iklan

DILI, POLÍTIKA

Proposta PLP-KHUNTO hatun taxa tabaku pasa iha PN

Proposta PLP-KHUNTO hatun taxa tabaku pasa iha PN

Membru deputadu Parlamentu Nasionál iha aprezentasaun, diskusaun no votasaun Orsamentu Retifikativu iha faze spesialidade, iha sala plenária Parlamentu Nasionál, kuarta (23 agostu 2023). Imajen/Tatoli.

DILI, 23 agostu 2023 (TATOLI)—Proposta alterasaun hosi bankada opozisaun Partidu Libertasaun Populár (PLP) no KHUNTO hatun taxa impostu ba tabaku iha proposta-lei Orsamentu Retifikativu (OR) 2023, pasa iha Parlamentu Nasionál (PN).

Notisia Relevante: PN aprova OJE 2023 hasa’e taxa impostu seletivu ba konsumu nian 

“Proposta alterasaun númeru 2,  rezultadu votasaun a-favór 44, kontra ualu (8), abstensaun 11 ho nune’e proposta ne’e pasa,” Prezidente Parlamentu Nasionál Interina no Primeiru Vise Prezidente PN, Maria Terezinha Viegas, fó sai iha sala plenária  PN iha debate faze espesialidade ba  proposta-lei Orsamentu Retifikativu (OR) tinan 2023, kuarta ne’e.

Iha debate espesialidade ba alterasaun dahuluk lei númeru 15/2022, 21 dezembru, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba 2023 iha artigu 3 alterasaun lei númeru lei númeru 15/2022, 21 dezembru, artigu 3 iha númeru 5 hateten  durante tinan 2023, taxa impostu seletivu konsumu aplikável ne’ebé iha pontu a) revogadu.

Iha proposta ida aprezenta hosi Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento no Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, ba iha artigu 3 kona-ba impostu, taxa no kontribuisaun númeru 5, pontu f, ba tabaku pozisaun patuais 2401,2402, 2403 ba $100 kada kilograma altera ba tabaku pozisaun patuais 2401,2402, 2403 ba fali $50 kada kilograma,

Ho justifikasaun sumária  relasiona daudaun sistema kontrolu tábaku fraku tebes, nune’e movimentu sigaru ilegál makaas tama mai rai-laran liuhosi liña fronteira terreste, sigarru ilegál ho kualidade kiik providénsia iha merkadu ida-ne’e fatór no risku ba populasaun ne’ebé asesu tipu produtu no konsumu.

Rejime Prevensaun no Kontrolu Tabaku define hosi dekretu-lei númeru 14/2016, 08 juñu, bainhira la implementa ho di’ak implika mediasaun no teste kona-ba alkatraun, nikotina, Co no substánsia sira seluk tabaku efetua laboratóriu analiza toksilózika kredensiadu hosi entidade kompetente.

Pretende proposta alterasaun ne’e redús ba 50% val’or taxa impostu seletivu konsumu aplikável tabaku pasa ba $100 ba $50 kada kilograma hodi dezmotiva entrada ilegál tabaku iha merkadu Timor-Leste.

Deputada Maria Angelina Sarmento hateten, kestaun kona-ba taxa, impostu seletivu aduaneiru ba tabaku nian iha periódu tinan rua nia laran de’it ita nia impostu ba tabaku hosi $19 ba $50 kada kilograma no iha tinan 2023 ba $100 ba kada kilograma.

Tuir dadus ne’ebé iha, ida-ne’e aumenta sa’e ba 426% no mós dadus ne’ebé hosi East Timor Trading hanesan empreza ida hetan mós lisensa atu halo distribuisaun tabaku katak sira hetan prezuiju boot ba ida-ne’e

Tanba, la proteje empreza sira ezistente hodi faan sigaru sira-ne’ebé tuir dekretu númeru 14/2016, kona-ba Rejime Kontrolu Tabaku, katak ninia alkatraun mak 10 miligrama ninia nikotina 0.8 miligrama tuir estandarizasaun saúde nian.

“Ita haree katak, maske ita hasa’e taxa atu proteje ita-nia saúde públika maibé iha sorin seluk, tabaku ninia taxa impostu sa’e makaas, entaun loke dalan mós ba tabaku ilegál tama hosi ita-nia fronteira no fatin ne’ebé ita laiha kontrolu ne’ebé forte. Entaun, ami hanoin proposta ida-ne’e hatun fali, la tun liu maibé iha klaran de’it. Osan $100 kada kilograma ba $50 kada kilograma fila-fali ba desizaun ne’ebé ita halo iha tinan 2022 nian,” nia dehan.

Tuir nia, haree sigarru ilegál sira selu ona taxa ba Governu Indonézia maibé bainhira tama iha Timor-Leste livre ona hosi taxa, entaun la kontribui reseita Estadu nian tanba kontrolu la másimu nune’e proposta ne’e altera fali artigu ne’e.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten justifikasaun ne’e kona-ba saúde públika tambá ne’e mak Governu simu proposta ne’e.

“Justifikasaun katak, se hosi dekretu 14/2016 fó ona regra ba sigarru ne’ebé tenke tuir teste ba  alkatraun, nikotina, Co ho substánsia sira seluk, ida ne’e mós ema sei mate tanba mear. Maibé, ha’u tenke dehan mós katak hau fuma nafatin ne’e tanba joven balun nunka fuma mate tanba moras pulmaun. Maibé, ita atu defende povu tanba ita haree iha luron sira-ne’e, ema faan la tuir buat sira-ne’e hotu, la’ós ona reseita. Problema, atu defende saúde povu nia tomak, ne’ebé ami la hatún maibé justifikasaun ne’ebé fó ne’e, la’ós defende fumadór sira maibé defende populasaun sira sosa hela (sigarru ilegál) iha luron sira-ne’e, ne’e mak ami simu ne’e,” Xefe Governu hateten

Xefe Governu fó sai, tuir dadus taxa ba sigaru de’it ne’ebé hatama hosi dalan legál hahú hosi tinan 2017 millaun $9,658, tinan 2018 millaun $14,015, tinan 2019 millaun $15,905, tinan 2020 millaun $16,112, tinan 2021 millaun $18,567, tinan 2022 millaun $36,069, no iha tinan 2023 to’o agora millaun $4,364 de’it.

Deputadu CNRT, Patrocínio Ferndes, hateten proposta ne’e simu no tetu ba aspeitu barak no Governu iha obrigasaun atu kontrola tabaku ilegál sira-ne’ebé tama mai Timor-Leste.

Deputadu FRETILIN, Joaquim dos Santos, hateten ida-ne’e proposta di’ak maibé efeitu hosi proposta ne’e mak la di’ak, atu kontrola movimentu ekonómiku ilegál ne’e la’ós hatun no hasa’e taxa, iha ne’e ita hatun taxa no hasa’e taxa ne’e ko’alia kona-ba kresimentu ekonómiku fó reseita ba Estadu ka lae.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!