DILI, 09 outubru 2024 (TATOLI)—Prezidente komisaun F ne’ebé trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jéneru iha Parlamentu Nasionál (PN), Maria Barreto “Gorumali”, informa foin lalais fiskalizasaun ne’ebé komisaun hala’o ba fasilidade saúde iha munisípiu Aileu no Viqueque ne’e, ninia funsionamentu hodi fó atendimentu ba pasiente sira-ne’e ho di’ak no la’o normál.
“Komisaun F hala’o fiskalizasaun foin iha semana rua tutuir malu, iha semana kotuk no semana kotuk liu-bá, iha munisípiu Aileu no Viqueque. Fiskalizasaun ne’e la’ós ba de’it villa, maibé to’o iha área remota ne’ebé postu saúde iha, hodi ita bele identifika problema ne’ebé foti iha plenária no públiku preokupa, loos duni ka lae. Bazeia ba fiskalizasaun komisaun F haree katak, funsionamentu saúde la’o normál hela, iha baze ne’eba atendimentu ba pasiente sira la’o hela,” Nia hateten ba jornalista sira iha resintu PN, kuarta ne’e.
Tanba ne’e, presiza fó rekoñesimentu ba pesoál saúde sira-ne’ebé hala’o serbisu ba esforsu durante ne’e halo, ne’ebé fó atendimentu ba pasiente loro-loron.
Nia dehan, kona-ba ai-moruk iha Institutu Nasionál Farmásia Produtu no Medikamentu (INFPN) tama ho lista ida-ne’ebé mak la akontese stock out ho númeru ne’ebé mak boot, nia ai-moruk akontese stock out ho 10%.
Nia hateten, agora ba fali munisípiu tantu iha armazen saúde munisípiu nian, ezemplu iha armazen saúde munisípiu Aileu husi ai-moruk item 265 iha stock out ne’e 6% de’it iha kuaze item 15 mak stock out, ne’e signifika katak la grave.
Iha munisípiu Viqueque, nai dehan, iha ai-moruk husi item 265 nia stock out ne’e 10% no item 27 mak laiha.
“Ne’e signifika stock out ho standar, kondisaun normal no la afeta ba pasiente sira,” nia hateten.
Nia dehan, iha fiskalizasaun komisaun ba iha munisípiu rua ba fali sentru saúde no postu saúde, no postu saúde sira balun akontese stock out 20%.
Tanba, se nia stock out akontese maibé se nia prosesu pedidu ba ai-moruk mai iha sentru saúde no sentru saúde kontinua halo hela pedidu ba iha saúde munisípiu, oinsá bele fasilita ai-moruk hirak ne’e ba fali iha ne’e.
“Ne’ebé la signifika, nia stock out ho tempu ida-ne’ebé mak naruk. Iha parte seluk husi pesoál saúde sira esplika katak, bainhira iha sentru no postu saúde mak iha ai-moruk ne’ebé nesesáriu tebe-tebes mak sira laiha, entaun sira komunika malu ba iha fasilidade saúde ne’ebé sira iha ai-moruk, entaun sira fasilita lai durante pasiente ne’e presiza. Depois ai-moruk ne’e iha fali mak sira foin bele devolve fali ai-moruk ne’e ba fasilidade saúde ne’ebé mak sira empresta ba ne’e,” nia dehan.
Prezidente komisaun ne’e relata, durante fiskalizasaun identifika mós iha ai-moruk barak mak liu prazu ne’ebé halo akizisaun sosa mai kedas husi Governu Konstitusionál da-ualu (VIII), hanesan iha fiskalizasaun ba munisípiu rua ne’e hetan ai-moruk liu prazu iha ai-moruk vitamina A.
Iha parte seluk, durante fiskalizasaun komisaun simu preokupasaun seluk kona-ba rekursu umanu iha sentru no postu saúde balun falta médiku no parteira.
“Ida-ne’e komisaun F mós rekoñese, maibé iha parte seluk, tanba ita-nia médiku sira-ne’ebé mak aplay fali ba iha vaga seluk, entaun sira sai husi fatin ne’eba no fasilita saúde ne’ebé sira serbisu ba ne’e husik mamuk. Entaun, oinsá prienxe ne’e, ami toma nota atu rekomenda ba Ministériu Saúde (MS) hodi haree ba kestaun ne’e,” nia dehan.
Iha parte seluk, komisaun mós identifika presiza ambulánsia ne’e sai ezijénsia duni liuliu ba iha munisípiu sira-ne’ebé mak ho postu administrativu liu tiha lima, maibé iha ambulánsia limitadu.
Iha fiskalizasaun, komisaun mós simu preokupasaun husi pesoál saúde sira husu mós oinsá atu haree ba motorizada, tanba motorizada ne’ebé apoiu husi Governu liuhusi MS ba iha pesoál saúde iha sentru no postu saúde kuaze barak mak avária, ho kestaun seluk mak manutensaun karreta husi Governu dalaruma nia prosesu tarde entaun afeta iha serbisu saúde liuliu atendimentu saúde ba iha pasiente no komunidade.
“Iha parte motorizadanian, kuaze pesoál saúde sira hateten, bainhira motorizada bainhira aat ne’e sira rasik uza sira-nia osan privadu mak hadi’a. Dalaruma iha programa saúde nian, sira tenke ba iha área remota sira ba ho motorizada ne’e, maibé sira uza osan rasik ense kombustível. Entaun, ida-ne’e parte ida importante ba iha komisaun F bainhira iha audiénsia ami sei ko’alia ida-ne’e ba Ministériu Saúde bele haree,” nia hateten.
Komisaun identifika mós fasilidade hanesan iha postu saúde ne’ebé iha área remota balun, ninia kondisaun kama partu ne’ebé kondisaun ladi’ak, nune’e komisaun sei rekomenda mós ba MS oinsá atu tau ba konsiderasaun.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





