DILI, 22 abríl 2024 (TATOLI)—Primeiru-Ministru ein ezersísiu, Mariano Assanami Sabino, segunda ne’e, konvoka reuniaun estraordinária Konsellu Ministru (KM), hodi analiza no avalia atividade despeju administrativu ba hela-fatin komunidade sira iha Dili.
Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, relata katak, reuniaun ne’e hodi koordena ho liña ministeriál relevante sira hodi haree no halo avaliasaun ba pontu situasaun dezempeñu serbisu, relativamente ho kestaun sosiál sira ne’ebé enfrenta no halo koordenasaun atu reforsa liután serbisu ne’ebé iha progresu nia laran, nune’e bele fó resposta ba espetativa públiku nian sobre serbisu ne’ebé koordena diretamente husi Governu Sentrál.
Atividade despeju administrativu implementa husi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Urbanizasaun Urbana (SEATOU), Ministériu Justisa (MJ) liuhosi Sekretaria Estadu Terra no Propriedade, inklui mós husi instituisaun Estadu seluk ne’ebé hamutuk iha ekipa konjunta.
“Halo avaliasaun ba serbisu sira ne’e tanba iha opiniaun sira mai husi públiku, hanesan sosiedade sivíl nomós akadémiku sira, liuhusi rede sosiál, ne’ebé mai ho interpretasaun oin-oin, entaun liuhusi reuniaun koordenasaun ne’e, atu rekolla informasaun husi liña ministeriál sira hotu ne’ebé envolve iha intervensaun ida-ne’e, sobre kobertura kuadru legál sira, kompeténsia no obrigasaun liña ministeriál sira nian liga ho programa notifikasaun ba komunidade afetadu,” Portavós IX Governu hateten hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.
Notísia relevante : SEATOU hakarak transforma sidade iha territóriu sai moos no organizadu
Nia haktuir, reuniaun estraordinária ohin ne’e halo klarifikasaun fali ba pontu situasaun sira atu fó resposta ba sosiedade katak, buat ne’ebé liña ministeriál sira implementa bazeia ba regra no norma ne’ebé vigora iha país ne’e, inklui envolvimentu husi membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Unidade Polísia Militár hodi apoia ba invertervensaun sira, hodi iba estabilidade seguransa nia laran.
Governu la foti desizaun ruma husi reuniaun ne’e, maibé halo koordenasaun hodi reforsa liután serbisu iha terrenu atu kontinua serbisu tuir programa ne’ebé iha, signifika despeju administrativa ne’e kontinua.
Governante ne’e subliña, atividade sira ne’ebé implementa iha loron ikus hodi halo despeju administrativa ba populasaun sira-nia hela fatin ne’e la’ós buat foun, katak desde Governu anteriór sira no IX Governu mai.
Aleinde ne’e, Governu liuhusi ministériu kompetente, desde setembru 2023, halo ona notifikasaun ba komunidade afetadu, molok implementa.
“Entaun foin ba dahuluk IX Governu reforsa tan kompromisu Governu anteriór ne’ebé halo. Uluk Governu notifika de’it agora foin notifika tan no ezekuta, se lae dada hanesan ne’e de’it no la rezolve,” nia tenik.
Portavós Governu klarifika, ekipa konjunta ne’ebé kompostu husi membru Polísia envolve mós Militár durante halo intervensaun iha terrenu tanba iha situasaun balun Polísia bele husu apoia ba Forsa Armada.
Biban hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias, reforsa katak, serbisu ne’ebé daudsun halo ne’e integradu no planeadu.
“Durante ne’e ema bolu programa ida-ne’e eviksaun. Loloos ne’e la’ós eviksaun, maibé despeju administrativu tanba kuandu eviksaun ne’e tenke iha desizaun husi Tribunál, ne’ebé ida agora ne’e hanesan despeju administrativu, ne’ebé tuir regra katak fó notifikasaun loron-30, bainhira la kumpre prolonga tan ba loron-10, loron ne’e la kumpre mak Estadu bele atua, ne’ebé atividade ne’e halo tuir regra,” nia esplika.
Atividade SEATOU
Iha loron 21 fevereiru 2024, ekipa konjunta ne’ebé lidera husi SEATOU, sobu barraka fa’an roupa segunda mão (obralan) no produtu lokál iha Ai-mutin, hodi muda negosiante hamutuk 258 bá Merkadu Manleuana.
Iha loron 01 marsu 2024, ekipa sobu komunidade nia barraka no uma ne’ebé harii iha valeta leten, iha área Delta I no kontinua halo monitorizasaun ba kompañia normaliza bee-dalan no estrada iha área Delta I,II,III, nune’e bele hamenus inundasaun bainhira tempu udan.
Iha loron 08 abríl 2024, ekipa sobu vendedór sira-nia barraka hamutuk 92 ne’ebé okupa espasu públiku, hahú husi estrada boot tama to’o resintu antigu merkadu Comoro laran. Antes ne’e, ekipa responsável haruka ona vendedór hirak ne’e hodi muda no okupa barraka mamuk sira iha Merkadu Manleuana maibé sira lakohi ho razaun sasán ladún folin.
Ekipa konjunta ne’ebé lidera husi SEATOU iha loron 16 abríl 2024, kontinua sobu barraka no uma hamutuk 95 ne’ebé okupa espasu públiku, hahú husi ponte BJ Habibie, Bidau Senggol to’o Kuluhun, ne’ebé komunidade hirak ne’ebé okupa área ne’e maioria hanesan negosiante. Ekipa prepara ona espasu iha Merkadu Manleuana hodi akumula negosiante sira.
Iha loron 17 abríl, ekipa sobu uma no barraka hamutuk 20-resin ne’ebé okupa espasu públiku no bee-dalan, iha área Aitarak-laran.
Iha loron 18 abríl 2024, ekipa sobu uma hamutuk 40 ne’ebé okupa espasu públiku no área risku ba dezastre iha foho lolon, hahú husi rate Bidau Santa-Ana to’o kurva fatuk bandeira.
Iha loron 19 abríl 2024, ekipa kontinua halo serbisu rutina organiza sidade Dili, hanesan hasai pneu (roda) sira ne’ebé antes ne’e grupu Brigada Ambientál implementa programa resiklajen iha tasi-ibun, Pantai Kelapa. Atividade ne’e tanba konsidera pneu a’at sira hakiak laho iha laran no kontribui ba susuk. Maski nune’e ekipa la hasai pneu sira ne’ebé transforma ona ba meza no kadeira.
Tuir planu, ekipa konjunta sei kontinua sobu sai barraka no uma ne’ebé okupa espasu públiku no área protejida, hahú husi área Cristo Rei parte Kulu-Hun, Becora to’o Terminál Becora no kontinua ba Rai-henek Mutin Beraca Hera.
Aleinde ne’e, ekipa alerta ona ba komunidade ne’ebé hela iha Pantai Kelapa, hahú husi Pertamina Internasionál nia kotuk to’o Bebonuk mota-laran, nune’e mós família ne’ebé okupa mota laran, hahú husi parte Manleuana to’o Bebonuk inklui área protejida Tasi-tolu.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina