iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Loja xineza iha Dili maioria uza nafatin plástiku maske lei bandu

Loja xineza iha Dili maioria uza nafatin plástiku maske lei bandu

Trabailladór Loza Xina UFAN nafatin utiliza plástiku hodi tau sesan ba kompradór sira, iha Loza Xina UFAN Audian Dili, segunda (29/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 29 janeiru 2024 (TATOLI) — Governu Timor-Leste dekreta ona lei, iha setembru 2020, kona-ba proibisaun ba uzu tipu plástiku oioin ho objetivu atu promove ba protesaun meiu-ambiente, maibé iha realidade la tau iha prátika.

Entre materiál proibidu ho baze Dekretu-Lei númeru 37/2020 kona-ba alineasaun, importasaun saku, embalajen no objetivu seluk ba plástiku. Maske lei bandu ona plásitku maibé kontinua faan no uza iha merkadu Taibesi, kioske sira iha Dili laran no maioria iha loza xineza.

Trabailladór Loza Xina UFAN nafatin utiliza plástiku hodi tau sesan ba kompradór sira, iha Loza Xina UFAN Audian Dili, segunda (29/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Observasaun husi jornalista TATOLI iha sentru komersiál sira katak loja sira ne’ebé sei uza plástiku hodi hala’o sira-nia negósiu mak supermerkadu Ufan Huancine,Y&W, ne’ebé lokaliza iha Audian, loja Fu Helsea ne’ebé iha zona iha Bairo-Pite no fatuahada inklui kioske no ema sira faan sasan iha dalan ninin hanesan Largo-Lesidere no merkadu Taibesi.

Iha entrevista ho jornalista Tatoli, trabaladór Xineza iha loja Audian Ufan, Acui, esplika katak Governu implementa ona zero plástiku maibé loja refere sei uza nafatin tanba la simu informasaun kona-ba ida-ne’e.

“Ha’u hanesan traballadór iha loja ne’e, ha’u atu hateten katak loja ne’e foin loke, nune’e ami seidauk hatene kona-ba Timor-Leste implementa zero plástiku, maibé ho informasaun sira-ne’e ami sei servisu hamutuk ho Governu hodi uza saku biodegradável iha tempu badak”, Acui relata.

Kona-ba plástiku sira-ne’e, traballadór afirma, na’in ba loja mak lori plástiku hirak ne’e hosi ne’e mak mai, hanesan traballadór hein uza de’it hodi atende kompradór sira.

“Ami la prodús plástiku iha ami-nia fatin, maibé ami-nia patraun hola tutan tan iha fatin seluk, agora hola iha ne’ebé ami la hatene, maibé patraun lori mai ona ami utiliza hodi tau kompradór sira-nia sasan ba”, nia subliña.

Nia revela, bainhira Governu halo inspensaun ba plástiku ida-ne’e iha loja ufan mak empreza sei koopera ho Governu hodi la’o tuir saida mak Governu atu fó, maibé presiza mós halo sosializasaun lei ne’ebé mak bandu bainhira uza plástiku.

Kompradór sira nafatin uza plástiku baihira sosa sesan, iha Loza Xina UFAN Audian Dili, segunda (29/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Negosiante Manuel Carvalho, salienta katak atu sustenta moris lorloron mak liuhosi atividade faan plástiku ida-ne’e.

“Ha’u rona dehan Governu bandu atu labele faan plástiku, maibé ida-ne’e mak sustenta ami-nia ekonomia lorloron, entaun hakarak ka lakohi ami faan nafatin”, Manuel Carvalho dehan ba TATOLI iha Audian, ohin.

Nia rekorda, atividade venda plástiku dezde 2019, no plástiku hirak ne’e sosa iha loja xineza sira iha Dili-laran.

“Ha’u faan plástiku ne’e depende ba badinas sosa iha loja xineza, depois faan tutan ba kioske no merkadu sira”, nia afirma.

Nune’e mós, negosiante, Renato Perreira, ne’ebé mak faan plástiku iha Merkadu Taibessi reforsa katak Governu bandu ona atu labele faan plástiku maibé haree iha loja sira Dili laran liuliu negosiante xineza sira, nafatin uza plástiku bainhira ema sosa sira-nia sasan.

“Ita hatene katak Governu bandu ona hodi labele uza plástiku, maibé ita haree iha loja xineza nafatin uza plástiku bainhira ema sosa sasan, entaun ho ida-ne’e ha’u mós koko hola plástiku hodi faan iha merkadu atu bele sustenta ha’u-nia ekonomia uma-laran”, negosiante dehan.

Nia esplika, plástiku ne’ebé mak nia faan iha kor oioin hanesan, metan, mutin, mean no seluk tan, maibé plástiku sira-ne’e hanesan negosiante lakohi fó sai empreza nia-naran maibé sosa tutan iha loja xineza sira.

Negosiante ambulante plástiku iha Dili Laran, segunda (29/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ha’u faan plástiku ne’e kada fulan ha’u hetan lukru la barak maibé $50 ba leten, entaun ida-ne’e bele sustenta ha’u-nia moris”, nia refere.

Diretór Nasionál Kontrolu Poluisaun iha Ministériu Turismu no Ambiente, Nelson Madeira, rekoñese katak plástiku sira kontinua espalla iha merkadu.

“Ba tinan ida-ne’e, ami kontinua nafatin programa sensibilizasaun no kontinua halo inspesaun hodi halo kontrolu ba plástiku ne’ebé agora sei kontinua sirkula iha merkadu”, Nelson Madeira informa.

Nia esplika, Governu liuhusi SEA, iha 2022, ho ekipa hapara ona produsaun plástiku ida iha Bairo Pite, maibé to’o agora seidauk identifika empreza ruma ne’ebé halo produsaun ba materiál plástiku.

“Depois implementa Dekretu Lei iha 2022, SEA ho ekipa hapara ona produsaun plástiku ida iha Bairro-Pité no to’o agora seidauk identifika empreza seluk ruma ne’ebé halo produsaun ba materiál plástiku ne’ebé proibidu iha rai laran. Maibé preokupasaun ne’ebé mak iha katak plástiku kontinua faan iha merkadu. Entaun tuir dadus ne’ebé mak tékniku sira halo liuhosi inspesaun iha loja no supermerkadu katak maioria uza mak saku biodegradável”, nia relata.

Nia haktuir, preokupsaun ne’ebé mak mosu tanba vendedór ambulante balun kontinua faan plástiku ho bisikleta haleu kapital no mós balun iha merkadu Taibessi, maibé ekipa inspesaun seidauk halo investigasaun didiak kona-ba orijen husi plástiku ne’ebé vendedór sira faan, sosa husi produtór balun iha rai-laran ka, tama dalan illegal ka husi tasi uza bero ka oinsá, maibé ekipa sira tenta ona atu haruka hodi halo monitorizasaun kona-ba orijen husi plástiku ne’ebé agora daudauk espalla iha rai-laran, bainhira deteta mak sei aplika sansaun administrativa ho valÓor vária entre $5.000 to’o $10.000

“Iha tinan kotuk, konsege halo ona apreensaun ba empreza timoroan ida ne’ebé importa plástiku usu úniku metade kontentór ida ne’ebé tula mós ho plástiku, entaun parte alfandega preende no ami rasik akompaña hodi halo destruisaun iha lixeira Tíbar”, nia relembra.

Nia relata, lei bandu ona katak labele prodú no komersializa plástiku, tanba inspesaun ne’e kada fulan tolu hosi ekipa sira hala’o iha Dili no munisípiu.

Kona-ba fronteira, ekipa sira komunika ona ho UPF no Alfandega inklui UPM, maibé seidauk iha relatóriu kona-ba ema ne’ebé importa plástiku mai Timor-Leste.

“To’o agora ami seidauk lori ema ruma ba Ministériu Públiku, tanba seidauk detein ema ruma, maibé ami so halo de’it apreensaun, tanba ami husu ona ba sira katak plástiku hirak ne’e hola hosi ne’ebé mak faan tutan ho bisikleta, maibé sira rasik mós la hateten sosa husi se”, nia konklui.

Notísia relevante : Implementasaun polítika zero plástiku eduka komunidade kuidadu uza saku biodegradável

Membru PN husu Governu kontrola loza xineza kontinua uza plástiku

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!