iklan

DILI, POLÍTIKA

PN no Governu realiza debate ba revizaun PED

PN no Governu realiza debate ba revizaun PED

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hala'o ekontru ho Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, iha Palasiu Governu, segunda (16/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 31 janeiru 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária, tersa ne’e, realiza debate ho Governu ba revizaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030.

Notísia Rlavante: Governu halo reajustamentu PED tanba foin atinje meta 53

“Debate ne’e ho aprezentasaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu reajustadu ba 2023-2030 nu’udar proposta ida. Hanesan baibain fahe tempu barak liu ba aprezentasaun no depois sei fó tempu ba plenária deputadu sira atu halo pergunta ka obsevasaun tuir giaun hanesan baibain,”  Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha sala plenária PN.

Asuntu ne’e interrese nasionál hanoin to’o tempu presiza revee planu no Ministéiru Planeamentu no Ordenamentu (MPO) prepara ona ezbosu ida, nune’e plenária sei rona aprezentasaun klaru.

Vise Primeiru-Ministru no Ministru Ministéiru Planeamentu no Ordenamentu (MPO), José Reis, hateten haksolok tebes mai iha uma fukun PN hodi fó oportunidade ba ministéiru atu reprezenta VIII Governu Konstitusionál hodi hato’o kona-ba lala’ok prosesu reajustamentu PED, nune’e mós hato’o ba deputadu sira proposta no estrutura ba medida estratéjiku foun ne’ebé mak Governu hakarak propoin.

‘’Liuhosi oportunidade ne’e, ami entuziasmu tebes, rona no simu kontribuisaun hosi Deputadu sira hotu, nu’udar reprezentante povu nian, rona no simu kontribuisaun hosi reprezentante povu iha PN, nune’e husu Deputadu sira atu kontribui hanoin,” nia dehan.

VIII Governu Konstitusionál fó prioridade hodi reajusta medida sira iha PED 2011-2030 tanba liu ona tinan sanulu hosi implementasaun PED no rezultadu avaliasaun implementasaun PED hatudu falta rigór iha implementasaun.

Tnba hosi totál meta 200 ne’ebé hatuur iha faze primeiru no segundu faze implementasaun PED mak inklui ho meta 26% mak iha progresu di’ak, maibé 45% ho meta ne’ebé define iha PED 2011-2030 hetan progresu ituan de’it, no meta 4% mak seidauk hahu.

Tuir avaliasaun meta sira ne’e, la atinje tanba alokasaun orsamentu limitadu ka la konsistente, rekursu umanu ne’ebé la preparadu ka menus, meta balun ambisiozu demais, kuaze metade hosi meta mak jerál liu no labele iha sasukat.

PED mós laiha instrumentaliza planu operasional no monitorizasaun ho avaliasaun tanba laiha ierárkia, haree mós ba Estadu atuál ba iha ekonomia nasionál depemde nafatin reseita ne’ebé jere hosi fundu petróleu.

Timor-Leste sei atinje presipísiu orsamentál to’o tinan 2034 ka 2035, se karik ita mantein nafatin rítmu ida-ne’e ba levantamentu hosi fundu petrolíferu, tanba projesaun Governu nian despeza totál Estadu nian sei aas liután hosi baze reseita totál ne’ebé iha.

Nune’e mós, iha panorama mundiál obriga Timor-Lesta atu hatur an no halo preparasaun ida di’ak liután hodi hatán ba dezáfiu sira-ne’ebé mundu tomak hasoru.

“Ita-nia rain no povu presiza planu estratéjiku dezenvolvimentu ida-ne’ebé sei sai matadalan ba dezenvolvimentu nasionál. Tanba ne’e mak reajustamentu ba PED liuhosi prosesu partisipativu no inkluzivu hodi garante katak dokumentu ida-ne’e, bele sai instrumentu koezaun nasionál no promove estabilidade governativa no ikus liu importante tebes atu lejitima povu nia ambisaun,” nia hateten.

Tan ne’e, atu bele halo reajustamentu PED ekipa téknika halo estudu dokumentál konsultasaun públika, diskusaun tékniku no analiza paresér hosi liña ministeriál no parseiru dezenvolvimentu, konsultasaun ho parte oioin.

Nune’e, ekipa identifika ona dezáfiu xave iha setór no sub-setór hotu-hotu hodi propoin ona medida estratéjiku sira ba dezenvolvimentu sub-setoriál sira no elaborasaun dokumentu ba rea-justamentu PED ne’ebé propoin atu implementa iha tinan 15 mai 2022-2038 ho vizaun ida to’o iha 2038, Timor-Leste nia sosiedade no sidadaun ida-idak moris saudável, síviku, dignu, reziliente no prosperu ho rendimentu sustentavél.

Vise bankada CNRT, Deputadu Patrocínio Fernandes, hateten bainhira hamosu dokumentu PED liuhosi nia faze lubun ida halo konsultasaun públiku iha territóriu ba to’o iha baze hodi rona aspirasaun povu tomak nia hanoin hafoin halo analiza hamosu dokumentu refere.

“Entaun to’o ohin loron, ninia implementasaun ne’e oinsá atu halo fali revizaun ita mós presiza tur tempu naruk hodi halo avaliasaun fila-fali, ida-ne’ebé mak sai obstákulu presiza atu ajusta,”  nia hateten.

Orijinalidade PED mai hosi forsa polítika ida ho ninia vizaun perspetiva ba oin ninian depois tau hamutuk iha dokumentu PED, entaun revizaun ne’e importante envolve autór sira-ne’ebé halo dokumentu ida-ne’e bele di’ak liután.

Governu tenke halo uluk estudu ruma avaliasaun iha aspeitu hotu-hotu ne’ebé mak aborda iha dokumentu PED, hodi haree iha indikadór saida mak presiza atu halo revizaun iha parte ne’e no ne’eba.

“Importante (ba revizaun) maibé ami haree katak seidauk oportunu liu, ne’ebé haree ladun iha relevánsia. Entermu konsertasaun oinsá atu haree avaliasaun prudente ka lae, tanba tempu agora tama ona tinan polítiku ne’ebé tempu sei iha haree ba PED,” nia argumenta.

Tanba ho hanoin PED ne’e atu aposta projesaun Estadu Timor-Leste ne’e nian ba oin atu oinsa,  entaun  presiza haree la’ós besik halo revizaun iha tinan polítiku.

Deputadu hosi bankada opozisaun Partidu Demokrátiku (PD) ho CNRT iha Parlamentu Nasionál (PN), hanoin reajustamentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030 presiza iha konsesu entre partidu polítiku no entidade hotu iha rai-laran.

Deputadu PD, Adriano do Nacimento, hateten se Governu hola inisiativa atu halo revizaun ne’e di’ak tanba se ko’alia kona-ba planu estratéjiku ne’ebé uluk PD mós hamutuk ho CNRT hola inisiativa atu halo, maske nune’e hosi 2011 to’o agora ita presiza halo ajustamentu.

“Hanoin presiza konsensu polítika, atu nune’e VIII Governu Konbstitusionál halo. Se laiha konsensu aban bainrua Governu seluk mai fali ukun muda fali ida-ne’e entaun ita laiha buat ida kontinuidade Estadu,” nia hateten.

Tuir nia, ajustamentu iha buat  rua ne’ebé Governu no partidu sé de’it bele halo haree didi’ak iha PED.

Hanesan ba dahuluk halo ajustamentu tanba situasaun nasaun iha kondisaun ekonomika, finanseira, sosiál, polítika entaun presiza halo ajustamentu.

Daruak mak tenke halo guia implementasaun tanba PED seidauk iha entaun presiza, nune’e bainhira halo ajustamentu no iha ona guia implementasaun mak terseiru pasu iha ona konsensu entre partidu no lidér polítiku sira hotu.

“Atu nune’e abanbainrua partidu ida-ne’ebé de’it kaer ukun, nia tau de’it ona prioridade hakarak halo saida mak uluk hanesan iha saúde, edukasaun, infraestrutura. Maibé líder partidu sira no parte hotu tenke iha konsensu halo planu no ninia guia implementasaun,” nia hateten.

Nia dehan, implementasaun PED durante ne’e la’o maibé iha parte balun mós la’o dezorganizadu.

“Implementasaun la’o maibé balun dezorganizadu tanba partidu ida kaer ukun no aat liu Governante sira-ne’ebé laiha ida-idak hakarak nesesidade polítika halo ida-ne’e no ida-ne’eba. Dezorganizadu, ezemplu seluk mak ita iha Dili ne’ebé tuir loloos halo ona planu urbanu agora uluk ami ko’alia ida-ne’e, mai agora foho lolon sira komesa mesak uma ona. Hanesan uluk ami ko’alia iha 2008 ko’alia kona-ba, ezemplu, Kintal Boot, Caicoli, Becora tau saida, ida-ne’e mak seidauk iha. Maibé agora ita komesa dezorganizadu komesa harii baraka no foho lolon uma nakonu, ida-ne’e ita atu hasai sira kustu karun,” nia dehan.

Notísia Rlavante: Aban, komisaun interministeriál halo aprezentasaun ba reajustamentu PED iha PN

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!