DILI, 18 Maiu 2024 (TATOLI) – Semináriu kona-ba Redusaun Konsumu Plástiku hanesan resposta ba diminuisaun poluisaun tasi no konservasaun, iha ámbitu Festivál TasiFest, ne’ebé organiza husi Even2u, ohin, iha Cristo Rei, destaka importánsia ba problema lixu no nia solusaun sira.
Atividade ne’e realiza ho objetivu atu bolu grupu sira ne’ebé serbisu ba kombate lixu no envolve iha atividade ambientál nian, tanba problema ambientál ne’e preokupasaun ema hotu nian. Tanba ne’e, bolu atensaun grupu sira hodi fahe sira-nia esperiénsia no papél durante ne’e.
Koordenadora ba organizasaun Laudato Si Timor-Leste, Laura Batista Barros, hateten solusaun atu halakon lixu plástiku ne’e la’ós sunu, maibé bele resikla ba iha produtu foun.
“Plástiku nia uzu ikus ne’e la’ós sunu de’it, maibé ita resikla fali ba sasán foun ida no ita uza fali. Entaun, iha sentidu ida ne’e ita atu fanu partisipante sira-nia konxiénsia no loke sira-nia hanoin kona-ba tipu plástiku no fahe informasaun kona-ba rekolla lixu sira ne’e ba iha Caltech ka fatin resikla lixu”, Laura Barros, dehan ba Tatoli iha Cristo Rei.
Nia hatutan bainhira la resikla maka lixu sira ne’e nia paradeiru ikus mak iha tasi, ne’ebé bele fó impaktu ba animál no ai-horis sira ne’ebé moris iha tasi.
Kordenadora ne’e dehan populasaun ein jerál presiza iha konxiénsia kona-ba so’e lixu iha fatin, tanba ema tau hotu ona lixeiru iha fatin sira, nune’e saneamentu sira bele foti no se halo tuir ida ne’e maka Dili sei sai moos liu.
Laura Barros sujere mós ba Governu atu implementa regulamentu ida rigorozu kona-ba so’e lixu no fó sansaun ba ema ne’ebé so’e lixu arbiru iha fatin públiku.
Iha fatin hanesan, partisipante iha seminariu Agostinho Soriano da Conceição hateten atividade ne’e importante atu sensibiliza ema oinsa bele so’e lixu iha nia fatin no benefísiu husi lixu bainhira halo resiklajen tiha ba iha produtu foun.
“Atividade sira hanesan ne’e tenke iha atu loke joven no Governu nia hanoin katak lixu ne’e la’ós de’it buat aat ida, maibé iha nia poténsia atu prodús fali ba iha produtu foun no ita hatene joven barak hatene ida ne’e”, Agostinho Soriano salienta.
Nia esplika katak lixu bainhira prodús tiha ba produtu foun iha nia benefísiu ekonómiku hanesan sira aprezenta iha semináriu ne’e. “Ema labele so’e de’it lixu sira ne’e, maibé bele lori bá kompañia sira no bele hetan osan, tanba iha empreza ka organizasaun sira ne’ebé rekolla lixu no resikla lixu plástiku”, salienta.
Tuir nia haree, maioria sosiedade timorense seidauk iha konxiénsia so’e lixu no seidauk abitua atu kuidadu ambiente oinsá atu ema moris ho saudavel.
Partisipante sira iha semináriu ne’e mak estudante Universidade Nasionál Timor Lorosa’e, joven, empreza Caltech, Laudato Si, Reloka no grupu voluntáriu sira Under Water See.
Iha eventu ne’e empreza Caltech mós aprezenta sira-nia serbisu kona-ba resiklajen lixu plástiku sira baprodutu foun.
Caltech sira nia papél mak oinsá rekolla no halo resilkajen ba iha lixu sira hodi halo sai fali azuleju no produtu sira seluk.
Sidadaun iha sidade Dili hamutuk rihun 300-resin, kada loron prodús lixu tonelada 220, ne’ebé tama ba lixeiru Tibar 55%, enkuantu tama iha ezgotu no tama tasi laran 45%.
Kada populasaun prodús 0,80%-0.85% lixu kada loron, nune’e hosi populasaun millaun 1,3-resin iha territóriu tomak prodús lixu tonelada 930 kada loron.
Jornalista: Jesuína Xavier
Editor: Maria Auxiliadora





