DILI, 07 setembru 2024 (TATOLI)—Igreja no Governu deside reabilita Igreja Santo António Motael, Dili, iha tinan 2024 nia hahú ne’e, hanesan preparasaun ida atu simu Papa Francisco hala’o vizita pastorál iha Timor-Leste, iha 09 setembru-11 setembru 2024.
Igreja ne’e reabilita husi PT Eureka Gagas Utama husi Indonézia hodi halo reabilitasaun atu hadi’a hodi pinta foun igreja, pinta moru, nahe ka montajen pavimentu no kuda du’ut Japaun, konstrui rampa ba ema ho defisiénsia sira.
Notísia Relevante: Vatikanu lansa ona oráriu Papa Francisco hala’o vizita pastorál iha Timor-Leste
“Ita pinta hotu kedas igreja laran no li’ur, ita nahe pavimentu box hodi kuda duut Japaun iha laran, montajen fatuk ka pavimentu de’it iha resintu igreja, konstrui rampa, pinta moru no uma kiik ida tan iha igreja sorin ne’e,” Supervizór PT EUREKA GAGAS Utama, Suwantoro Susono, hateten ba Agência Tatoli, iha Motael, domingu (28abríl2024).
Vise Koordenadór ba vizita Papa husi igreja no atuál pároku Igreja Santo António Motael, Pe. Guilherminoda Silva hateten, durante Papa Francisco hala’o vizita pastorál durante loron tolu iha Timor-Leste no hela iha Nunsiatura Motael ne’e, Papa Francisco sei halo orasaun no reza iha igreja Matrix Motael (Igreja Santo António Motael).
Istória Igreja Parokia Motael
Istória haktuir, Igreja Motael, tuir istória ne’ebé haktuir iha portal parokia Motael nian hateten katak, iha antes tinan 1642 tanba Igreja Motael nia naran hahú temi nu’udár Kapela ka Sentru missionáriu ida hahú husi tinan 1642. Husi fotografia ne’ebé hasai iha 1903, hatudu katak antes de tinan 1642 to’o 1903, Kapela Motael halo ho kakuluk nú-tahan no didin ho bebak.

Igreja Motael halo mudansa ka reabilita dala-tolu (3) mak hanesan; Iha 1903 ne’e, Igreja Motael halhusi uma-nia kakuluk taka ho nú-tahan no didin ho bebak reabilita ba kakuluk taka ho zinku no didin hada fatuk; Iha 1911: halo reabilitasaun bahuluk hodi aumenta tan liras rua (2) iha sorin-karuk nosorin—kuana; Iha 1949, halo rehabilitasaun ba dala-rua (3) hodi hetan forma foun ne’ebé mantein to’o ohin loron.
Ho nune’e, to’oikus Igreja Motael sai parokia entre tinan 1945-1949 ho razão: (1) Igreja primeiru, Santissimu Rosario ne’ebé bolu mós Igreja da Freguesia ka Igreja Matrix (inan), rahun iha tinan 1945; (1) Hahú kedas tinan 1945, bainhira Igreja Matrix rahun, Motael sai kedas nu’udar Igreja Matrix no Sé Pró-Katedral ba Dioseze Dili; Iha tinan 1949 temi ona Paróquia ida iha Dili ho estasaun missionária rua; Iha tinan 1949 mós halo reabilitasaun ba Igreja Motael ho forma ne’ebé iha to’o agora.
Introdusaun
Parokia Santo António Motael mak parokia antiga liu iha Timor-Leste, hafoin Igreja Matrix Santissimo Rosário. Igreja Parokia Motael mós sai nu’edar Igreja importante ida iha Dioseze Dili, bainhira Igreja Matrix (Igreja prinsipál) ho Padroeiru ka Mahein Santíssimo Rosário, ne’ebé hahú harii iha tinan 1860. maibé iha loron 24 agostu 1866 ahi han tiha, hafoin hadi’a fali dala tolu entre 1879, 1880 no ikus liu hadi’a fali iha 1933. Igreja ne’e nia fatin mak agora harii Palácio do Governo.
Ikus liu, Igreja Matrix ne’e hetan estragus husi militar Japones ho bombardeamentu hosi aviaun iha tinan 1945. Hahú husi momentu ne’ebá, Igreja Motael sai kedas hanesan Igreja Matrix ka Sé Pró-Katedrál ba Dioseze Dili. Nune’e, atividade hotu Dioseze nian sempre hahú husi Igreja Motael, inkluindu proseisaun sira-ne’ebe realiza iha nivel Dioseze. Igreja Parokia Motael funsiona nu’udar Sé Pró-Katedrál Dili to’o Dioseze Dili hari Igreja Katedrál foun iha Vila Verde iha tempu okupasaun Indonézia.
Tanba Igreja Motael sai nudar Sé Pró-Catedral, mak bainhira Bispu Primeiru Timor no Macau nian, Dom António Joaquim de Medeiros mate iha Lahane, iha 07 janeiro 1897, nia isin mate lori mai hakoi iha Igreja Matrix Motael, iha altar nia sorin ba lorosae (ba Sakráriu), besik ambaun leitura nian.
Alinde razaun sira-ne’e, Igreja no Parkia Motael mós koñesidu nu’udar Igreja Istórika ida iha prosesu rezisténsia ba ukun rasik-aan nian, no sobre sai liu ho masakte Santa Cruz ne’ebé akontese iha 12 novembru 1991, ne’ebé nia hun no hahú husi Igreja Parokia Motael. Masakre Santa Cruz mai husi akontesimentu seluk iha loron 28 outubru 1991, bainhira militár Indonéziu sira halo asaltu ba Jovem sira ne’ebé mai subar iha Igreja Motael, hodi rezulta joven balun kanek no Sebastião Gomes mate (iha Estrada Igreja nia oin ba tasi).
Maske Igreja Parokia Motael mak sai nu’udár Igreja Parokial ne’ebé antiga liu no sai Igreja importante ida ba akontesimentu importante lubuk ida iha Dioseze Dili no nasaun doben Timor-Leste nia prosesu mai to’o libertasaun husi invazór Indonésiu sira-nia liman. Maibé, ho onestidade tomak ami hakarak hateten loloos katak to’o agora ami lahetan dokumentu báziku ka komprovativu ruma ne’ebé ko’alia loloos kona-ba Igreja Motael sai parókia iha sá loron, sá fulan no sá tinan.
Tanba ne’e, tuir mai ami koko aprezenta dadus istóriku ruma ne’ebé ami konsege halibur liuhusi:
- Informssaun orál hosi Parokianu balun ne’ebé hakbesik-aan mai hodi konta istória uitoan, sira-nia memória kona-ba Igreja Motael;
- Parokianu konsege hetan mós dokumentu ruma ne’ebé hakerek de’it ho liman kona-ba rai Parokia nian, ne’ebé mensiona mós tinan inagursaun Igreja nian;
- Sinopse fotografia istórikus ne’ebé hato’o mós informasaun ruma kona-ba Parokia Motael. Parte ida-ne’e Parokia konsege hetan liuhusi esforsu no tulun hosi Dr. Rui Maria de Araujo (antigun Primeiru-Ministru), molok hatudu sai hanesan Xefe Governu Konstitusionál da-neen (VI). Hafoin ami hetan informasaun lubuk ida husi livru: Historia da Igreja de Timor Leste, volume 1, ne’ebé Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB mak hakerek.
- Ikus liu, filme ida ne’ebé Ministériu Ultramar Portugues mak halo iha tinan 1954, haktuir kona-ba Reconstrução de Timor depois de segunda Guerra mundiál mós hatudu katak iha tempu ne’eba Igreja Motael iha ona nia modelu hanesan agora ne’e.
Dadus istóriku oral husi Parokianu sira
Tuir sasin husi parokianu Motael nian, momentu iha 1946 ne’e halo idade 16, moris iha 10 agostu 1930) ne’e haktuir; Iha tempu uluk ne’e, fatin ne’ebé agora hari Igreja Parokial Motael ne’e naran LOE BESI. Fatin ne’e bee-dalan ida ka kolan ida ne’ebé liga husi tasi ba to’e bee matan-fuan iha Caicoli, Rumbia. Tanba fatin ne’e bee-dalan no kolan, fatin ne’e soko laran, ne’ebé kuda, karau no bibi sira sempre mai han, hemu bee no haris iha ne’e.
Iha tempu ne’ebá, Liurai Dom Francisco de Ataide mós hela duni besik kolan ne’e. Dom Ataide iha uma rua, ida permanente mak iha LOE BESI no nia feen-kiik ho atan sira ne’ebé hein animál no haree toos, hela iha LISBUTAK. Maibe, rai barak sei ai-laran tuan, nakonu ho tali no akadiru no ema seidauk hela. Ikus mai Militár Portugues sira ko’alia ho Liurai Dom Francisco Ataide hodi hola rai atu halo uma ba militár Portugés sira.
Iha tempu ne’ebá mós, Liurai Dom Francisco Ataide hamutuk ho nia Reinu hahú halo ona uma tali ida-ne’ebé halo ho didin piku no kakuluk ho nú-tahan nu’udar sira-nia kapela, ho objetivu atu simu Maromak ne’ebé sei mai husi tasi.
Tuir sasin ne’e hateten, Igreja Motael hetan reabilitasaun iha tinan 1948 ka 1949 no hetan inagurasaun iha tinan 1952 ou 1953. Nia rasik deklara loloos katak nia lahatene sá tinan mak Igreja Motael hetan eresaun atu sai parokia.
Deklarsaun rai nian husi liurai ne’ebé entrega rai ba misaun nia bei’oan sira, iha tinan 1986, mensiona mós kona-ba inaugurasaun Igreja Motael iha 1953.
Sinopsis faktus istóriku sira-ne’ebé iha relasaun ho Parokia Santo António Motael
- Iha tinan 1642Missionáriu Dominikanu (ne’ebé pertense ba Dioseze Malaka, vigararia Solor no Larantuka) hahú sira-nia vizita mai Lifau no liu mai iha parte sentral Timor nian hodi harii centros missionários sira iha Timor, no Motael halo parte iha centro missionarios sira-ne’e ida. Centros missionarios sira-ne’ebé mensionadu iha tempu ne’eba mak Batugade, Cotubaba (Atabai), Maubara, Motael, Manatuto, Vemasse, Camanassa, Suai-loro, Rai-mean, Kirás, Luca no Wesoru iha Kosta sul.
- Iha tinan 1658, Padre Jesuita na’in-rua (2) mak hanesan: Pe. João Nogueira no Pe. Pero Francisco iha sira-nia viajen husi Rote ba Luca atu haklaken Evangellu, sira mate iha Reinu Ade, Vemasse, tanba ema estraga sira ho veneno. Iha fali tinan tuir mai, 1659, Padre Jesuita Frances ida naran Germain Macret hatene loloos ona kona-ba Padre na’in-rua (2) ne’ebé mate iha reinu Ade, Vemasse, nune’e nia ba hasoru Liurai Motaelhodi ko’alia kona-ba Padre na’in-rua ne’ebé mate.
- Tuir mai, iha tinan 1659, missionário sira-ne’ebé loloos atu ba hala’o sira-nia serbisu missionário nian iha Luca, maibé sira la kle’ur iha ne’ebá, tanba Liurai Ade, Edang (Vemasse) haruka sira fila-fali. Nune’e, Padre Jesuita `Frances ne’ebé `mai ikus, hela de’it iha Motael hodi hanorin Katekezee ba labarik sira no fo asisténcia relijoza ba soldadu cristão companhia ida-ne’ebé mai hosi Larantuka.
- Iha inisiu sekúlu XVI (1720)iha ona Missionario Dominicano sira iha Motael, no iha ona Igreja ida, hanesan haktuir mai ne’e: “Certamente, nos começos do Seculo XVI haveria missionarios Dominicanos em Motael, pois em 1720, em Dili, havia uma Igreja”. Provavelmente o visitador Frei Manuel de Santo Antonio, quando estabeleceu o centro das suas atividades em Luca, em 1698, teria visitado Dili. Este gelozo missionario Goes teria viajado nas corcoras visitando Edam (Vemasse), Manatuto, Hera e Motael….
- Iha tinan 1819-1821, Padre Bartolomeu Pereira mak sai nu’udár kapelaun ba tropa sira no sai mós nu’ udár vigáriu iha Dili. Padre Bartolomeu sai mós nu’udár conselho governativo hamutuk ho Dom Gregorio Rodrigues Pereia, Brigadeiro no Liurai Motael nian.
- Iha 17 de Abril 1856,primeiri nailulik no dominicano Timor oan, Padre Frei Gregório Maria Barreto, superiór misaun Timor nian, haktuir katak iha Timor iha ona kistaun na’in-2.017, espalladu iha reinu 22, halo parte reino Motael. Iha reinu sira-ne’e iha Igreja 16 no kapela ida (1), ne’ebé deskreve Igreja Motael hanesan tuir mai ne’e:
“Motael a Igreja de Santo Antonio, com perto de trezentos christãos e uma Irmandade fabriqueira, cujos fundos quasi que já não existem, exceto alguns paroens e facas, pela pessima administração que tem tido; é destituida de vestimentas precisas, e não obstante estar tão perto d’esta Praça, acha-se em maior indecência do que as igrejas de Oe-cusse, Batugadé e Manatuto’’.
- Iha 17 de Abril tinan 1856 (seculo XIX), ba dala uluk Padre Gregório Maria Barreto nu’udár Superiór-da-vara (Superior Missão nian), no Pároco Freguesia Dili nian halo nia relatóriu, hodi hato kona-ba númeio kristaun sira, kapela sira no Igreja ne’ebé iha ona Distritu Timor, no temi mós Igreja Santo Antonio Motael: “Igreja de Santo António, “a unica com paredes de tijolos, porem coberta de palhas”.
- Iha tinan 1868 (Provisão de 13 de Março de 1868),Padre António da Costa mak sai nu’udár Vigário ba Igreja Motael.
- Tuir fali Padre Camilo de Azevedo (Provisão de 19 de Outubro de 1870), sai nu’udar Vigário ba Igreja Motael.
- Padre João Camilo de Azevedohusi rai dos Reis Magos, hetan nomeasaun atu sai misionáriu iha Timor iha tinan 1870 no sai mós nu’udár PÁROCO iha Motael; hafoin iha tinan 1873 nia halo vizita ba dala-uluk hodi vizita reinu Aileu hodi sarani ema na’in-150 (pag.348-349).
- Iha fulan Jullu de 1877, Padre Antonio Joaquim de Medeiros, nu’udár Vigário Gerál no Superiór ba Missao iha Timor, hahú halo distribuisaun ba Missionariu sira-ne’ebé to’o husi Portugál mai Timor iha dia 2 de Junho de 1877. Padre Manuel Jose Branconomeadu nu’udár Missionario ba Laleia, maibé tanba sei iha funu iha reinu ne’e, nune’e Padre ne’e hela de’it iha Dili no ikus mai sai nu’udar Paroco Motael.
- Iha tinan 1882,Padre João Gomes Ferreira halo dadus estatistíkus kona-ba populasaun no númeru sarani sira iha kapela hotu iha Timor laran tomak no hato’o mós kona-ba Motael, katak iha tempu ne’ebá, reinu Motael iha ona ema 18. 400 no iha ona ema na’in-600 mak Katólika; Ema sira-ne’e ko’alia lian Tetun no Galolen.
Konstrusaun no rekonstrusaun Igreja Motael
- Fotografia antiga ne’ebé hasai iha 1903, hatudu katak Kapela antiga Motael nian Régulo Motael nian hamutuk ho nia povu halo de’it ho nú-tahan no didin ho bebak. Hafoin ba dala-uluk iha tinan 1903 Régulo Motael rasik organiza nia povu sira hahú tau aliserse ba Kapela foun Motael nian atu sai kapela permanente.
Tinan 1903: Reconstrucao da Igreja de Motael por regulo de Motael com seu reino.
- Iha relatóriu eskrita iha tinan 1911, vizitadór Padre José da Costa Nunes haktuir: “A nova igreja de Motael tem as paredes concluidas e a cobertura de zinco’’.
- Iha tinan 1937 no 1939, Governadór Alvaro Fontoura aprezenta fotografia Igreja Motael. No tuir fonte seluk, modelu igreja ne’e hetan fali renovasaun ba modelu hanesan Igreja ne’ebé agora dadaun ne’e, iha tinan 1949.
- Iha tinan 1949, Timor tomak iha de’it Parokia ida (1) ho estasaun missionária rua (2). Maibé temi de’it Parokia Dili, la temi Motael ka fatin seluk, ho nia área 580 Km2 no populasaun Katólika ema na’in-2007.
- Mapa missionáriu tinan 1965 hatudu katak Motael sai tiha ona Parokia, maibé lahatene loloos data, fulan no tinan.
- Dili iha ona Igreja Freguesia nian, ho invocacao ba Santissimo Rosario, hodi sai nu’udar Igreja Matrix aumezmu tempu prepara atu sai Katedral ba Dioseze Dili. Igreja Matrix ne’e sai Parokia ho Provisão Dom Jose da Costa Nunes, Bispo Macau nian, iha loron 04 fulan-dezembru tinan 1923. Maibé tanba funu segunda guerra mundiál nian iha tinan 1945, Igreja ne’e hetan bombardeamentu husi militár Japones sira husi aviaun hodi harahun tiha Igreja ne’e.
Hahu iha tempu ne’ebá (1945), Kapela intitulada Glorioso Santo António mak sai fali nu’udár Igreja Matrix iha Dioseze Dili.
Notísia Relevante: Papa Francisco sei prezide misa solene iha Tasi-Tolu iha 10 setembru
TATOLI