DILI, 26 Maiu 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) hamutuk ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, halo abertura ba Konsellu Koordenasaun Territoriál ba preparasaun servisu munisipál sira iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2027 hodi konsolida Planu Asaun Anuál no planu prioridade 2027.
Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosário Cabral, hateten Konsellu Koordenasaun Territoriál ne’e kada tinan sira sempre halo, ne’ebé normalmente atu rekolla fali informasaun ba planeamentu estratéjiku hirak ne’ebé husi suku ba postu, postu kontinua mai munisípiu hafoin kontinua fali mai konsellu koordenasaun hodi hato’o ba Ministériu Finansa molok distribui envelope fiskál 2027.
“Ministériu Finansa mós sei halo sidadania ka sira sei rekomenda saida mak sira rekolla iha baze ho planu investimentu ne’ebé ohin diskute ho munisípiu hotu-hotu no tempu badak sei haruka ba iha MF,” Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosário Cabral, hateten ba jornalista sira iha JL World, Áreia Branca, ohin.
Konsellu Koordenasaun Territoriál tuir loloos ne’e akontese iha fulan-Maiu tuir kalendáriu ne’ebé iha, maibé tinan ida-ne’e atrazu uitoan tanba MF mós ba halo konsultasaun sidadania hodi prepara orsamentu retifikativu.
“KKT tuir baze legál sai hanesan feramentu ida molok sorumutu integradu iha nivel aldeia no nivel postu administrativu sira-nia kalendáriu ramata iha fulan-Abríl,” nia dehan.
Iha programa ne’ebé atu diskute ba loron rua ne’e kada munisípiu sei aprezenta sira-nia planu no programa atu bele analiza PAA, hafoin bele finánsia programa hirak ne’e.
KKT ba munisípiu sira de’it diskute pontu tolu (3) mak hanesan koezaun territoriál, proposta orsamentu sira no konselerasaun rezultadu husi konsulta sidadania ne’ebé MF prezide iha munisípiu hotu-hotu.
“Enkuantu, Konsellu Koordenasaun Territóriu iha nivel lokál sei simu fali proposta sira husi aldeia depois iha reuniaun komunitáriu hodi define proposta ne’ebé mak uluk atu submete ba iha postu administrative. Maibé, iha postu administrativu mós hanesan depois mak sira submete kedas ba munisípiu,” nia esplika.
Aleinde ne’e, iha KKT tanba iha ona asembleia konsultivu ne’ebé substitui temporariamente ba asembleia munisipál, entaun autoridade munisípiu ho nia ekipa sei aprezenta iha asembleia ida no asembleia munisípiu mak sei deside ho votasaun.
“Ita tenke diskute orsamentu sira husi rihun $70 ba kraik sei haruka hotu ba iha PNDS, enkuantu montante rihun $71 to’o rihun $500 sei koloka ba PDIM. Enkuantu proposta sira-ne’ebé ho montante rihun $500 ba leten sei ba hotu iha fundu infraestrutura tanba PDIM labele liu rihun $500. Maibé iha Ataúru iha fundu espesiál entaun ninia proposta bele to’o millaun $3,” nia informa.
Nia hateten, asina akordu interorgániku ho MSSI no KAK ne’e hodi apoiu servisu 24 iha baze. Akordu ho KAK ne’e foku ba prestasaun no prevensaun ba reklamasaun keixa iha baze bele submete ba balkaun úniku la presiza mai submete iha nasionál.
Entretantu, ba akordu MSSI ne’e atu haree kona-ba idozu sira ne’e ekipa MSSI ne’ebé integra iha baze atu foti fali dadus benefisiáriu sira inklui servisu asisténsia báziku sosiál nian ba komunidade sira.
“Tamba ne’e, agradese ba KAK no MSSI nia apoiu, nune’e bele fasilita servisu hamutuk iha baze,” nia dehan.
PM solisita PAM tenke integra servisu monitorizasaun to’o nivel aldeia
Iha biban ne’e mós, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten servisu munisipál labele konsentra de’it iha munisípiu maibé tenke halo monitorizasaun servisu to’o nivel aldeia ka área remota hodi identifika planu prioridade ne’ebé presiza atu dezenvolve.
“Tanba ne’e, responsabilidade ne’e sei entrega ba imi tanba imi sei sai Governu lokál, entaun servisu munisípiu iha imi-nia liman. Tanba, povu husu mak insfraestrutura bázika, entaun ida-ne’e mak tenke iha imi-nia kakutak,” Primeiru-Ministru apela.
Xefe Governu ne’e dehan, autoridade munisipál sira tenke la’o halo observasaun to’o baze atu bele hatene planu saida mak husi postu, suku no aldeia hakarak aprezenta hodi diskute tuir kondisaun ne’ebé sira observa no define planu ida ne’ebé mak sei prioriza ba tinan ida-ne’e, se lae halo di’ak iha vila laran maibé povu moris aat nafatin.
Aleinde ne’e, nia hakarak bolu atensaun ba PAM hotu tanba osan lakon barak sira buka tuir lahetan no osan sira-ne’e gasta barak ba merenda eskolár. Tanba ne’e mak ohin MAE asina akordu ho KAK me’e importante tebes tanba osan povu nian husi kontribuisaun povu nia mate no hodi ruin mak sosa osan ida-ne’e.
“Ikus liu, ha’u kongratula ba servisu autoridade munisipál sira tanba iha komemorasaun loron restaurasaun independénsia ba da-24 la’o ho di’ak sein iha konflitu ruma,” nia hateten.
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, José Martinho dos Santos Soares, hateten durante ne’e sira lahalo de’it servisu iha villa laran maibé sira mós tun ona ba nivel postu to’o aldeia hodi observa kondisaun reál ne’ebé komunidade hasoru hodi enkaixa ba proposta planu asaun anuál nian.
“Iha planu no programa prioridade ne’ebé ami prioriza ba tinan 2027 mak atu dezenvolve iha setór infraestrutura, agrikultura, edukasaun, saúde no turizmu komunitária, tanba Ermera iha poténsia boot atu investe ekonómia iha munisípiu,” nia dehan.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





