iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

TL-Xina selebra akordu kooperasaun iha área investimentu ekonomia dijitál no dezenvolvimentu verde

TL-Xina selebra akordu kooperasaun iha área investimentu ekonomia dijitál no dezenvolvimentu verde

DILI, 30 jullu 2024 (TATOLI) – Governu Timor-Leste ne’ebé reprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, foin lalais ne’e, asina akordu kooperasaun ho Ministru Komérsiu China Wang Wentao, no mós Luo Zhaohui husi China International Development Cooperation Agency (CIDCA).

“Akordu kooperasaun ne’e hanesan, reforsa kooperasaun investimentu iha ekonomia dijitál, promove kooperasaun investimentu iha dezenvolvimentu verde,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu husi media Vise- Primeiru-Ministru nian, ohin.

Enkuantu akordu ne’ebé asina ho Luo Zhaohui husi CIDCA ba assuntu, promove implementasaun husi Inisiativa dezenvolvimentu globál, no promove projetu infraestrutura kooperasaun xineza nian.

Timor-Leste nia adezaun Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), no fó apoiu másimu ba Timor-Leste hodi integra di’ak liutan iha sistema komérsiu multilateral ne’ebé sentralizadu iha OMK no kontra “decoupling” no protesaun komersiu iha forma saida de’it.

Nu’udar nasaun membru sira ne’ebé dezenvolve ona OMK, Xina no Timor-Leste hamutuk sei proteze direitu no intrese lejitimu sira husi nasaun membru sira ne’ebé dezenvolve ona.

Akordu ne’ebé asina hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay asina ho Governu Xina tanba antes ne’e hetan ona autorizasaun ka poder liuhosi reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu Dili iha loron 17 fulan-jullu 2024.

Reuniaun Konsellu Ministru  delibera hodi fó poder tomak ba Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay hodi asina akordu ho Ministru Komersiu China Wang Wentao, no mós Luo Zhaohui husi CIDCA.

Bazeia ba desijaun Konsellu Ministru nian ne’e mak foin lalais ne’e, Vise-Primeiru–Ministru Francisco Kalbuadi Lay asina tiha ona MoU (Memorandum of Understanding) ho Ministru Komersiu Xina Wang Wentao.

Xina iha kompromisu apoia TL iha área haat 

Entretantu Prezidente Repúblika José Ramos Horta ho delegasaun hala’o vizita Estadu ba nasaun Xina tanba hetan konvite husi Prezidente Xi Jinping, iha vizita ne’e Timor-Leste ho Xina selebra akordu kooperasaun iha área haat ne’ebé importante.

Iha akordu kooperasaun ne’e, nasaun rua sei hasa’e sira nia estratéjia dezenvolvimentu liuhosi aprofunda kooperasaun iha revitalizasaun indústria, dezenvolvimentu infraestrutura, seguransa ai-han, no hadi’a meiu subsisténsia.

“Xinés prontu atu hametin kooperasaun ho Timor-Leste iha área sira hanesan komérsiu no investimentu, agrikultura no peska, saúde, konservasaun bee, enerjia, edukasaun no redusaun pobreza, habelar kooperasaun kona-ba turizmu, ekonomia dijitál, dezenvolvimentu verde no ajuda Timor- Leste atu alkansa dezenvolvimentu independente no sustentavel,” tenik iha nota ne’ebé Agência TATOLI asesu husi media Prezidente Repúblika, ohin.

Nune’e, parte rua ko’alia aas kona-ba realizasaun kooperasaun Belt and Road no konkorda atu asina Planu Kooperasaun BRI, Akordu Transporte Aéreu Sivíl no MOU kona-ba hametin kooperasaun agríkola.

Nasaun rua ne’e konkorda atu hasa’e interkámbiu iha nivel hotu-hotu entre forsa militár no polísia, hametin kooperasaun iha área sira hanesan formasaun pesoál, teknolojia ekipamentu, hala’o ezersísiu no formasaun hamutuk, asuntu polísia no aplikasaun lei.

Nasaun rua ne’e konkorda atu hametin liután kooperasaun amizade provínsia entre Provínsia Hunan no Munisípiu Manatuto, no enkoraja estabelesimentu lasu maun-alin entre Rejiaun Administrativa Espesiál Makau no Dili, no kontinua hasa’e kooperasaun sidade maun-alin no ema-ba-ema troka sira hodi harii ligasaun sira ne’ebé besik liu entre povu rua ne’e.

Xina fó apoiu ba adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, fó benvindu ba Timor-Leste hodi hala’o knaar ida ne’ebé boot liu iha kooperasaun rejionál, no sei fó tulun tuir ámbitu ninia kapasidade nian ba Timor-Leste iha kapasitasaun no aspetu sira seluk. Xina sei fahe oportunidade dezenvolvimentu no benefísiu barak liután ho Timor-Leste liuhosi plataforma kooperasaun Xina-ASEAN no kooperasaun Ázia Leste. Parte rua ne’e sei hamutuk defende dame rejionál, dezenvolvimentu no prosperidade, kontra halibur grupu eskluzivu ruma iha rejiaun.

Xina mós fó parabéns ba Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no apoia Timor-Leste hodi integra di’ak liután iha sistema komérsiu multilaterál no hala’o knaar boot liu iha asuntu internasionál.

Parte rua prontu atu salvaguarda sistema komérsiu multilaterál ne’ebé sentradu iha OMK no kontra “deskoplamentu” no protesionizmu komersiál iha forma saida de’it. Nu’udar nasaun membru sira iha OMK ne’ebé sei dezenvolve hela, Xina no Timor-Leste sei salvaguarda hamutuk direitu no interese lejítimu husi nasaun membru sira ne’ebé sei dezenvolve hela.

Nasaun rua ne’e elojia papél importante Fórum ba Kooperasaun Ekonómika no Komersiál entre Xina no País sira Lian Portugés (Macau) hodi promove kooperasaun no lasu ekonómiku ne’ebé fó benefísiu ba malu.

Parte rua sei garante implementasaun ne’ebé di’ak ba rezultadu sira hosi Sestu Konferénsia Ministeriál Fórum nian no hasa’e kooperasaun iha kuadru Fórum nian. Sira mós konkorda katak Timor-Leste iha papél xave ida atu hala’o hodi haburas kooperasaun entre Xina no nasaun sira seluk ne’ebé ko’alia lian Portugés.

“Tinan ida ne’e marka aniversáriu ba dala 70 husi Prinsípiu Lima Konvivénsia Pasífika. Parte rua fiar katak tenke promove liután Prinsípiu Lima Konvivénsia Pasífika, ne’ebé inklui iha Komunikadu Konjunta kona-ba Estabelesimentu Relasaun Diplomátika entre nasaun rua ne’e. Nasaun hotu-hotu, la haree ba medida, tenke hetan tratamentu hanesan,” tenik iha nota ne’e.

Alende ne’e, Xina no Timor-Leste fó apoiu ba papél ONU nian hodi hala’o knaar sentrál hodi mantein pás mundiál, promove dezenvolvimentu komún no avansa kooperasaun internasionál, no sei hametin apoiu mútuo iha asuntu internasionál sira.

Nasaun rua ne’e sei kaer metin sistema internasionál ne’ebé sentradu iha ONU, orden internasionál ne’ebé bazeia ba lei internasionál no norma sira ne’ebé governa relasaun internasionál ne’ebé sustenta husi objetivu no prinsípiu sira husi Karta ONU nian.

Nasaun rua konkorda atu hamutuk mantein unidade no kooperasaun komunidade internasionál nian, kontra hegemonizmu no polítika podér nian, tane aas multilateralizmu loloos, no promove umanidade nia valór komún sira hanesan pás, dezenvolvimentu, ekuidade, justisa, liberdade, demokrasia no direitus umanus.

Iha parte seluk, Xina prontu atu apoia g7+ ne’ebé inisia husi Timor-Leste hodi hala’o papél boot liu iha asuntu internasionál, enkoraja nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela hodi hasa’e unidade no kooperasaun hodi salvaguarda interese komún.

Nasaun rua ne’e konkorda katak mudansa klimátika hanesan dezafiu globál ida ne’ebé ezije nasaun hotu-hotu atu hatán ho esforsu hamutuk tuir prinsípiu ekuidade, responsabilidade komún maibé diferensiadu no kapasidade respetiva, hodi promove implementasaun kompletu no efetivu hosi Konvensaun Kuadru Nasoins Unidas nian kona-ba Mudansa Klimátika.

Nasaun dezenvolvidu sira tenke kumpre sira nia kompromisu atu fornese meius implementasaun, inklui apoiu finanseiru no transferénsia teknolojia ba nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela.

Parte Xinés prontu atu hasa’e kooperasaun iha prevensaun no redusaun dezastre ho Timor-Leste no fó asisténsia ho kapasidade di’ak liu ba Timor-Leste hodi kombate mudansa klimátika.

Durante vizita, parte rua asina Planu Kooperasaun entre Governu Repúblika Populár Xina no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste kona-ba Promosaun Hamutuk Inisiativa Belt and Road, no dokumentu kooperasaun iha área sira hanesan agrikultura, transporte aéreu sivíl, ekonomia dijitál, dezenvolvimentu verde, infraestrutura, implementasaun GDI, rádiu no televizaun, mídia no kultura públika.

Iha okaziaun ne’e, Prezidente José Ramos Horta hato’o agradesimentu ba ospitalidade ne’ebé manas, amigável no laran luak husi Prezidente Repúblika Populár Xina Xi Jinping, Governu no povu Xina nian no hein vizita sedu ba Timor-Leste husi líder xinés sira.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!