DILI, 20 juñu 2023 (TATOLI) – Moris iha mundu ne’e hanesan bainaka, wainhira tempu to’o sei fila hikas ba Aman Maromak nia kadunan santu maske ema barak la simu realidade ne’e maibé ida ne’e mak realidade hosi moris nia rohan, adeus Saudozu Luis Lobato.
Família no parante sira tomak hasai matan wen suli ho laran dodok sente atu rahun tanba o nia peregrinasaun iha mundu ne’e remata ona iha 18 juñu semana kotuk.
Uma Delta Nova no Leorema mamuk duni ona, mamuk hosi o nia prezensa mamuk tan laiha ona o atu la’o ba mai iha ne’ebá, o nia kolega no família sira ba vizita uma rua ne’e la haree de’it ona o nia memoria, hodi konta de’it o nia istória.
Luta moruk sira o halo durante tinan naruk nia laran tuir o aman doben Nicolau Lobato nia ain-fatin ba libertasaun pátria sei la lakon iha povu Timor-Leste nia memória, sei konta lemo-lemo obra ne’ebé o husik hela iha livru luta ninian.
Rekordasaun sira o husik hela bainhira asume kna’ar hanesan Vise Ministru Saúde sei la lakon iha família boot Saúde Timor-Leste no povu Timor-Leste, oituan ka barak ida ne’e mak o nia kontribuisaun tuir mehi o aman doben Nicolau Lobato a ultima bala e a minha vitoria.
Saudozu nia isin mate hatoba iha uma Delta Nova kalan ida loron rua no ohin lori sai ba Igreja Katedral Dili iha tuku 09:40 no to’o iha Katedral tuku 10:18, matebian tula iha kareta funeráriu ho kor mutin no nia númeru matríkula 07:537.G akompaña hosi família no kolega matebian nian.
Misa ba matebian prezide hosi Eminénsia Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva iha tuku 10:25 no remata iha 12:08.
Bainhira remata misa família sira lori kedan mate-bian ba halo omenajen ikus iha Ministériu Saúde Caicoli, sai hosi Caicoli sei lori ba sede Konsellu Kombatente ba Libertasaun Nasionál (CCLN-sigla portugés) iha eis Arte Moris Beto Dili hafoin lori kedan ba vizita militante partidu Fretilin iha Munisípiu Liquiça no lori liu kedan ba mate-bian nia rezidénsia Leorema atu halo serimónia funebre iha 22 juñu agora iha semiteru Gredlau.
Iha omilia Dom Vrigílio lori Arquidiosese hotu nia naran hato’o sentidu kondolénsia ba faluk oan kiak, família mate-bian no família Lobato hotu.
“Laran susar tanba lakon, kaben, aman tiun, família di’ak ida. Ha’u nia mate halo separasaun totál ida ne’e labele atu komunika ba malu hanesan baibain, aujénsia kontatu fiziku ida ne’e, ida ne’e mak realidade ba ita ema moris atu labele ses”, Dom Virgílio hafutar iha nia omilia.
Nune’e husu ba família atu labele laran susar, fiar ba iha Maromak, fiar ba iha Jesus atu fó naroman ida ba mistériu mate nian.
“Ita ema sei la moris ba ita aan rasik, ita mós sei la mate ba ita aan rasik, basa ita moris karik moris ba Maromak, basa ita mate karik mate ba Maromak, ne’e duni ita moris no ita Mate ne’e Maromak nian”, nia konklui.
Biografia kompletu kona-ba Saudozu Luis Lobato
Luis Lobato moris iha Holsa Malianan 21 dezembru 1962 oan hosi Paulo Freitas Lobato no Silvina Maria de Sousa Lobato kompostu hosi maun alin na’in 12 matebian oan dalahat hosi maun alin sira.
Matebian kaben ho Agrafina Jacisnta Soares iha oan mak hanesan, Paulo Freitas Lobato, Nivio Alvaresio Lobato, Silvino Filomeno Lobato, Antonio Luis Lobato, Rosito Nivio Pereira no Carla de Araujo Lobato mate-bian ona.
Saudozu hahú nia eskola primaria iha Kolejiu Soibada iha tinan 1969-1971, eskola teknika iha tinan 1972-1973, nune’e envolve iha sentru Saúde Alas Manufahi iha tinan 1980-1981.
Nune’e Saudozu kontinua hikas nia estudu iha SPK Lahane Dili1982-1985.
Saudozu hasai nia Diploma III kona-ba infermajen iha Jakarta indonezia iha tinan 1992-1995. Lisensiadu iha Universidade ida iha Bali tinan 2008.
La’os to’o iha ne’e de’it mate-bian kontinua fali nia estudu iha nivel mastradu iha Universidade Gazamada Indonezia remata iha tinan 2011.
Área Saúde iha Timor-Leste Luis Lobato sai hanesan pioneiru ba setór Saúde hamutuk ho nia kolega sira seluk hodi estabelese setór Saúde iha nivel nasionál no teritoriu tomak.
Nune’e iha tinan 2002-2006 Saudozu sai hanesan Vise Ministru Saúde, nune’e iha tinan 2017 asumi hikas kargu Vise Ministru Saúde remata iha 2018.
Luis Lobato antes ne’e asumi mós kargu hanesan Prezidente organizasaun enfremeiru Timor-Leste hahú 2000-2010.
Envolvimentu Saudozu nian ba luta libertasaun nasionál iha frente klandestina
Iha tempu klandestina Saudozu Luis Lobato halo ligasaun ho enfremeiru Matias Goveia Duarte no Armando Sukarno nudar estafeta prinsipál iha luta armada.
Durante tempu naruk Luis Lobato hala’o nia knar hanesan emfremeiru hodi tulu soldadu FALINTIL sira ne’ebé moras no kanek.
Bainhira envolve iha lina klandestina Saudozu iha kaisa Santo Padre sama fatin, liu hosi Armando Sukarno Luis Lobato halo tratamentu ba Maubuti Atelari bainhira hetan kanek todan iha akontesimentu asaltu Koremil Alas Manufahi iha tinan 1997.
Luis Lobato la halo de’it tratamentu ba Maubuti maibé halo mós tratamentu ba FALINTIL sira seluk.
Saudozu remata nia peregrinasaun iha Mundu ne’e iha 18 juñu 2023 iha nia rezidénsia Delta Nova Dili.
Ha’u la’o to’o ona rohan, ha’u mai saran aan ba ita, ho buat hotu ne’ebé ha’u halo iha moris ne’e. Adeus Saudozu Luis Lobato…
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór : Zezito Silva




