DILI, 30 abríl 2024 (TATOLI) – Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru, tersa ne’e, iha Palásiu Governu- Dili, aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Nelyo Isaac Sarmento, kona-ba kompozisaun, kompeténsia no funsionamentu Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude (KNDJ).
“Tuir saida mak estabelese ona iha ninia programa, Governu iha ona kompromisu atu hametin funsionamentu KNDJ nian, ho objetivu atu promove koordenasaun ida ne’ebé di’ak no efikás entre entidade públika no privada sira, ne’ebé asegura dinamizasaun inisiativa ne’ebé dirije ba joven sira no sira-nia ingresu iha merkadu traballu, no mós garante preparasaun kona-ba polítika no implementasaun planu asaun anuál ne’ebé iha relasaun ho estratéjika sira ne’ebé aprova ona iha Polítika Nasionál Juventude,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu husi Mídia Gabinete Primeiru Ministru.
Promulgasaun Dekretu-Lei ne’e implika revogasaun Dekretu-Lei numeru 32/2017, loron 23 fulan-Agostu, hodi estabelese enkuadramentu legál foun ida ne’ebé efisiente liu no refleta di’ak liu misaun KNDJ nian.
Kuadru legál foun ne’e sei inklui definisaun estrutura no enkuadramentu ba KNDJ, nune’e mós halo espesifikasaun kona-ba ninia kompeténsia, kompozisaun no funsionamentu.
Pasu ne’e, importante tebes hodi fó kontinuasaun ba prosesu implementasaun planu asaun nasionál Juventude, ne’ebé fundamentál ba dezenvolvimentu sustentavel iha polítika lejizlativa setór Juventude nian iha Timor-Leste.
Aprezenta Sistema Seguransa Sosiál iha TL
Alende ne’e, Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites no Prezidente Konsellu Administrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), Arlindo Pinto, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministru kona-ba Sistema Seguransa Sosiál iha Timor-Leste.
Rejime kontributivu Seguransa Sosiál hahú implementa iha tinan 2017, prestasaun rejime jerál seguransa sosiál hahú selu iha tinan 2018. INSS kria iha tinan 2019 no Fundu Rezerva Seguransa Sosiál harii iha tinan 2021.
Rejime úniku ida-ne’e, hanesan ba traballadór hotu-hotu, iha setór atividade hotu, kontributivu no obrigatóriu. Kontribuisaun ne’e korresponde ho 10 % husi saláriu baze, ne’ebé fahe ona husi traballadór nian (4%) no sira-nia entidade empregadór (6%), no montante ne’e uza hodi selu prestasaun sosiál.
Enkuantu osan restu seluk sei depozita iha Fundu Rezerva Seguransa Sosiál. Sistema ne’e bazeia ba prinsípiu igualdade, ekidade, solidariedade entre jerasaun no iha jerasaun ne’ebé hanesan no responsabilidade públika, iha termu ne’ebé prevee ona iha Konstituisaun Repúblika.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Florencio Miranda Ximenes




