iklan

HEADLINE, KAPITÁL

Diálogu ho komunidade Tasi-tolu, SEATOU fó biban hamamuk fatin iha maiu nia-laran

Diálogu ho komunidade Tasi-tolu, SEATOU fó biban hamamuk fatin iha maiu nia-laran

Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, hamutuk ho ekipa konjunta halo diálogu ho komunidade Tasi-tolu, sesta (03/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 03 maiu 2024 (TATOLI)—Ekipa konjunta ne’ebé lidera husi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, sesta ne’e, halo diálogu ho komunidade iha Tasi-tolu, durante oras rua resin nia laran, relasiona ho desizaun halo despeju administrativu iha fatin ne’ebé konsideradu protejidu no istóriku.

Abitante Tasi-tolu, Sabino Pereira, hato’o preokupasaun no husu bainhira loos maka abitante sira bele husik fatin mamuk.

Komunidade Tasi-tolu partisipa diálogu hamutuk ho ekipa konjunta lidera husi SEATOU, sesta (03/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

“Foin daudaun fó ultimatu ba ami iha loron 01 maiu, maibé ohin loron ita hasoru malu no halo diálogu. Bainhira loos mak atu sai husik fatin ne’e bá fatin seluk, tanba ami ho oan sira, iha situasaun agora tempu udan, maizumenus ho situasaun sira ne’e oinsá,” Sabino Pereira, husu durante diálogu, iha aldeia 10 de Outubru, suku Comoro, postu administrativu Dom Aleixo, área Tasi-tolu.

Hatán ba perguntas ne’e, Sekretáriu Estadu Germano Santa Brites Dias, haktuir, antes ne’e iha loron 17 abríl hafoin halo lansamentu ba kontrusaun altar Amu Papa, ekipa fó hatene ba komunidade Tasi-tolu hodi prepara-an hamamuk fatin.

“Ekipa husi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no Munisípiu Dili hateten hodi prepara-an durante semana rua atu sai, maibé tanba ita-boot sira seidauk prepara-an no hakarak ami ko’alia ho ita-boot sira para ita fahe informasaun, nune’e fulan-maiu hanesan tempu ba ita-boot sira atu prepara-an, juñu ba oin ita tenke husik fatin ne’e mamuk para ekipa Obra Públika bele halo serbisu. Loron 1 juñu ba leten laiha tan ida atu halo konferénsia imprensa atu trata malu no ameasa malu,” governante ne’e hatan.

Notísia relevante : Uma-kain 185 iha Tasi-tolu hetan ona notifikasaun hodi husik hela-fatin

Nia dehan tan, serbisu Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana sei kontinua iha territóriu tomak, nune’e etapa tuir mai, iha tersa (07/05) sei halo diálogu ho komunidade ne’ebé heta iha mota ninin (ponte Comoro) to’o Kasnafar

Nia reforsa, hafoin komunidade hamamuk Tasi-tolu, fatin ne’e sei halo muzeu no sei konserva.

SEATOU husu komunidade koopera atu buka solusaun

Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias. Imajen Tatoli/António Daciparu

Sekretáriu Estadu husu atu komunidade labele politiza programa IX Governu no planu ne’ebé atu halo.

“Husu atu ita hotu iha área ne’e atu koopera ho Governu atubele buka solusaun, la presiza tau buat oin-oin iha rede sosiál, ko’alia, ameasa, imi iha Xefe aldeia para lori relatóriu sira ba postu no munisípiu para ita haree serbisu ne’e la’o, atu kanaliza serbisu tuir ida-idak ninia dalan, ME, MSSI, MI no seluk tan hala’o nia knaar ida-idak para labele halo konfuzaun. Ha’u halo serbisu ne’e fuan moras, maibé lei lae, lei ne’e fuan laiha tanba ne’e mak mosu serbisu iha Aitarak-laran, antigu Pasar Senggol, Bidsu Santa-Ana. Ita-boot sira haree kuandu notifikasaun ne’e mate, entaun SEATOU tenke mai, nia mai ne’e la koñese ita-boot hau-nia maun ka alin ka uma-laran ka, tanba lei obriga ha’u tenke serbisu,” nia salienta.

Kria kondisaun ba komunidade

Mídia nasionál ne’ebé halo kobertura iha diálogu entre ekipa konjunta lidera husi SEATOU no komunidade, iha Tasi-tolu, sesta (03/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Iha sorin seluk, Xefe suku Comoro, Elígio Marçal, husu Governu atu kria kondisaun ba komunidade molok hamamuk fatin.

“Husu bainhira hasai komunidade karik tenke  hanoin hanusa para sira bele sai husi sira-nia fatin. Sira prontu 100%,” nia tenik.

Xefe suku Madohi, Bernardino de Cristo husu atu buka solusaun. “povu livre terra livre, terra livre povu livre”.

Abitante Tasi-tolu, Florentinho Martins, agradese ba Governu tanba bele rona sira-nia halerik no preokupasaun, ohin bele halo diálogu ho sira. “Molok foti desizaun halo despeju administrativu husu ekipa fó tempu ba nune’e bele sai ho di’ak nu’udar umanu.”

Abitante, Venâncio Ximenes, husu Governu molok hasai sira tenke tetu didi’ak haree ba obra ne’ebé sira halo ona no problema edukasaun. “Agora eskola iha tinan klaran ona, oan sira lori filafali ba foho, eskola iha ne’ebá bele simu ka lae.”

Área protejida no risku

Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Gregóriu Saldanha. Imajen Tatoli/António Daciparu

Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Dili, Gregóriu Saldanha, hateten, halibur malu ne’e hodi buka solusaun.

“Ita hotu mai iha ne’e atu buka solusaun di’ak liu ba ita hotu, ba ita-boot sira no ba Governu. Fatin ne’e área protejida no área risku tanba kuandu udan bee mak nakonu iha ne’e, ita-nia lei sira mós regula ba ida-ne’e. Tanba ne’e mak ami mai para buka solusaun,” nia tenik.

Diretór Nasionál Konservasaun Kloresta no Área Protejida, Fernando Araújo, haktuir, antes ne’e, iha tinan 2016 ekipa konsege halo enkontru ho komunidade iha Tasi-tolu, iha sede suku kona-ba importánsia área protejida, saida mak área protejida no ba futuru área protejida atu utiliza ba saida.

Iha agostu 2017, Diresaun Nasionál Konservasaun Kloresta no Área Protejida fahe sirkulár no lei balun liga ba área protejida ba Autoridade lokál sira.

Nia esplika, área protejida signifika rai, bee, área unidas sira, tasi-ninin, ne’ebé maka dedika ba protesaun no konservasaun biodiversidade ne’ebé mak hametin no lei no regulamentu seluk ne’ebé vigór.

“ Tasi-tolu defini hanesan área protejida tanba liga ho biodiversidade no istória. Biodiversidade tanba Tasi-tolu importante ba manu fuik ne’ebé tama sai husi nasaun Rúsia, kontinente Áfrika no Austrália. Identifika katak iha manu fuik hamutuk 71 maka liu Tasi-tolu, hafoim halo migrasaun ba Austrália no Nova Zelándia. Tanba ne’e mak Tasi-tolu konsidera hanesan fatin importante ba manu fuik inklui manu trinil,” nia reforsa.

Levantamentu dadus

Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, hamutuk ho ekipa konjunta halo diálogu ho komunidade Tasi-tolu, sesta (03/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Iha semana oin, ekipa liña ministeriál hanaran rekuperasaun kompostu husu MAE, MI no seluk tan sei halo levantamentu dadus ba uma-kain ne’ebé hetan ona notifikasaun verbál, uma hetan markasaun no sei hetan despeju administrativu iha área Tasi-tolu.

“Hatan ba imi-nia preokupasaun kona-ba tenke hetan buat ruma molok sai, kona-ba edukasaun no seluk tan, ekipa rekuperasaun hahú segunda semana oin sei mai foti dadus molok imi sai. Ha’u husu fó dadus loloos ba ekipa nune’e bele buka solusaun hodi resposta ba imi-nia preokupasaun sira tanba ekipa rekuperasaun foti dadus ne’e maihusi liña ministérial sira, maibé nafatin ha’u dehan, ekipa ha’u lidera ne’e só sobu no hadi’a, nune’e inísiu juñu ha’u hatene fatin ne’e imi husik mamuk ona,” Sekretáriu Estadu Germano Santa Brites Dias, informa.

Biban ne’e, governante ne’e hatan ba preokupasaun públiku kona-ba ekipa konjunta la halo diálogu iha fatin seluk molok halo despeju administrativu.

Orbainhira ami ko’alia verbál, komunidade hatene saida mak atu halo ba sira maibé tanba husi munsípiu Dili seidauk halo notifikasaun maka ita prepara atu halo diálogu tanba la’ós sira mak ita atu halo diálogu, maibé tanba populasaun iha Masin-lidun, Tasi 2, Tasi 3 no sira seluk seidauk rona informasaun ne’e, entaun biban ne’e ita halibur hamutuk populasaun iha ne’e para ko’alia dala-ida de’it no ita halo serbisu,” nia esplika.

Komunidade Tasi-tolu partisipa diálogu hamutuk ho ekipa konjunta lidera husi SEATOU, sesta (03/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Nune’e mós, PAM Dili, Gregório Saldanha, reforsa, ekipa konjunta ne’ebé Governu estabelese halo serbisu halo identifikasaun no levantamentu dadus, hahú husi ponte Comoro tomak, liu-liu mota-ibun sira, Tasi-tolu no área afetadu seluk.

“Levantamentu dadus ne’e mak informa ba munisípiu Dili hodi iha halo notifikasaun eskrita tanba iha lamentasaun barak dehan ekipa halo notifikasaun verbál, nune’e komunidade bele halo preparasaun tuir lei,” nia dehan.

Diálogu ne’e partisipa husi reprezentante liña ministeriál, Autoridade Seguransa no Defeza, Autoridade Protesaun Sivil, Administradór postu iha munisípiu Dili, Autoridade lokál, Veteranu, Sosiedade Sivil, inklui komunidade sira iha área Tasi 1-3 no besik Tasi-ibun Tasi-tolu.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!