iklan

NASIONÁL, HEADLINE, MANATUTU, POLÍTIKA

Aselera asaun klimatika ida matak ba TL, MAPPF-AFoCO–Korea Súl asina deklarasaun

Aselera asaun klimatika ida matak ba TL, MAPPF-AFoCO–Korea Súl asina deklarasaun

Ministru Floresta Korea do Sul, NAM Sung Hyun, entrega Ai-Kameli oan ba komunidade Manatuto, iha Balak Suku Ma-abat Munisípiu Manatuto, sesta (12/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

MANATUTO, 12 janeiru 2024 (TATOLI)— Governu Timor-Leste liu hosi Ministeriu Agrikultura, Peskas no Floresta (MAPPF) hamutuk ho Asian Dorest Cooperation Organization (AFoCO) no Governu Korea Súl dader ne’e asina ona deklarasaun hodi Aselera Asaun Klimatika Ida ba Timor-Leste ne’ebé Matak Liu.

Deklarasaun ne’e rasik asina husi Ministru Agrikultura, Peskas no Floresta, Marcos da Cruz ho suporta husi Korea Forest Service (KFS) no AFoCO iha foho Balak, Suku Aiteas, Manatuto Villa durante komemorasaun Loron Nasional Ai-Kameli no Floresta ba dala-VII ho nia tema “Kuda Ai ba Moris Diak iha Futuru”.

Ministru Agrikultura, Peskas no Floresta, Marcos da Cruz iha deklarasaun hateten hare’e ba kresimentu temperatura global atual entre 1.1-1.3 °C husi nivel pre-industriais, MAPPF ho urjente  haree katak asaun nesesariu imediatu hodi kombate rapidu ba mudansa klimatika.

“Rekoñese implikasaun sira husi IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) nian konaba 1.5 °C no konaba lalaok hodi limita kresimentu global temperature.  Ami mos reforsa  importansia kritiku atu prioritiza esforsu restorasaun no habelar kuda ai nu’udar estratejia fundamentu iha hosi ita nian esforsu koletivu hodi mitiga mudansa klimatika, no konsideran katak restaurasaun global ailaran no rai iha potensialidade bo’ot hodi hetan mos karbonu atmosfera,” Ministru Marcos dehan iha Manatuto Villa, sesta ne’e.

Nia afirma atu atinji Timor-Leste ida ne’ebé matak-liu, MAPPF kompromete koletivamente hodi aselera asaun klimatika hodi muda karbonu dioksida atmosfera liu husi restaurasaun, reflorestasaun no inisiativa kuda ai sira.

“Ita hamutuk kontribui ba governu Timor-Leste nian prioridade hodi kuda ai tokon 10 iha tinan 10 nia laran hodi restaura paizajen no hadiak vida moris iha nasaun laran, nomos iha tempu hanesan asegura ita nian asaun nafatin alinha ho asaun relevansia nivel global, regional no nasional nian alvu klimatika no Floresta nian,”  nia deklara.

Iha fatin hanesan, Ministru Floresta Korea Súl (KFS), NAM Sunghyun kompremetidu hodi apoiu prosesu refloresta iha Timor-Leste hanesan rezultadu ida husi koperasaun entre nasaun rua ne’ebé asina ona iha fulan abril 2023 no sei esforsu hodi hamatak foho sira iha Timor-Leste hodi benefisia komunidade sira iha tinan 10 mai.

“Area floresta fo valor ekonomia, sosial no ambiental iha komunidade nia le’et husi rezultadu ba kuda iha tinan barak. Husi MoU iha abril tinan kotuk ami halo koperasaun diak no kompremetidu fila ba no sei hare’e hodi apoiu iha area peritu no tekniku, tanba Governu Korea iha politika katak fahe nia matenek ba nasaun hotu,” nia dehan.

Nune’e mos Diretor Ezekutivu AFoCO, PARK Chongho rekoñese refloresta importante tebes hodi muda karbonu dioksida atmosferika no inklui hadia diversidade ekonomia.

“Ami nia komitmentu hodi kuda ai miliaun tolu durante tinan lima iha Timor-Leste no ohin loron ho servisu hamutuk ne’e bele hasae sustentabilidade ba nasaun,” nia afirma.

Timor-Leste rasik hili parseria ho Korea Súl tanba rekoñese hanesan nasaun ne’ebé konsege muda nia ambiente diak liu hafoin hetan estragu iha guerra mundial daruak no konsege kuda ai biliaun 120 husi 1960 to’o 1970 ne’ebé hetan mos rekoñesimentu husi Janesia internasional sira hanesan FAO (Food Agriculture Organization). 

Jornalista : Cidalia Fátima

Editora       : Armandina Moniz

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!