DILI, 09 outubru 2023 (TATOLI) – Vise Ministra Asuntu ASEAN, Milena Rangel, dehan roteiru (roadmap) ne’ebé ASEAN fó ba Timor-Leste hamutuk hitu, iha ona progesu di’ak.
“Roadmap iha kritéria hitu, ne’e hahú dala uluk to’o dala-neen, ita iha situasaun ne’ebé di’ak los, progresu dezde fulan maiu, hanesan foin lalais Prezidente Repúblika fó posse ba ita-nia Embaxadora ba ASEAN nian, ida-ne’e hola parte mós iha roadmap”, Milena hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, segunda ne’e.
Iha parte seluk, Timor-Leste iha ona preparasaun másima atu adere ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), ida-ne’e iha prosesu atu adere mós ba Ekonomic Partnership Agreement ho Uniaun Europeia no preparasaun hosi parte hotu kontribui mós ba ita-nia komprimentu akordu ekonómiku sira ne’ebé Timor-Leste prepara hodi fó ambiente ne’ebé favoravél ba investimentu sira.
“Iha tempu besik, ami sei fó sai nafatin ba públiku kona-ba roteiru ne’ebé iha, roteiru númeru hitu ko’alia kona-ba infrastrutura, bainhira Timor-Leste sai ona membru permanetnte ASEAN, ita sei simu bainaka hosi lider másimu ASEAN nian, ita presiza infraestrutura ne’ebé di’ak, entaun Governu ida agora ne’e esforsu atu tau iha konsiderasaun hodi haree ba roteiru ne’e rasik”, nia hatete.
Rekorda fali katak iha VIII Governu Konstitusionál ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak ho delegasaun partisipa simeira ASEAN ba da-XI, iha Labuan-Bajo, Nusa Tenggara Timur, Indonézia, iha loron 10 maiu 2023 no desizaun balun ne’ebé país membru sira deside hamutuk iha simeira ASEAN, maka Timor-Leste tenke kumpre roadmap (roteiru) aprovadu.
País membru sira husu importante liu maka Timor-Leste preparadu atu kumpre roadmap ne’ebé sira aprova.
Iha buat balun báziku liu ne’ebé tenke liga ho infraestrutura, ezemplu Aeroportu Comoro iha tempu badak sei lansa ba kapasidade atu simu estensaun para iha bainaka.
Roteiru ne’e mensiona mós kona-ba rede internet tenke lais no seguru, atu nune’e bele fasilita delegasaun hotu halo komunikasaun di’ak bainhira vizita Timor-Leste.
Nune’e mós, Timor-Leste tenke iha kapasidade simu bainaka barak bainhira sai uma-na’in ba serimónia boot ida.
Timor- Leste nia otél sira-ne’e ladún di’ak, signifika tenke investe maka’as iha futuru. lda-ne’e tempu la naruk, iha tinan 2029 probabilidade simu nasaun sira iha Timor-Leste.
Timor-Leste daudaun ne’e halai kontra tempu, tanba ne’e tenke serbisu maka’as, klaru iha aspetu tékniku barak, ne’ebé Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun tau-matan ba ida-ne’e.
Ho esforsu sira ne’ebé Estadu Timor-Leste halo, líder no populasaun hotu tau forsa hamutuk dezenvolve nasaun.
Maske nune’e, Timor-Leste konsege konkista nia mehi ida ne’ebé adia durante tinan naruk atu adere ba ASEAN, ne’ebé mehi ne’e hahú desde tempu saudozu Francisco Xavier Amaral no Nicolau dos Reis Lobato.
Finalmente realidade ida, entaun Timor halo parte família boot ASEAN, sai hanesan XI membru ASEAN. Serbisu oin mai sei maka’as loos no promesa ne’ebé Timor-Leste sei halo mak esforsu hotu atu Timor sai relevante, kredelibiliza nia-an iha komunidade ASEAN nia le’et.
Ba ida-ne’e Timor-Leste tenke reune hodi esforsu no kbit atu rekopera tempu ne’ebé lakon tinan barak.
Timor-Leste submete kandidatura sai membru ASEAN iha tinan 2011, ne’ebé hanesan tempu prezidénsia Indonézia nian no tinan 2023 iha nafatin prezidénsia Indonézia maka konvida Timor-Leste partisipa iha simeira ASEAN iha Labuan-Bajo.
Prosesu tinan kotuk, iha prezidénsia Kambódia, tanba ne’e Estadu no povu Timor-Leste agradese ba Kambódia, espesiál ba Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo.
Timor-Leste orgullozu tanba konsege naturalmente nu’udar pasu dahuluk, serbisu sira mai sei boot no todan maibé Timor-Leste sei la mesak.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór : Zezito Silva





