iklan

NASIONÁL

“Papá iha leten aas ne’ebá, kontinua harohan no hananu ba ami ho mamá”

“Papá iha leten aas ne’ebá, kontinua harohan no hananu ba ami ho mamá”

Saudozu Antigu Prezidente Francisco Guterres Lú Olo nia oan feto mesak Dália Luliana Nobre Guterres. Imajen/Espesiál.

DILI, 26 Juñu 2026 (TATOLI)—Bainhira múzika “MAUBERE É POR MIM, MAUBERE É POR TODOS” ne’ebé hakerek husi saudozu antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, nia lian semo aas iha Jardim dos Herois Metinaru, sente hanesan ai-horis be kuda iha foho lolon be haleu Jardin ne’e hakmatek rona ho laran dodok.

Bainhira lían hananu husi lírika “Tantos anos de vida, prenderam outras vidas,  numa luta desigual, eu quero vencer! Sei porque eu vivo, com coração em pedaços, sobre os corpos tombados, uma nação quer erguer!”, semo aas hakonu lalahen, ema rihun ba rihun be halibur iha Jerdin eroi Metinaro, laran triste hodi hamonu matan-ween.

Bainhira lian hananu ne’e tama iha REFFRAUN; Maubere é por mim, maubere é por todos, jamais ninguem, seria alguem. Sem maubere a sofrer clamando vitoria, sem maubere a sofrer, viva Timor”, lori Lú Olo nia espoza Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres ho nia oan Francisco Cidalino, Eldino Nobre, Felezito Samora Guterres no oan feto ikun Dália Luliana Nobre Guterres, hodi koko hananu tuir múzika ne’e ho tanis no matan-ween.

Matan-ween triste nian ne’e hanesan tada ida katak liuhusi hananu hamutuk no hananu tuir sira-nia aman nia múzika ne’e, hanesan sinál “domin” ba sira-nia aman oinsá atu husik sira-nia aman hodi haloot iha Jardin Eroi Metinaro no oinsá maske lakon sira-nia aman maibé nia aman nia memória luta ne’e hanesan “muzika” ida-ne’ebé moris nafatin no nia lian rohan laek.

Bainhira atu haloot saudozu Antigu Prezidente Francisco Guterres Lú Olo iha fatin dignu, saudozu nia oan feto mesak Dália Luliana Nobre Guterres hato’o nia sentimentu “saudades” no sentimentu “domin” liuhusi poézia furak ne’ebé nia hakerek hodi dedika ba nia aman “Lú Olo” ho títulu “ÚLTIMO ABRAÇO HUSI OAN DALIA BA PAPÁ”.

Ho fuan no ho domin tomak, saudozu “Lú Olo” bia Oan feto mesak (ikun), Dália Luliana Nobre Guterres, lee poema ne’e ho lian aas falun ho tristeza;

Papá, ó foti ain husi uma, Papá la katak buat ida mai ha’u. Iha Aeroporto, Papá fo de’it hakuak ida no hamnasa furak ida, hodi halo ha’u laran metin.

Tekir-tekir, rona lian ida to’o mai ha’u tilun. Katak, ha’u tenke ba haree papa. Ho fuan ksolok no saudades, hakarak loos to’o lalais atu ba haree no hako’ak Papá.

Wainhira ha’u to’o iha ne’ebá, ha’u hateke ba mama nia matan-ween mak sai mama nia resposta, Iha mama nia hako’ak, ha’u hetan resposta katak “Papá laiha ona”.

Iha fuan rahun nia laran, ha’u halai ba hakuak papa. Maibé ha’u tarde tiha ona. Hakarak rona papá nia lian, maibé papá nia lian laek ona.

Nai, ha’u fuan sei nurak. Ha’u neon ladauk metin. ha’u mmun sira mós sei kiik. Tansá, Ita-Boot lori nia sedu liu, iha tempu ne’ebé ami sei presiza. Nia mak ami ai-mahon, fatin sadere, ami helik an ba, iha udan no anin boot.

Ha’u saudades buat hotu kona-ba ó papa, Hako’ak ne’ebé halo ha’u sente kariñu. Istima ne’ebé halo ha’u seguru. Hamnasa-midar ne’ebé lori ksolok.

Papá, ó ba ho hamnasam, fila ho matan-ween. Hodi falun ami ho susar no ho matan-ween.

Ohinm papá nia fatin mamuk. Papá nia lian de’it mós lakon iha uma. Maibé, ó-nia domin nafatin moris iha memória sira-ne’ebé ó husik iha ami idak-idak nia fuan.

Papá iha leten aas ne’ebá kontinua harohan no hananu ba ami ho mamá. No, ami iha ne’e, harohan ba papá iha ne’ebá.

Adeus papá, adeus papá…!

Bainhira poezia ne’e lee to’o iha nia rohan, lori ema rihun ba rihun be akompaña nia aman nia serimónia fúnevre ne’e, husi fuan ba fuan, husi matan ba matan, matan-ween turuk rihun ba rihun monu habokon sira-nia hasan no monu hakanek rai-lulik Metinaro no no rai Santa Krús Timor-Leste.

Dadolin ka poema kmook ne’e, lia habadak ida husi karta naruk ida-ne’ebé saudozu Lú Olo nia oan feto mesak Dália Luliana Nobre Guterres hakerek ba nia papa, Francisco Guterres Lú Olo, ne’ebé iha loron horisehik sai Prezidente Parlamentu Nasionál no sai Prezidente Repúblika ba povu tomak no ba ema hotu, ho títiulu “REALIDADE NE’E MORUK LIU, PAPÁ (Karta husi oan feto mesak).

Papá, láiha ona folin atu ha’u tenik lia. Laiha ona furak atu ha’u habelar ksolok, basá lalehan hadau tiha ona ha’u-nia ksolok husi ó, Papá. Ksolok domin ida-ne’ebé ha’u sei presiza atu haforsa, hakbit no hakór ha’u-nia hakat ne’ebe sei naruk. Ba kaba’as ida-ne’ebé mak ha’u tenke sadere ha’u-nia mehi no esperansa, se lalehan foti ona Papá husi ha’u? Figura nu’udar aman ida-ne’ebe tan mak ha’u atu kahe tanis no mata-been, se Papá ida lu’ut, kous no kele ha’u ne’e laek ona husi ami leet?

Moruk, no moruk tebes papa.

Aeroporto Komoro mak sai sasin. Molok Papa foti ain hodi sa’e ba Aviaun laran, Papa hatudu hamnasa-midar no hako’ak ha’u ho domin infinitu. Hamnasa no hako’ak ne’e fó esperansa kmook ida mai ha’u, katak Papá sei fila-fali ho isin di’ak. Maibé realidade hatudu mai ha’u oin seluk. Afinál hako’ak ne’e mak ikus no rohan iha ha’u-nia moris.

Papá, se ha’u hatene Papá nia hako’ak iha Aeroporto Komoro ne’e mak ikus no rohan ona iha ha’u-nia moris, ha’u sei la husik minutu ida atu korre Papá nia liman husi ha’u isin. Maibé, ha’u laiha soi, tanba destinu nia dezisaun si’ak liu.

Realidade ne’e moruk tebe-tebes Papá. Lia ksolok sira lakon nia signifikadu. Tempu sai fuik liu hodi hatudu udan-been iha ami-nia matan ho konotasaun kanek. Moruk ida be moruk. Susar ida be susar. Kalan la maduru atu haktenik fulan nia roman. Fitun hasanak nakukun iha ami leet. Fuan rahun hakeke de’it Papá nia dukur matak be lakon ona nia piska no nia book-an iha ami-nia moris.

Papá, haree ba, uma ida be uluk Papá eduka ami ho domin. Uma ida be uluk Papá anima ami ho lia domin. Uma ida be uluk Papá hanorin ami oinsá respeitu malu, tane malu nu’udar maun-alin, oras ne’e nakonu ho ai-funan maktoban nian.

Sidade Dili ida-ne’ebe rame, nakfilak ba nonook. Husi Lorosa’e to’o Loromonu, manu-lin hameno lian ho halerik. Foho sira bé uluk Papá subar ba, hodi defende Povu no rai doben Timor Leste, oras ne’ehamonok-an ho Papá nia istória luta ba ukun-rasik-an.

Se tan de’it Papá nia luta no serbí mak sala, tansá Na’i fó vokasaun ida naran Patriota no Servidór?

Papá, ha’u seidauk simu realidade ida-ne’e tanba ha’u sei presiza Papá nia hako’ak morna. Ha’u sei hakarak haree Papá nia hamnasa-midar. Ha’u sei hakarak hamutuk ho Papá. Maibé tansá Papá tenke husik ha’u sedu?

Ha’u lakon forsa. Ha’u lakon mehi. Ha’u lakon esperansa no ha’u lakon domin husi ó, Papá.

Ha’u hatene, dalan moris ne’e nia ikus mak mate, maibé tansá mak Papá tenke fila sedu iha momentu ne’ebe ha’u sei presiza Papá? Se perdaun ne’e iha, tansá lalehan lá fó biban uitoan mai ha’u hodi hako’ak papá dala ida tan maske minutu rohan de’it?

Papá, ha’u nia fuan kanek tan laiha liafuan ikus ne’ebé morin husi Papá nia ibun mai ha’u.

Ha’u-nia laran susar no arrepende tan ha’u la konsege tenik netik liafuan agradese ba Papá nia domin, molok Papá husik hela mundu ida-ne’e.

Ha’u laran susar tan la konsege tenik deskulpa ba ha’u-nia sala ne’ebe kontra Papá, molok Papá husik hela ami.

Ha’u laran susar, tan Papá seidauk sente domin lolo’os husi ha’u nu’udar oan.

Papá hatene, matan-been ne’ebé suli iha ha’u hasan mak raan husi segredu domin ne’ebe Papá fo mai ha’u sein fronteira. Maske susar no mukit, Papá esforsu oinsá ha’u bele hamnasa. Papá, ha’u labele sura sakrifisiu domin ne’ebé Papá fó mai ha’u, só matan-been de’it mak bele deskobre nu’udar sasin katak Papá nia domin ba ha’u laiha rohan.

Obrigadu ba domin tomak ne’ebé Papá fó mai ha’u, husi kele no kous no husi kiik too boot.

Ha’u seidauk prontu simu realidade moruk ne’e. Tanba Papá ba la’ós ami mak duni. Papá ba la’ós ami mak hakaruk, maibe ha’u konsiente katak segredu husi iis moris, destinu mak bele deskobre.

Ho fiar. Ho laran susar, ha’u husik Papá ba. La’o didiak. Hakmatek iha Papá nia mundu foun. Husik, ami bolu fila Papá iha memoria sira. Koidadu nafatin ha’u hanesan uluk. Ha’u fiar katak Papá nia isin mak laek ona maibé espiritu sei nafatin hamutuk ho ami.

Obrigadu Papá nia domin. Deskansa ho hakmatek. Husi ha’u, Papá nia oan feto mesak (hakerek iha 23 Juñu 2026).

Bainhira rona poezia furak ne’e no lee karta ida husi antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, nia oan feto mesak (Dália Luliana Nobre Guterres) hakerek ne’e, refleta oan ida-nia domin ba nia “aman” ne’e boot tebes duni.

Bainhira ema hotu mout iha tristeza tanba rona poezia no lee karta mukit ne’e, atu hanesan loloos, oan feto mesak be sente lakon aman ida-nia domin hodi manifesta “luta” ida-nia hahú, hanesan uluk nia aman luta iha ai-laran ne’ebé iha paixaun ba arte hodi hekerek muzika ““MAUBERE É POR MIM, MAUBERE É POR TODOS” ho lírika;

Tantos anos de vida, prenderam outras vidas, numa luta desigual, eu quero vencer!

Sei porque eu vivo, com coração em pedaços, sobre os corpos tombados, uma nação quer erguer!

Maubere é por mim, maubere é por todos, jamais ninguem, seria alguem.

Sem maubere a sofrer clamando vitoria, sem maibere a sofrer viva Timor.

Tinan barak ona moris nian, kadeia tiha moris seluk, iha luta ne’ebé la justu, ha’u hakarak manán!

Ha’u hatene tanbasá ha’u moris, ho fuan ne’ebé nakfera-fuik, iha ema mate nia isin leten, nasaun ida hakarak sa’e!

Maubere mak ba ha’u, maubere mak ba ema hotu, laiha ema ida, sei sai ema.

Lahó maubere ne’ebé sofre hodi vitória, lahó maubere ne’ebé sofre, viva Timor.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!