur ho objetivu atu hakbiit rekursu umanu ho kualidade iha Timor-Leste liuhosi área prioridade, ne’ebé determina tuir nesesidade dezenvolvimentu nasionál, desentraliza ensinu superiór no hasa’e ekonomia lokál iha nível munisípiu.

“Planu konstrusaun IPB sai nu’udar projetu prioritáriu ida ba dezenvolvimentu setór edukasaun no kualifikasaun rekursu umanu, ne’ebé ninia implementasaun hatuur iha Timor-Leste nia planu estratéjiku tinan 2011 to’o 2030. VIII Governu Konstitusionál konsidera nu’udar programa esensiál ne’ebé Governu fó fiar no kompeténsia ba Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura atu asegura ninian implementasaun,” Diretór Jerál relata iha suku Betano, segunda ne’e.

Aleinde ne’e, tuir Hernánio Viterbo, kriasaun IPB hahú ho elaborasaun termu referénsia ba estudu viabilidade no Dezeñu Enjeñaria Detalladu (DED), ne’ebé ninian prosesu tomak rezulta hosi kooperasaun entre Governu Timor-Leste no Indonézia no liuhosi kolaborasaun ne’e, Institut Teknologi Bandung (ITB) oferese ninia disponibilidade atu elebora dokumentu tékniku.

Notísia relevante: MESSK prevee $22.486,20 indemniza komunidade afetadu projetu konstrusaun IPB

MESSK hahú aprezenta planu ba Primeiru-Ministru iha tinan 2018 no hetan rekomendasaun pozitiva atu hahú konstrusaun, nune’e iha tempu hanesan ministériu hahú submete proposta projetu ho kustu inisiál $21.895.000 no hafoin submisaun ba Ministériu Obra Públika (MOP) hodi halo verifikasaun, mak aprezenta kustu revizaun finál ho montante $18.369.000.

Konsellu Administrativa Fundu Infraestrutura (KAFI) bainhira halo diskusaun iha tinan 2021 atu asegura disponibilidade orsamentu konstrusaun, hafoin MESSK submete proposta konstrusaun ba Sekretaria Grande Projetu (SGP) hodi orsamenta ba tinan orsamentu 2022, ne’ebé verifika ona hosi MOP ba Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) atu halo verifikasaun finál.

Ekipa responsável sira deside dimensaun projetu ho orsamentu ne’ebé haree ba kresimentu instituisaun relevante sira hodi deside konstrusaun tuir faze, nune’e, MESSK propoin orsamentu ba konstrusaun $4.540.962,89 ba tinan 2022 iha faze dahuluk, hosi totál $18.369.000 ne’ebé destinadu atu asegura konstrusaun landscape no infraestrutura.

MESSK submete pedidu konkursu públiku ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, asigla portugés) iha fevereiru 2022, atu loke konkursu ba servisu konstrusaun no supervizaun nian.

Ho nune’e, empreza Chongqing International Construction Corporation (CICO) mak sai manán-na’in ba projetu, ho proposta submisaun ba konstrusaun hamutuk $3.961.658,78, ho duransaun serbisu fulan-12.

Ba servisu supervizaun nian, hafoin prosesu konkursu públiku dala-rua, Ia konsege hetan empreza elejível atu asegura supervizaun.

MESSK propoin ba KAFI atu buka alternativa seluk hodi bele asegura konstrusaun faze dahuluk, nune’e hafoin reuniaun KAFI iha loron 18 agostu 2022, liuhosi deliberasaun númeru 55/VII/CAFI/2022, deside katak servisu supervizaun sei hetan responsabilidade hosi ekipa téknika MOP no MESSK.

Daudaun ne’e, IPB akumula estudante hamutuk 147 ba tinan akadémiku 2022.

Jornalista   : Tomé Amado

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!