iklan

HEADLINE, KAPITÁL

Uma-kain 185 iha Tasi-tolu hetan ona notifikasaun hodi husik hela-fatin

Uma-kain 185 iha Tasi-tolu hetan ona notifikasaun hodi husik hela-fatin

Uma sira iha área protejida, Lagoa, Tasi-tolu, ne’ebé hetan ona notifikasaun despezu administrativu husi Governu, tersa (23/04/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 23 abríl 2024 (TATOLI)-Uma-kain 185 iha área lagoa Tasi-tolu hetan ona notifikasaun no markasaun husi ekipa Jestaun Munisípiu Dili hodi husik hela-fatin iha tempu badak tanba ekipa konjunta ne’ebé lidera husi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) sei halo despeju administrativu iha inísiu maiu tinan ne’e.

Abitante lagoa Tasi-tolu, Jenito dos Santos, sente triste no lamenta ho desizaun SEATOU tanba antes ne’e la halo aprosimasaun no advokasia ho okupante sira.

“Ami lamenta ho desizaun SEATOU nian ne’ebé iha tempu badak sei mai hasai uma-kain 185 ho totál populasaun hamutuk 2.000-resin husi fatin ne’e,” Jenito dos Santos, informa ba Agência Tatoli, iha Tasi-tolu, tersa ne’e.

Nia konta, ekipa mai fó avizu no tau markasaun iha kada uma iha loron 16 abríl, bainhira Governu halo lansamentu fatuk dahuluk konstrusaun altar ba vizitasaun Amu Papa.

“Ami hatama ona karta petisaun ba Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) inklui sosiedade sivíl Rede ba Rai kona-ba asuntu ne’e, ami firme nafatin hodi husu ami-nia direitu, signifika ami la ko’alia kona-ba direitu ba rai, maibé ami ezije ami-nia direitu obra uma ne’ebé ami harii. Komunidade ne’ebé hela iha ne’e balun hahú husi tinan 2002 no balun hela desde tinan 2014 sa’e mai, signifika ami hela tinan 10-resin ona,” nia akresenta.

Hato’o pedidu rua

Uma sira iha área protejida lagoa Tasi-tolu ne’ebé hetan ona notifikasaun despeju administrativu husi Governu, tersa (23/04/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Komunidade ne’ebé hela iha área konsideradu protejidu hanesan lagoa Tasi-tolu, liuhusi karta petisaun hato’o pedidu rua hanesan, prolongamentu hasai husi hela-fatin no indeminizasaun.

Nune’e, okupante lagoa Tasi-tolu husu ba Governu atu tetu didi’ak molok hasai sira husi hela-fatin tanba bainhira hasai, sei afeta mós ba asuntu sosiál, edukasaun no saúde.

“Tuir dadus estudante Eskola 12 de Outubru iha Tasi-tolu maioria hela besik lagoa. Aleinde asesu edukasaun no saúde, ema ho defisiénsia fíziku sira iha ne’e mós barak. Nune’e, husu ba ekipa SEATOU atu bainhira hasai komunidade tenke hanoin didi’ak lai, tanba ami koopera ho Governu maibé tenke hanoin ami hodi fó netik indemnizasaun,” Jenito dos Santos, relata.

Notísia relevante : Ekipa SEATOU sei tun organiza área protejida Tasi-tolu iha inísiu maiu

Uma sira iha área protejida lagoa Tasi-tolu ne’ebé hetan ona notifikasaun despeju administrativu husi Governu, tersa (23/04/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Aleinde ne’e, bainhira Governu halo despeju ba komunidade, maka sei afeta mós ba atividade negósiu no serbisu.

“Ami husu ho haraik-an ba Primeiru-Ministru ho membru sira, tenke tetu didi’ak atu foti desizaun, tanba rai ne’ebé ami hela oferese husi lia-na’in Tasi-tolu nian, entaun ami só bele ezije de’it hasai ami karik tenke ho dignu,” nia fó hanoin.

Ekipa ne’ebé lidera husi SEATOU iha ona oráriu fixu, katak iha loron 01 maiu 2024 sei muda sai komunidade iha área lagoa Tasi-tolu maibé daudaun laiha uma-kain ida mak hahú mobiliza-an no sasán sira.

“Ami nafatin firme ko’alia bainhira SEATOU mai sobu avontade, maibé ami fiar katak ami-nia karta petisaun sira ne’e sei fó konsiderasaun tanba iha ne’ebá iha buat rua de’it. Ita ko’alia kona-ba área protejida ne’e la’ós ami uma-kain 185 iha parte segitiga de’it, maibé ita haree husi dekretu-lei númeru 33/2008, iha ne’ebá hateten katak tenke hela dook metru 50 husi tasi, signifika komunidade maioria hela okupa hotu rai prtotejida, iha parte foho hun mós sei hetan hotu despeju. Governu tenke haree hotu tanba ita buka justisa,” nia tenik.

Hakarak koopera maibé tenke rekoñese komunidade

Abitante logoa Tasi-tolu, Verismo Soares. Imajen Tatoli/António Daciparu

Iha fatin hanesan, Abitante logoa Tasi-tolu, Verismo Soares, hateten, sira-nia parte sei koopera ho Governu hodi sai husi hela-fatin maibé bainhira haree husi Konstituisaun RDTL iha artigu 54 iha alinea 4 haktuir katak sidadaun hotu iha direitu ba rai ruma, tanba ne’e tenke iha konsiderasaun.

“Entaun rai ida-ne’e Estadu nian, maibé komunidade hela kleur ona tenke rekoñese ida-ne’e molok mai hasai,” nia dehan.

Nia haktuir, iha Governu anteriór, ekipa mai hadi’a halo kaber tasi ninin sira maibé laiha notifilasaun ruma ne’ebé haruka komunidade sai husi hela-fatin.

“Entaun, asaun ne’ebé ekipa SEATOU mai halo atu haruka ami sai husi fatin ne’e sente triste boot tebes ba ami, nu’udar povu ki’ik, ita hatene iha VIII Governu iha ona planu harii sentru akollamentu atu akumula komunidade, nusa la kontinua programa ida-ne’e hodi halo uma evakua ami ba fatin ne’ebé Governu halo, maibé mai sobu de’it, ne’e triste boot,” Verismo Soares lamenta.

Nune’e mós, Estudante okupante lagoa Tasi-tolu, Tomé de Deus, lamenta bainhira rona Governu atu muda sai komunidade.

“Ha’u eskola iha UNTL, sente triste tebes, bainhira ekipa SEATOU mai hasai duni ami oinsá ho ami-nia estudu, signifika ami-nia estudu mós iha ameasadu nia-laran tanba bainhira filafali ba foho Ermera, ha’u sei sai husi eskola tanba UNTL iha Ermera laiha, nune’e husu ba Governu atu tetu didi’ak lai tanba bainhira despeju ne’e akontese estudante barak mak sei sai vítima,” nia tenik.

Uma sira iha área protejida lagoa Tasi-tolu ne’ebé hetan ona notifikasaun despeju administrativu husi Governu, tersa (23/04/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Antes ne’e, hafoin halo despeju administrativu ba komunidade iha área Bidau Santa-Ana, Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano  Santa Brites Dias, hateten, área lagoa Tasi-tolu tenke mamuk tanba hanesan área turizmu ne’ebé komunidade labele hela.

“Husu ba maluk sira ne’ebé hela iha área protejida Tasi-tolu, ita fó ona avizu hanesan ne’e tenke koopera hodi husik fatin ne’ebá, tanba serbisu ne’ebé ita halo la’ós ita la gosta malu maibé hotu-hotu hakruk ba lei no hakarak ita-nia sidade sai organizadu no moos,” nia fó hanoin.

Tuir planu ekipa konjunta lidera husi SEATOU kontinua halo despeju ba barraka no uma ne’ebé okupa espasu públiku  inklui área protejida sira, hahú husi área Cristo Rei, parte Kulu-Hun, Becora to’o Terminál Becora no kontinua ba Rai-henek Mutin Beraca Hera.

Aleinde ne’e, ekipa alerta ona ba komunidade ne’ebé hela iha Pantai Kelapa, hahú husi Pertamina Internasionál nia kotuk to’o Bebonuk mota-laran, nune’e mós família ne’ebé okupa mota laran, hahú husi parte Manleuana to’o Bebonuk.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!