iklan

SOSIEDADE SIVĺL

CAC bele aprezenta relatóriu investigasaun kazu dirijente MAPPF ba MP

CAC bele aprezenta relatóriu investigasaun kazu dirijente MAPPF ba MP

Peskizadór Seniór Programa Monitorizasaun Sistema Judsiaria (JSMP), Luís Oliveira Sampaio. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão.

DILI, 24 setembru 2024 (TATOLI)–Peskizadór Seniór Programa Monistorizasaun Sistema Judsiaria (JSMP), Luís Oliveira Sampaio, hateten Komisaun Antí Korrupsaun (CAC) bele aprezenta relatóriu invetigasaun ba kazu dirijente Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) ne’ebé CAC halo buska obrigatóriu.

Notísia Relevante: CAC seidauk submete auto notísia kazu diretór na’in-rua iha MP

Luís Oliveira Sampaio esplika, medida ida adekuadu no forte mak independentemente prosesu ne’ebé mak la’o ne’e labele halo konkluzaun, tanba ida-ne’e foin mak indisiu ne’ebé bele aprofunda liután no autoridade kompetente hanesan polisia espesializada Antí Korrupasaun mak dezenvolve prosesu ne’e.

“CAC ba bolu obrigatóriu hodi halo identifikasaun. Lei fó dalan ba ida-ne’e hodi halo klarifikasaun atu indisiu sira-ne’e loos ka lae. Bainhira iha indikasaun no indisiu sufisiente kona-ba kazu sira hanesan ne’e, CAC iha kompetensia atu submete relatóriu preliminár ba iha Ministériu Públiku hodi halo avaliasaun. Se iha duni krime, tenke la’o tuir nia prosesu normál,”  Peskizadór Seniór Programa Monistorizasaun Sistema Judsiaria (JSMP), Luís Oliveira Sampaio, hateten ba Agência Tatoli, iha Colmera.

Tuir nia, informasaun ne’ebé mak viral ba iha sosiedade sira-ne’ebé Komisaun Antí Korrupsaun (CAC) halo imediatamente atuasaun ne’e, tenke kongratula tanba ida-ne’e mós hanesan prevensaun ida (Shock Therapy ida) atu aban bainhira dirijente no tékniku sira hatene ona responsabilidade serbisu ho profisionál hodi kaer rekursu Estadu nian tuir lei haruka.

“Labele iha tendénsia ba iha utiliza oportunidade poder kargu hodi benefisia sira-nia aan,” nia hateten.

Peskizadór ne’e hateten, depois atuasaun CAC nian ne’e, dirijente MAPPF ne’e hola kedas kestaun, tanba la’ós nia mak utiliza númeru WhataApp refere maibé ema seluk mak uza númeru ne’e hodi hamonu nia.

Maibé husi fenomena ida-ne’e hatudu katak governasaun ne’e iha indísiu dezorganizadu, tanba parese iha akontesimentu projetu sira fó ba malu, ikus mai balun la satisfas uza dalan ne’ebé la étiku hodi pronunsia buat ne’ebé la loos.

Maibé, nia hateten, ida-ne’e iha indikasaun balun no situasaun balun ne’ebé akontese ne’e mak lori sira ba to’o situasaun sira-ne’ebé la’o hela agora.

Luís Oliveira Sampaio lament, ba Governasaun ida-ne’e nia superiór sira iha instituisaun pudia reaje ho situasaun sira hanesan ne’e, maske prosesu sira la’o hela.

“Ha’u hanoin ne’e viral loos no ha’u hanoin Primeiru-Ministru mós tenke toma nota ba ida-ne’e. Tuir loloos, bolu kedas diretór ne’e, embora prosesu sira-ne’e seidauk la’o. Katak, Governu ne’e iha duni vontade atu kombate korrupsaun. Entaun, se líder másimu ka orgaun ezekutivu hola kedas asaun husi ministériu tutela ne’e, hola kedas medida atu suspende administrativamente ka halo buat ruma katak sira reativu/reaje ba lamentasaun públiku sente ofende tebe-tebes, tanba mezmu ida-n’e iha prosesu no bele iha rezultadu oin seluk,” nia dehan.

Maibé, ida-ne’e hatudu iha situasaun dezorganizada balun iha administrasaun públika. Governu tenke bolu ema hodi husu, ema-ne’e loos ka la’e no submete prosesu ne’e ba dalan ne’ebé lei haruka.

Nia mensiona, iha lei rejime no kontratasaun públiku ne’ebé sira klasifika ona montante hira mak tenke deside iha Konsellu Ministru no hira mak Ministru mak deside ba iha projetu sira.

Diretór Jerál sira ba projetu sira kmaan ne’e no iha tan komisaun husi Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura (KAFI), tanba projetu hotu-hotu tenke loke iha konkursu públiku, esetu kazu emerjénsia maibé projetu hotu-hotu la’ós emerjénsia (Dekretu-lei nº.22/2022).

“Se Primeiru-Ministru mak hatudu vontade ho konsistente no ezije membru Governu sira kaer regulamentu no lei sira-ne’e. Ha’u hanoin fasil tebes atu kombate atitude ilegál sira-ne’e, tanba nia sei avalia fulan-fulan ba prosesu sira-ne’e. Entaun, iha mekanizmu sira. CAC sei la halo, bainhira tuir regra no prosedimentu sira-ne’e,” nia dehan.

Notísia Relevante: Kazu iha MAPPF diretór aprezenta ona keixa ba PCIC

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!