DILI, 29 outubru 2024 (TATOLI)–Peskizadora Organizasaun Naun Governamentál Lao Hamutuk, Elizaria Febi Gomes, husu Governu atu redús gastu ba mega projetu sira hodi tau prioridade ba setór infraestrutura ne’ebé fó benefisiu ba povu.
Governu foti inisiativa kontinua foti osan boot fundu petroliferu ne’ebé maioria aloka ba iha setor sira hanesan projetu boot sira-ne’ebé la fó retornu sosiál no ekonomia kontinua laiha serteza.
“Ami nota katak alokasaun iha 2025 ba konstrusaun no reabilitasaun auto-estrada, baze fornesimentu Suai kuaze tokon $40, kontinua sa’e makaas iha projesaun sira ba tinan tuir mai. Iha 2026 tokon $145 no iha tinan 2027 tokon $233, inklui mós alokasaun orsamentu ba reabilitasaun aeroportu Suai ho tokon $1.6 no projetu Aeroportu Dili ho tokon $28 iha 2025. Sei iha tinan rua uir mai ne’ebé nia utilidade no funsaun la urjénsia no lakondis povu nian,” Peskizadora Organizasaun Naun Governamental Lao Hamutuk, Elizaria Febi Gomes, hato’o liuhusi konferensia imprensa, iha Bebora, tersa ne’e.
Lao Hamutuk rekomenda ba Governu atu harii infrastrutura ida-ne’ebé fó duni benefísiu ba povu tomak hanesan estrada rurál kualidade no uzu ba tempu naruk, instalamentu sistema bee ne’ebé adekuadu hodi korresponde ba nesesidade báziku, harii infrastrutura no fasilidade ne’ebé kualidade no ekitável ba edukasaun no saúde iha munisípiu hotu liuliu área remota.
Tuir relatóriu submisaun La’o Hamutuk, preokupasaun seluk mak gastu ba eletrisidade tanba eletrisidade mós nu’udár elementu importante ba povu maibé iha ona urjénsia atu hanoin oinsá setór ida-ne’e labele kontinua depende ba OJE kada tinan liuhusi Ministériu Obra Públika hodi fó subsídiu ba EDTL, selu EDTL nia tusan, selu ba kombustível inklui aloka liu husi Fundu Infraestrutura ba eletrisidade no RAEOA nian.
Lao Hamutuk nota alokasaun husi 2019-2023 nian ho médiu tokon $146, iha 2024 ho tokon $174 no proposta tinan 2025 nian kontinua aumenta ba tokon $202. Kondisaun hirak ne’e hatudu laiha sustentabilidade ba uzu eletrisidade nian, signifika setór ida-ne’e seidauk iha kapasidade natoon atu jere no hamosu reseita.
Lao Hamutuk lamenta tan kondisaun sosiál no ekonomia rai-laran kontinua sai preokupasaun povu iha tinan barak nia laran, maibé Governu to’o agora nafatin hatudu ignoránsia iha sira-nia polítika estrutura fiskál ne’ebé realidade setór sira hanesan saúde, edukasaun, bee no saneamentu no setór produtivu hanesan agrikultura hetan de’it 19% no kbiit reseita doméstika mak 12% husi total OJE 2025.
Kestaun sleuk mak promesa husi Governu nian atu foka ba diversifikasaun ekonomia ne’e, La’o Hamutuk la nota seriedade husi planu programa sira iha proposta refere, tanba Lao Hamutuk haree katak alokasaun ba investimentu iha setór produtivu hanesan agrikultura kiik tebes husi totál OJE 2025.
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes





