iklan

HEADLINE, SAÚDE

Sentru Saúde Vera Kruz halo kampaña loron 16 ativismu kontra violasaun

Sentru Saúde Vera Kruz halo kampaña loron 16 ativismu kontra violasaun

Marelia Fereira Da Concencão, Médika Sentru formasaun Vera Cruz hamutuk ho parseiru sira halo sosilizasaun kona-ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira, iha Sentru saúde Vera cruz. Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 04 dezembru 2023 (TATOLI) – Sentru Saúde Iternamentu Vera Kruz halo kampaña loron 16 ativismu ho objetivu atu fahe informasaun ba komunidade sira kona-ba violénsia hasoru feto no labarik.

“Ita-nia objetivu ida-ne’e oinsá ita fahe informasaun di’ak ba ita-nia komunidade sira kona-ba violénsia hasoru feto no labarik, entaun ida-ne’e motivasaun ne’ebé mak di’ak tebes mai ami-nia  sentru saúde internamentu Vera Kruz ne’ebé mak durante ne’e servisu hamutuk UNFPA no UN ajénsia sira tenke prevene violénsia hasoru feto no labarik”, Xefe Sentru Saúde Internamentu Vera Kruz, Marilia Piedade, informa ba jornalista sira iha Vera Kruz, ohin.

Nia informa, violénsia hasoru feto no labarik aas tebes iha mundu inklui Timor-Leste tanba ne’e mak Sentru Saúde Internamentu Vera Kruz harii fatin própriu ba sobrevivente sira mai halo tratamentu.

“Ita hotu hatene katak violénsia hasoru feto no labarik aas tebes iha mundu inklui ita-nia rain, ida-ne’e mak Sentru Saúde Internamentu Vera Kruz harii fatin privadu ida atu apoiu ita-nia sobrevivente ho seguru no sente konvortável hodi hetan atendimentu dignu husi profisionál saúde sira”, nia dehan.

Nia afirma, Sentru Saúde Vera Kruz rejista ona ema ho violénsia bazeia ba jéneru hamutuk besik 300. Hirak ne’e mai halo tratamentu saúde iha ne’e.

“Ami harii fatin ne’e iha fulan marsu to’o agora no ami rejistu ona violénsia bazeia ba jéneru hamutuk besik 300 sente konvortável ba atendimentu iha ne’e, entaun halo atendimentu mak haree liu ba kazu hanesan violénsia doméstika mak sira kanek ami halo kurativu se sira mai mak presiza pisikolojika ami fó hanoin ba sira maibé sira mai kanek grave ami halo transferénsia ba HNGV hodi hetan tratamentu husi espesialialista sira”, nia relata.

Nia esplika, violénsia bazea ba jéneru ne’e ho tipu violénsia seksuál, violénsia emosiál, violénsia doméstika no violénsia ekonomia.

Iha fatin hanesan, Xefe Polísia Nasionál Munisípiu Dili liuhosi Unidade Ema Vunerável (PNTL- VPU) Anita Quadros, informa atividade advokasia ida-ne’e importante tebes hodi fahe ba populasaun sira atu iha koñesimentu kona-ba violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé akontese iha Timor-Leste.

“Ami-nia servisu ida-ne’e atu atende ba ba kazu violénsia bazeia ba jéneru bainhira mosu violénsia domestika ruma ka violénsia seksuál bele hato’o keixa  mai iha Polisia Nasionál Timor Leste ka Ministériu Públiku tanba kazu violénsia doméstika ne’e kazu krime públiku la depende ba keixa tanba ne’e husu ba ita hotu iha ne’e katak bainhira mosu violasaun ruma diretamente ba keixa”. nia informa.

Reprezentante Diretora Servisu Saúde Munisípiu Dili, Anacleto Aparicio Guterres, dehan atividade ida-ne’e oinsá fahe informasaun kona-ba ema ne’ebé mak sofre ba violénsia bazeia ba jéneru.

“Atividade ida-ne’e ita sei halo to’o loron 16 hahú husi ohin ita fahe informasaun ba ita-nia komunidade sira liuliu ba violénsia bazeia ba jéneru, entaun atu hateten ba komunidade sira hotu katak Sentru Saúde Internamentu Vera Kruz, ita komesa estabelese ona fatin ida ba ita-nia maluk sira ne’ebé mak sofre, liuliu ba esperiénsia violénsia bele hakbesik aan mai iha sentru ne’e oinsá bele garante asesu tratamentu ne’ebé mak di’ak atu rekopera fila fali husi violénsia ida-ne’e”, nia konklui.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!