iklan

OPINIAUN

Tinan-22 Restaurasaun Independénsia: Ekonomia TL nian iha ne’ebé?

Tinan-22 Restaurasaun Independénsia: Ekonomia TL nian iha ne’ebé?

Guteriano Neves

Timor-Leste hasoru hela krize oioin iha aspetu dezenvolvimentu ekonomia nian hanesan kreximentu ki’ik, folin sasan sa’e – inflasaun – falta no laiha empregu dignu, no ameasa ba sustentabilidade fiskál. Sira ne’e hotu sai ameasa ba viabilidade no sustentabilidade Estadu ida-ne’e nian ba dékade hirak oin mai, no ba luta sagradu atu hasai povu hosi ki’ak no kria kondisaun dignu ba sidadaun sira. Situasaun atuál eziji lideransa polítiku hotu Timor-Leste nian atu iha aten-brani atu rekoñese katak ita-nia ekonomia hakdasak hela; iha buat balun naksalak iha ita-nia estratéjia dezenvolvimentu nian, no foti desizaun difísil balu atu muda diresaun nasaun nian.

 Lala’ok Dezenvolvimentu Ekonomia Timor-Leste nian

Dezenvolvimentu ekonomia sai imperartivu iha prosesu dezenvolvimentu nasionál pais hotu nian iha mundu. Estrutura no kreximetu ekonomia ne’ebé forte no inkluzivu mak baze atu sustenta vida Estadu no hadi’a kualidade moris sidadaun nian no proteze sidadaun sira hosi disturbasaun hotu; liliu disturbasaun externál sira. Nível Kreximentu ekonómiku ne’ebé aas no kualidade alta, habelar riku-soin iha sosiedade nia leet; no sai baze impostu ba rendimentu Estadu nian, kriasaun empregu, reduzaun ki’ak no distribuisaun rekursu. Kualidade kreximentu ekonomiku ida di’ak mak bele kria empregu ba ema no ba familia; no uainhira ema iha empregu ne’ebé dígnu mak garante ba ema nia rendimentu no konsumu. Ida-ne’e mak baze ba ema nia bem estar no kualidade moris.  Estrutura ekonomia ida-ne’ebé forte mos hametin  independensia nasionál no soberania Timor-Leste nian. Tanba ne’e mak dezenvolvimentu ekonómiku ida ho kualidade aas, inkluzivu no sustentável sai preokupasaun ba Governu hotu iha país hotu; no sai indikadór prinxipál lori sukat dezempeñu no metas lori ezizi akuntabilidade Governu nian iha rai barak.

Ba Timor-Leste, nível kreximentu baixu ka ki’ik – Low Growth Rate– no dependénsia ba despeza Estadu nian mak sai kestaun dezenvolvimentu ekonomiku ohin loron nian; no rua ne’e iha dependénsia ba malu. Timor-Leste nia nível kreximentu ekonómiku ki’ik tebes kompara ho país viziñu sira iha rejiaun Ázia Pasífiku; Timor-Leste nia taxa kreximentu entre 2% – 3% kada tinan; kompara ho taxa kreximentu atinzi 7% to 8% iha país seluk. Ho kreximentu populasaun 2.4% kada tinan; signifika katak ita-nia kreximentu real PIB per capita ne’e menus hosi 2% kada tinan. Nune’e mos, estrutura ekonomia atuál; ne’ebé depende maka’as ba injesaun osan hosi Governu liu hosi OJE, opsaun no espasu ba Timor-Leste atu dudu kreximentu ekonómiku limitadu tebes. Kreximentu ekonómiku dala barak sai artifisiál tanba bazeia ba injesaun osan petróleu nian liu hosi OJE no la’ós bazeia ba nível produtividade reál. Hosi perspetiva polítika dezenvolvimentu ekonómiku nian, ho taxa kreximentu ekonómiku atuál; entre 2% no 3%; no estrutura kreximentu atual; susar tebes ba Timor-Leste atu atinzi objetivu dezenvolvimentu tempu naruk nian hanesan diversifikasaun ekonomia, kriasaun empregu, aumenta rendimentu uma kain nian, no kombate pobreza.

Taxa kreximentu ki’ik no estrutura ekonomia referidu iha impaktu ba estrutura merkadu laborál Timor-Leste. Partisipasaun forsa laborál Timor-Leste nian relativamente ki’ik liu iha nível rejionál no mundiál – 30.3% kompara ho 60% iha nível rejionál no mundiál; no laiha mudansa iha dekade ida nia laran. Ne’e katak Timor-Leste lakon oportunidade boot ida – Lost Opportunity – atu maximiza ninia rekursu importante liu – ema – lori dudu dezenvolvimentu ekonomia nian. Iha tempu hanesan mais de 70% hosi empregu ezistente iha setór informál; espesífiku liután auto-empregu. Empregu informál sai vulneravel tanba laiha kontratu, laiha protesaun sosiál no rendimentu la estavel.  Maski diskursu sira refere ezizi setor privadu atu ativu liu tan iha kriasaun empregu, formulasaun polítika publika rasik dala barak la hakbiit setor privadu. Tuir dadus ne’ebé iha, empregu formál iha setór privadu minimu tebes, no laiha mudansa signifikante iha tinan sanulu nia laran. Investimentu setor privadu mos relativamente ki’ik; menus 10% hosi PIB.

Uainhira kreximentu ekonomia ki’ik no oportunidade empregu ho fontes rendimentu menus, folin sasan aumenta maka’as iha tinan hirak nia laran ou inflasaun. Dadus hosi Institutu Nasionál Estatístika hatudu katak iha Abríl 2024, kompara ho Abríl 2023, Índise Presu Konsumidór – Consumer Price Index – aumenta 3.4%. Índise ba grupu aihan sira en-partikular aumenta 6.4%. Ida-ne’e, maski menus liu kompara ho tinan hira ba kotuk ne’ebé atinzi díjitu rua – double digit; maibé sei nafatin aas uainhira iha país sira seluk sira koko atu kontrola inflasaun iha entre  1% – 2%. Impaktu hosi presu sasan nia folin óbvia tebes, no ita bele sente uainhira ita ba loja no merkadu sira. Ho montante osan ne’ebé hanesan, ita hola sasan menus liu agora kompara ho uluk. Situasaun ida-ne’e hanesan kesi ema nia kakorok; satán iha kontextu ida-ne’ebé maioria populasaun moris ho rendimentu baixu ou rendimentu la estavel.

Kestaun prinsipál tuirmai mak presipísiu fiskál ou Rai Naruk Fiskál – Fiscal Cliff. Maski asuntu ne’e laiha impaktu direita ba povu nia moris agora; maibé se la jere ho kuidadu; sai ameasa boot ida no bele impoen kustu aas iha tinan hirak oin mai. Estadu bele lakon nia kapasidade finanseiru atu sustenta burokrasia Estadu nian no atu finansia prestasaun servisu públiku sira ne’ebé essensial tebes ba povu. Presipísiu fiskál nu’udár rezultadu ida hosi ita-nia opsaun kona-ba estilu moris ne’ebé ita hili no kostume ona; too iha tempu ida-ne’ebé ita-nia rekursu ezistente labele sustenta ona estilu moris ne’ebé ita hili. Polítika fiskál “Frontloading” ne’ebé la’o durante ne’e sei viavel hela tanba de’it rendimentu petróleu. Ho tempu la’o, ho kampu ne’ebé durante ne’e fornese rendimentu ba Estadu hotu ona; realidade katak rendimentu domestika ki’ik tebes, no seidauk iha serteza kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian; polítika ida-ne’e iha ninia risku rasik. Nune’e mos laiha indikasaun ida katak Governu agora no Governu sira tuirmai atu halo mudansa signifikante no estruturál ba polítika fiskál liu hosi ko’a despeza balu ne’ebé la nesesariu, ka tipu despeza sira ne’ebé la promove diversifikasaun konomia, la promove inovasaun, servisu maka’as no la fó insentivu ba produtividade iha rai-laran.

Iha tempu hanesan, ita-nia burokrasia Estadu kontinua expanda to’o nível ida-ne’ebé laiha justifikasaun. Uainhira laiha korajem hosi lideransa polítiku nível altu atu foti desizaun difísil no pragmátiku sira, no atu muda diresaun polítika publika nian, ameasa atu monu ba rai naruk fiskál boot tebes. Maski agora atensaun Governu no nasaun tomak nian foka ba dezenvolvimentu Greater Sunrise, Timor-Leste tenki aprende katak osan de’it la sufisienti atu responde ba dezafiu dezenvolvimentu ohin loron nian ho nia komplexidade tomak. Uainhira ita kontinua ho lala’ok polítika públika hanesan agora dadaun,  no laiha korajen no aten-brani atu muda diresaun, osan hosi petroleu de’it la natón atu transforma nasaun nia futuru no atinji mehi ukun rasik-an nian.

Fatór importante ida-ne’ebé kontribui ba presipísiu fiskál mak laiha prudénsia iha jestaun polítika fiskál; partikularmente despeza públika. Sukat hosi dezempeñu ekonomia nian, ita-nia despeza ne’ebé boot falla atu dudu nível kreximentu ekonómiku ida-ne’ebé aas; fasilita mudansa iha estrutura ekonomia nian no diversifikasaun ekonomia, kriasaun empregu, no hatuun ki’ak no mukit. Timor-Leste nia taxa kreximentu PIB nian ki’ik liu kompara ho país sira iha rejiaun Sudeste Aziátiku maski nia orsamentu boot liu haree ba proporsionalidade iha PIB tomak. Liga ho diversifikasaun ekonomia; ita-nia polítika fiskál envez-de dudu kreximentu setor produtivu; halo susar liután setór produtivu sira atu krexe ka aumenta. Maski ho despeza ba infraestrutura ne’ebé relativamente boot iha dekade ida nia laran; maibé infraestrutura boot balu la konsege  fasilita kreximentu ekonomiku, no diversifikasaun ekonomia. Expansaun burokrasia Estadu nian mos kontribui maka’as ba aumentu iha despeza Estadu nian. Proporsionalidade ka persentajen signifikante – bele to’o 60% – hosi despeza anuál Estadu nian mak hodi mantein makina Estadu nian. Ida-ne’e inklui lori selu salariu funsionariu públiku no sira ne’ebé servisu iha setór públiku, selebrasaun ba eventu no loron boot sira, akizasaun veíkulu sira atu uza iha administrasaun públiku, viajen sira iha rai-laran no ba rai-li’ur ho justifikasaun la klaru.

Despeza ne’ebé boot mos la tradúz ba mellora kualidade prestasaun servisu públiku essensiál sira no kualidade moris ema nian. Notísia sira no diskusaun sira lorloron nian domina ho kondisaun servisu saúde nian ne’ebé la konsege fó konfiansa ba povu ne’ebé hetan tratamentu saúde tanba; falta ai-moruk; raan laiha ba pasiente sira, deskonfiansa kona-ba abuzu-de-poder iha ospitál sira, no má-práktika sira ne’ebé fó ameasa ba pasiente nia vida. Haree ba parte edukasaun nian, kestaun kontratu ba manorin sira, menus profesór iha eskola sira, kualidade manorin sira no infraestrutura bázika sira kontinua sai hanesan problema sira ne’ebé afeta kualidade ensinu.Iha Dili laran de’it, eskola públiku barak mak laiha kondisaun mínimu ba estudante sira atu aprende. Violénsia ne’ebé agora mosu iha fatin barak ne’ebé involve joven sira durante ne’e tenki haree nu’udár rezultadu ida hosi ita-nia fallansu sira durante ne’e iha investimentu ba Timor oan ou ho liafuan badak “Ita ku’u saida mak Ita Kuda.” Ita labele eziji joven atu sai produtivu, inovativu, matenek, krítiku no sai forsa pozitivu uainhira ita-nia formulasaun polítika sira la prepara sira ou ignora tiha sira-nia futuru. Ita mos labele fó kulpa de’it ba joven sira no kondena sira-nia asaun; maibé la husu akuntabilidade no responsabilidadae Governante sira ne’ebé asumi responsabilidade iha nível altu no jere rekursu públiku sira.

Maski ho espansaun iha burokrasia Estadu nian ho ninia kustu ne’ebé aas, la fasilita melloramentu kualidade atendimentu públiku sira. Burokrasia no atendimentu públiku sira la tau ema hanesan sentru; maibé somente kria tán burokrasia oioin atu hasusar ema; fasilita prátika – Rent Seeking – no abuzu-de-poder iha administrasaun públiku. Prátika sira ne’e bele nota no observa iha servisu essensiál sira hanesan tratamentu ba Passaporte, Billeti Identidade, Karta Kondusaun, to’o atendimentu sira iha ospitál sira. Diskusaun sira no alegasaun kona-ba mosu Broker oioin iha servisu sira referidu la’ós ona segredu iha espasu públiku no la’os buat foun. Burokrasia Estadu nian lakon tiha ona ninia misaun esensiál sira atu serbí públiku ka serbí povu; maibé sai tiha ona hanesan oportunidade – “Lahan Basah” ba hirak ne’ebé iha asesu no iha ligasaun. Problema boot liután mak uainhira prátika sira ne’e haree momoos iha nível oioin, maibé laiha akuntabilidade ba fallansu sira ne’e. Governante sira emvez de fó solusaun; sira duun malu, ou dezvia tiha atensaun públiku. Prátika sira ne’e sai normál tiha iha sosiedade nia leet; harahun normas, valór no prinsíu essensiál hirak ne’ebé sai baze ba servisu burokrasia Estadu nian no harahun esforsu atu kria administrasaun públika ida-ne’ebé kompetente, independenti, no meritokrasia.

Problema sira ne’e la’ós buat foun iha espasu públiku Timor-Leste nian. Notísia sira iha rai-laran, komentáriu sira iha media sosiál, komentáriu sira hosi Organizasaun Naun Governmentál sira, Relatóriu hosi Peritu, Akadémiku, no mós husi Ajensia Dezenvolvimentu Internasionál, no diskursu hosi lideransa partidu polítiku sira hatudu katak ema hotu konxiente ho dezafiu sira ne’ebé temi iha leten. Diskursu sira iha tempu kampaña mós hatudu katak partidu polítiku sira iha kompromisu no iha votande atu rezolve dezafiu sira ne’e.

 Kualidade Governasaun

Fatór ida-ne’ebé kontribui ba problema sira ne’e mak ita-nia kualidade governasaun. Iha kontextu governu no Estadu nian, Governasaun refere ba  tau-matan, no kontrola diresaun Estadu nian. Tuir Institute on Governance hosi Canada, Govenasaun kompostu hosi tradisaun, instituisaun, no prosesu ne’ebé define kona-ba podér, partisipasaun sidadaun nian, no oinsa halo desizaun sira kona-ba asuntu públiku nian. Iha Relatóriu “2017 World Development Report” publika hosi Banku Mundiál, Governasaun refere ba prosesu ida-ne’ebé autór sira – autór Estadu nian no la’ós Estadu – halo interasaun iha prosesu formulasaun polítika públika nian. Independentemente hosi variadade iha ninia definisaun, kualidade governasaun aas sai determinante tebes iha dezenvolvimentu; independentemente hosi nível dezenvolvimentu kada país ida nian. Kualidade governasaun ba kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu ekonómiku. Fallansu iha governasaun mak abut hosi problema oioin hanesan nível kreximentu ki’ik no mos kreximentu ekonómiku ne’ebé la ekitável.

Liga ho dezenvolvimentu ekonomia nian, kualidade governasaun ne’ebé aas fó serteza no konfiansa ba autór ekonomia sira; liliu investidór sira atu halo investimentu tempu-naruk nian, redúz kustu – Regulatory Cost – no aumenta nível kompetividade ekonomia Timor-Leste nian. Frakeza iha Governasaun lori impaktu negativu ba dezenvolvimentu ekonomia tanba la fó serteza, aumenta risku ba negósiu sira, aumenta kustu ba negósiu, no redúz nível kompetividade. Iha kontextu luan liu, uainhira kualidade governasaun tuun, sei harahun konfiansa sidadaun nian ba instituisaun demokráktiku sira no bele kria kondisaun ba instabilidade no konflitu orizontál iha sosiedade nia leet.

Indikadór oioin hatudu katak maski Timor-Leste opta sistema demokrasia, ho nível partisipasaun públiku ida-ne’ebé aas, maibé iha lakunas boot ida mak lideransa partidu polítiku sira-nian. Sira falla atu transforma aspirasaun no konfiansa povu nian ne’ebé hetan iha eleisaun ba iha atu governativa uainhira kaer ukun. Sira la konsege transforma aspirasaun sidadaun sira-nian ba prestasaun servisu públiku esensiál sira ba sidadaun ho kualidade di’ak, produz lei no regulamentu sira lori organiza lala’ok sosidade nian, implementasaun lei no regulamentu sira ho justu, no kualidade polítika publika ne’ebé bele responde ba problema ne’ebé sosiedade enfrenta iha vida lorloron. Tuir Worldwide Governance Indicators, Timor-Leste nia valór relativaimentu ki’ik em termus de efetividade governu nian, kualidade  regulamentu sira, no implemntasaun lei no regulamentu sira; maski relativamente aas em termus de kontrolu ba korupsaun, akuntabilidade no estabilidade polítika no ausensia hosi terrorizmu.  Ezemplu real hosi frakeza sira iha governasaun mak fallansu sira atu asegura kualidade prestasaun servisu públiku sira, laiha serteza kona-ba lei no regulamentu sira ne’ebé adopta, falta kapasidade administrativa atu implementa desizaun polítiku sira, no seluktan.

Kualidade Polítika Publika mak parte esensiál seluk ida hosi kualidade governasaun. Kapasidade atu formula no produz polítika publika kabe ba ba kapasidade governu nian atu regula no orienta sosiedade no atu jere rekursu públiku liuhosi opsaun polítika públika sira, lei no regulamentu sira no kapasidade administrasaun públika nian atu implementa polítika públika. Durante tinan barak nia laran, ita-nia produtu polítika forma iha kontextu asesu ba osan baratu hosi petróleu nian; no ita-nia desizaun kona-ba opsaun polítika públika sira enkuadra iha kontextu ida-ne’e. Ezisténsia osan petróleu nian forma ita-nia lala’ok no atitude governante sira-nian; no enkuadra sira-nia opsaun no preferénsia polítika publika. Sira prefere liu atu uza dalan terik lori rezolve problema duké buka meius ne’ebé sustentável liu. Ezemplu balun, ho osan ne’ebé iha, fasil liu atu haruka pasiente importante balu ba rai-li’ur duké dezenvolve sistema saúde di’ak iha rai-laran ne’ebé ema barak liu bele asesu; fasil liu atu fó Bolsu Estudu ba rai-li’ur duké dezenvolve sistema edukasaun rai-laran ho kualidade di’ak; fasil liu atu haruka Funsionáriu Públiku sira ba halo “estudu komparativu” iha rai-li’ur duké atu dezenvolve sistema interna ne’ebé forte. Ita-nia polítika publika barak liu haree sidadaun hanesan ema kbiit laek ne’ebé presiza karidade Estadu nian; duké kria kondisaun lori hakbiit sidadaun sira atu sai forsa ba tranformasaun estruturál. Atitude referida maski haree hanesan laran-di’ak ba sidadaun; maibé iha tempu hanesan, minimiza poténsia tomak ne’ebé sidadaun iha. Dezenvolvimentu setor petróleu nian mós kaptura tiha atensaun sosiedade nian, no elite polítiku sira mós fa’an mehi no fantázia kona-ba futuru nian bazeia iha petróleu. Karaterístiku hirak ne’e nu’udár karaterístiku komún ida hosi país sira ne’ebé depende ba rente esternál ka Estadu-de-Rente – Rentier State.

Haree hosi ánglu polítika ekonomia nian, kestaun “Klientilízmu Polítika” sai hanesan baze ida-ne’ebé afeta kualidade governasaun. Iha kontextu demokrasia no síklu eleitorál nian, “Klientilízmu Polítika” refere ba tranzasaun votus no lealidade partidu polítiku ba benefísiu ekonómiku no materiál personál. Benefísiu referidu hola forma oioin; involve servisu no pozisaun sira iha instituisaun públiku sira ou fó kontratu públiku nian la liuhosi prosesu aprovizionamentu. Klientilízmu iha Timor-Leste sai fásil tebes tanba asesu ba osan baratu nian no frakeza iha instituisaun demokrátiku sira ne’ebé iha knaar atu fiskaliza no kontrola malu. Instituisaun demokrátiku sira hanesan ezekutivu no lejislativu no orgaun fiskálizadór sira ne’ebé tuir loloos eziste atu kontrola malu, fiskáliza no prevene konsentrasaun-de-poder; iha realidade koopta hotu iha rede klientilízmu partidu nian; nune’e hamenus ou harahun tiha papél konstitusional sira. Administrasaun públiku mós opta tiha iha rede klientilízmu polítiku nian no partidariza tiha nune’e harahun tiha espiritu tomak hosi administrasaun publika. Partidu polítiku sira uza pozisaun sira iha administrasaun públiku lori hanesan sasan ka Comodity ida-ne’ebé bele uza atu hetan lealidade polítika. Asesu ba osan fasil petróleu nian liuhosi OJE halo fasil liután práktika ida-ne’e. Ho osan ne’ebé iha, no frakeza iha fiskálizasaun no akuntabilidade polítika, Governante sira buka atu uza petróleu hodi haluan de’it sira-nia rede klientilízmu polítika liu hosi fahe porsaun osan petróleu nian. Lala’ok Governasaun no formulasaun polítika foka liu atu fasilita no haluan klientilízmu polítika no fasilita asesu ba rente duké servisu públiku sira. Ida-ne’e sai tiha ona práktika normál ou normaliza tiha ona iha vida lor-loron; no laiha akuntabilidade ba sira ne’e.

Klientilízmu polítiku sai perigu ba dezenvolvimentu nasaun nian tanba razaun oioin. Klientilízmu polítiku reduz responsabilidade governante sira-nian atu hatán ba problema sira ne’ebé afeta nasaun en-jerál hanesan dezenvolvimentu ekonomia tempu-naruk nian, hadi’a sistema saúde, edukasaun, mellora efisiénsia iha burokrasia Estadu nian, no seluktan. Klientilízmu polítika harahun kualidade prestasaun servisu públiku sira tanba Governante sira ne’ebé ukun, sira-nia preferénsia mak atu satisfáz de’it sira-nia baze votantes – kliente – duké fornese prestasaun servisu públiku ba sidadaun hotu no fornesementu bens komum. Klientilízmu polítika mós harahun valór, prinsípiu no espíritu Estadu demokrátiku sira ne’ebé kesi sidadaun ho Estadu; inklui harahun espiritu demokrátiku nian bazeia ba separasaun podér, no halakon konfiansa hosi públiku no sidadaun ba instituisaun demokrátiku. No liga ho prosesu harii Estadu; uainhira sidadaun sira komesa lakon ona konfiansa ba instituisaun demokratiku; ida-ne’e hanesan hakiduk ida iha prosesu konstrusaun Estadu, no aumenta frajilidade instituisaun nian.

Konkluzaun

Problema sira ne’ebé iha nu’udár rezultadu hosi prosesu naruk ida; no institusionaliza tiha ona; nune’e iha ninia nível komplexidade; no kustu atu rezolve. Sa tan iha kontextu ida-ne’ebé sosiedade mós toman tiha ona ho práktika sira ne’e; to’o nível ida-ne’ebé ita normaliza tiha ona buat sira ne’ebé tuir loloos sala. Ida-ne’e ezizi kualidade lideransa polítiku nível aas nian hosi parte hotu atu iha korajen atu rekoñese katak ita enfrenta hela dezafiu sira iha leten, dalan ne’ebé agora ita la’o hela ne’e iha ninia risku; foti risku no iha autoridade nível altu atu impoen desizaun sira hodi muda diresaun. Iha situasaun hanesan ne’e, kualkér mudansa ou esforsu atu muda sempre kria deskontentamentu ka rezisténsia. Maibé fundamentu hosi polítika públika mak “Laiha Polítika Públika ida-ne’ebé halo ema hotu kontente iha tempu hanesan.” Kualkér opsaun sempre hamosu Winners and Losers. Ninia arte no beleza mak oinsá atu jere ninia komplexidade sira ne’e no halo mitigasaun própria. Iha tempu hanesan, kontinua ho aproximasaun atuál – business as usual – signifika katak sei laiha mudansa estruturál ba sitasaun atuál; nune’e bele impoen kustu aas liután.

Autór nu’udar Analista Polítika Publika Dezenvolvimentu Ekonomia Timor-Leste. Artigu ida-ne’e nu’udar Opiniaun Pessoál no la reprezenta opiniaun instituisaun ne’ebé Autór afilia ou hola parte.

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!