DILI, 06 juñu 2024 (TATOLI)—Kongregasaun Ordo Carmelitarum Descalceatorum (OCD) hamutuk ho Gabinete Apoia Sosiedade Sivíl (GASC, sigla portugés) no Diresaun Servisu Agrikultura munisípiu Dili, kinta ne’e, halo lansamentu ba atividade agrikultura integrada iha OCD iha Hera.
Koordenadór atividade, Fernando Egídio Amaral, hateten, atividade ne’e tanba haree ba preokupasaun Governu no igreja ninian, liu-liu ba dezempregu, maski Governu haruka ona timoroan barak bá rai-li’ur maibé sei iha dezempregu barak.
“Haree ba situasaun ne’e mak OCC Hera hanoin fó fatin halo treinamentu vokasionál empoderamentu ba joven hodi tuir formasaun no ohin ita halo lansamentu ba atividade agrikultura integrada hanesan kuda hare, hakiak ikan no seluk tan,” Koordenadór atividade informa ba Agência Tatoli, iha OCD Hera.
Antes ne’e, ekipa Kongregasaun halo ona treinamentu vokasionál ne’ebé tuir planu tinan-ida fó formasaun ba joven 36 husi Parókia sira iha territóriu, maibé agora hahú fó uluk formasaun ba joven 12.
“Sira ne’e formasaun la’o antes ona, sira tuir formasaun ne’e dadeer to’o lorokraik halo prátika no kalan mak oras rua fó teoria hodi esplika fali prátika ne’ebé sira halo ladún loos,” nia akresenta.
Notísia relevante : Agrikultura fornese mina litru rihun 6 ba apoia to’os-na’in sira
Koordenadór programa iha esperansa, tinan oin iha siklu tolu husi tinan-ida-nia laran hodi bele prodús ema na’in-36 husi pároku sira.
“Entaun, tinan-ida nia-laran ita forma ona joven 200-resin, ne’ebé orsida sira ne’e sai pioneiru ba dezenvolvimentu agrikultura iha área rurál, liu-liu promove agrikultura integradu, maibé ninia aprosimasaun ne’e tenke agro-komérsiu no agro-indústria,” nia reforsa.
Bainhira joven sira konklui formasaun no filafali bá munisípiu orijen, parte OCD buka dalan hodi kontinua hakbesik-an ba Governu, ajénsia no igreja atubele tulun introdús matenek ne’ebé joven sira hetan ona, nune’e bele hasa’e produsaun rai-laran.
Durante formasaun joven sira apreende teknolojia ne’ebé la uza kombustível maibé bele fornese tinan tomak, tanba liuhusi teknolojia ne’e bele kuda hare tinan-ida dala-rua, kuda batar, prodús ikan no seluk tan.
Enerjia ne’ebé la uza kombustível ne’e hanaran kinetik no solar sel, maibé solar sel ne’e loron laiha problema maibé enerjia kinetik ne’e loron iha ka laiha nia kontinua fornese enerjia ba produsaun, liu-liu irrigasaun ba natar, asegura rega modo, ikan no hakiak animál.
“Entaun teknolojia ne’e rezolve ona problema enerjia kombustível ne’ebé durante ne’e karun tebes,” Koordenadór programa, tenik.
Funsaun tolu
Koordenadór Fernando Egídio relata, sentru vokasionál Hera rasik iha funsaun tolu mak hanesan treinamentu vokasionál ba parte produsaun, indústria no transforma área ne’e sai fatin turizmu liu-liu ba estudante sira iha Dili.
Sentru ne’e hala’o atividade hanesan kuda hare, kuda modo, hakiak ikan, animál, kuda ai-fuan, no seluk tan.
Daudaun konsege kuda hare iha rai ektare ida, ne’ebé tinan-ida kuda dala-rua, tuir projesaun sei hetan tonelada 16, enkuantu ikan rasik bele kolleta tinan-ida dala-rua ka tolu.
“Ba modo hanesan baiaun no kanku ne’e loron-15 bele han ona, entaun ita kuda barak bele fornese ba merkadu,” nia dehan.
GASC atribui ajudu $50.000
Iha fatin hanesan, Koordenadór GASC, Joaquim da Costa Freitas, husu ba formadu sira-ne’ebé tuir treinamentu vokasionál atu aproveita oportunidade ho di’ak nune’e bainhira filafali ba ida-idak ninia munisípiu bele implementa matenek.
“GASC apoiu fundu ba atividade hamutuk $50.000, tanba ne’e husu jere ho di’ak no hatudu rezultadu di’ak, nune’e tinan-oin kontinua nafatin hetan apoiu husi GASC,” nia motiva.
Diretór Serbisu Agrikultura munisípiu Dili, Marcelino Mendonça, konsidera, atu halo mudansa ba agrikultura la’ós Governu de’it maibé presiza hotu-hotu nia responsabilidade.
“Husu ba formandu sira atu aproveita oportunidade ida-ne’e hodi bele halo mudansa ba área agrikultura ho teknolojia, tanba mundu agora ne’e kompetetivu,” nia enkoraja.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina