VIQUEQEU, 18 dezembru 2023 (TATOLI)–Projetu Pilotu loke sentru agro-komérsiu, iha área Raitahu, suku Uma-Uain Kraik, postu Viqueque Vila, munisípiu Viqueque, mosu fallansu no estruturu fahe malu maibé antigu alunu Arava Internasional Center For Agricultural Training (AICAT) na’in-lima kontinua mantein serbisu ho voluntáriu.
Projetu pilotu ba implementasaun sentru agro-komórsiu ne’ebé implementa finansia hosi Governu ba atividade agro-komérsiu ho valór $675.000, ne’ebé ho pakote kompostu hosi ortikultura, pekuária no peska.
Sentru integradu ne’e implementa iha loron 05 outubru 2021 iha rai ektare 145 hodi realiza atividade hanesan re-florestasaun, indústria ki’ik, pekuária, peska, ortikultura no plantasaun.
“Atividade agro-komérsiu ne’e hahú iha tinan 2021 to’o 2023 ho orsamentu ne’ebé Governu anteriór finansia hodi implementa, ne’ebé ami sente bele ona hodi ami la’o mesak. Maibé, to’o iha marsu 2023, ami haree rezultadu ba hotu ne’ebé ami la hatene, ami-nia Prezidente asosiasaun mós laiha transparánsia ba membru sira,” antigu alunu AICAT ne’ebé daudaun ativa iha agro-komérsiu Raitahu, Miguel da Costa, informa ba Agência Tatoli, iha sentru agro-komériu Raitahu, segunda ne’e.
Nune’e, antigu alugu sira hamosu Asembleia Jerál ida hodi halo re-estrutura asosiasaun atu bele la’o ba oin, maibé bainhira halo tiha re-estrutura no hili Prezidente foun, to’o dezembru 2023 ne’e sei iha nafatin iha problema tanba estrutura foun no tuan laiha kolaborasaun di’ak hodi kontinua atividade ida-ne’e.
“Ami tenta beibeik estrutura tuan hodi haree dokumentu asosiasaun nian ba legaliza iha notariadu nian, maibé to’o agora iha problema,” nia akresenta.
Notísia relevante : SEP identifika atividade agro-komérsiu Raitahu Viqueque paradu
Miguel haktuir, foin lalais Ministériu Agrikutura mai haree no membru ativa sira aprezenta ona problema sira-ne’e hodi buka tuir problema atividade sira-ne’ebé seidauk finaliza.
“Maibé to’o agora seidauk rezolve. Uluk alunu AICAT ne’ebé serbisu iha agro-komériu Raitahu ne’e hamutuk na’in-25, depois ativdade paradu tiha kolega na’in-20 maka ses-an tiha. Nune’e, daudaun hela ami na’in-lima maka sei ativa halo atividade ortikultura kuda modo, batar no seluk tan, haree karau no ikan mós ami agora hakiak fali,” nia konta tuir.
Nia dehan, membru ativu na’in-lima serbisu voluntáriu no hakarak kontinua avansa atividade ne’e, nune’e iha fulan kotuk hatama ona ai-fuan melánsia ba loja agrikultór no agora kontinua prepara fini atu kuda.
Menus forsa traballu
Atividade agro-komérsiu Raitahu daudaun ne’e kuda ai-manas, brinjela, tomante, kria viveiru pateka, halo manutensaun tau ikan hamutuk 30.000 resin ba kolam neen, ne’ebé sei kolleta iha fulan janeiru 2024 no karau antes ne’e hamutuk neen fa’an tiha haat, daudaun ne’e hela karau rua.
“Problema ne’ebé daudaun ne’e ami na’in-lima hasoru maka forsa serbisu limitadu, nune’e rai balun ami abandona tanba kestaun forsa serbisu. Daudaun ne’e fasilidade sira-ne’ebé instala ona iha agro-komérsiu Raitahu hanesan kolam, manu luhan rua, edifísiu ida, armazen ida, fatin prosesamentu ida no uma ba traballadór sira hamutuk unidade rua. Kona-ba fasilidade sira-ne’ebé instala ona iha agro-komérsiu Raitahu ne’e, ami sente sufisiente ona, maibé item balun mak seidauk harii hanesan karau luhan, fahi luhan no restaurante,” nia tenik.
Aleinde ne’e, iha inísiu implementa atividade iha agro-komérsiu, Diresaun Nasionál Agro-komérsiu Floresta huosi Ministériu Agrikultura no Peska maka entrega ba asosiasaun AICAT hodi jere atividade tomak.
“Maski ohin loron ami-nia maluk balun fila tanba kestaun nesesidade, maibé ami na’in-lima mantein iha ne’e. Karik Governu agora haruka ami fila, entaun ami fila, maibé Governu seidauk haruka ami fila, ami sei mantein iha ne’e,” nia realsa.
Miguel da Costa, salienta, alunu hosi asosiasaun AICAT durante ne’e apreende agrikultura iha nasaun Israel, hafoin ramata hakarak implementa iha Raitahu hodi fahe koñesimentu ne’ebé hetan.
“Antes ne’e ami apreende iha nasaun Israel, hafoin fila mai Timor-Leste maka Governu implementa agro-komérsiu indústria ida-ne’e hodi ami haree no dezenvolve ita-nia rai liuliu setór agrikultura, ida-ne’e maka hanesan motiva ami na’in-lima daudaun sei mantein iha ne’e,” nia haktuir.
Alunu AICAT ne’ebé sei ativa iha agro-komérsiu Raitahu kompostu hosi Miguel da Costa, Costâncio, Helio Guterres, Satornino Exposto no Jaime Almeida.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editora : Julia Chatarina





