JAKARTA, 04 setembru 2024 (TATOLI) – Ohin, Amu Papa Francisco hasoru malu ho Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo iha Palásiu Prezidensiál Istana Merdeka Jakarata, iha ne’ebé lider na’in rua ko’alia kona-ba esforsu kooperasaun no kolaborasaun hodi hametin dame liuhusi toleránsia no moris hamutuk entre komunidade ho karakterístika kulturál, étnika, linguístika no relijiaun oioin iha mundu.
Iha ninia diskursu ofisiál iha Palásiu Prezidensiál ne’e, Santu Padre hateten armonia no respeitu ba diversidade bele atinji bainhira kada vizaun partikular tenke konta mós ho nesesidade komun. “Entaun bainhira kada grupu étniku no kada grupu relijiaun foti asaun ho espiritu fraternidade hodi buka objetivu nobre hodi serve bem-komun ba ema hotu.
Nia dehan konsiénsia hodi partisipa iha istória komun ida, iha ne’ebe mak kada parte fó ninia kontribuisaun no solidaridade importante tebes hodi ajuda identifika solusaun los no evita ezaspersaun hodi transforma konfrontu ba kolaborasaun efetiva hodi lori pás ba ema hotu.
Amu Papa ba atu Indonézia kontinu mantein armonia entre diferente multiplisidade kultura no diferente vizaun ideolojia tanba ida-ne’e mak bele hamtein unidade hodi luta hasoru dezekilibriu.
“Ida-ne’e mak serbisu artezenal ida ba ita hotu, espesialmente ba sira ne’ebé mak envolve iha vida polítika, atu ita luta ba armonia, ekuidade, respeitu ba direitu fundamentál umanu, dezenvolvimentu sustentavel, solidaridade no asegura dame iha imi -nia nasaun no ho nasuan seluk”.
Hodi hametin armonia pasífika no konstrutiva ida-ne’ebé mak garante pás no haforsa esforsu hodi halakon dezekuilibriu, sofrementu ne’ebé mak sei akontese iha nasaun barak, Igreza Katólika hakarak promove dialógu inter-relijiozu, “Liuhusi forma ne’e, ita bele halakon prekonseitu sira no haburasa respeitu no konfiansa mutuál hodi enfrenta dezafiu komun.”
Santu Padre akresenta katak Igreza Katólika servisu hela na bem-komun no hakarak reforsa koperasaun ho institutu públika sira no ajente sosiedade sívil ho sentidu ida atu atinji sosiál ida ekilibradu no asegura asisténsia sosiál ida mais efisiente no ekitativa.
Enkuantu, iha fatin hanesan, Prezidente Widodo mós toka importánsia kona-ba hametin esforsu koletiva sira hodi moris hamutuk no toleránsia hodi hametin pás iha Indonézia no nasaun seluk.
Xefe Estadu ne’e hateten ba Indonézia, diferensa relijiaun, kultura no etnia ne’e hanesan grasa ida no nia konsidera toleránsia hanesan ‘rai-metan ka adubu’ ba haburas unidade no dame iha nasaun ida.
“Indonézia nasaun ida-ne’ebé mak iha Bhinneka Tunggal Ika (“Unidu Iha Diversidade”, ne’ebé mak literalmente signifika “Barak, Maibé Ida De’it” hodi nune’e ita bele moris hamutuk,” Widodo esplika.
“Espiritu pás no toleránsia ida-ne’e mak Indonézia no Vaticano hakarak promove no hametin iha mundu ida-ne’ebé mak ohin loron iha turbulentu nia laran,” Xefe Estadu énfaze.
Autoridade másima Indonézia ne’e apresia no valoriza pozisaun Vaticano nian ne’ebé mak kontinua husu lori pás ba Palestina.
Notísia relevante:Prezidente Jokowi simu Papa Francisco ho serimónia ofisiál iha Istana Merdeka
Jornalista: Filomeno Martins
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




