DILI, 26 novembru 2024 (TATOLI)–Conservation International Timor-Leste no Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), autoridade lokál no reprezentante populasaun hosi munisipiu haat hodi halo validasaun ba proposta konservasaun lagoa iha munisipiu.
Diretór Ezekutivu Conservation International, Manuel Mendes, hateten projetu ne’e ba konservasaun ba lagoa protejida sira iha munisipiu haat hanesan lagoa Hasan Fou no Onu Boot, parte postu Tilomar, Lagoa Raimea, postu Tilomar, Covalima, Lagoa Bikan Tidi, Postu Hatoudu, Ainaro, Lagoa Modo Maut no Lagoa Welenas, postu Fatuberlihu, Manufahi, Lagoa Naan Kuru, postu Barique, Manatuto.
Enkontru ida-ne’e halo validasaun ba proposta molok submete ba Global Enviroment Facility (GCF) hodi hetan apoiu finanseiru no iha proposta finanseiru ba GCF ne’e hamutuk millaun $2.6 no implementa iha durante tinan haat entre 2025 no 2029 ho tema “Jestaun di’ak lagoa sira (iha zona Humidu) ba biodiversidade no promove Ko-ezistensia entre ema no balada fuik iha Timor-Leste”.
“Ita iha sorumutu iha nível nasionál kona-ba oinsá ita bele halo proposta Global Enviroment Facility liuliu kona-ba jestaun di’ak ba lagoa sira, oinsá populasaun sira bele moris di’ak ho lafaek sira. Ita halo validasaun ba konsultasaun hamutuk ho MAFFP iha fulan hirak liuba,” Diretór Ezekutivu Conservation International, Manuel Mendes, hateten iha enkontru iha Timor Plaza.
Diretór ne’e mós relata, iha projetu ne’e sei buka oinsá halo jestaun ba lafaek tanba bele evita lafaek han ema iha fatin-fatin.
“Lafaek aumenta ba bebeik no poppulasaun Timor mós aumenta. Jestaun ne’e mak oinsá ema hatene fatin sira-ne’ebé risku liu no labele ba. Jestaun ida mak lagoa sai fatin turizmu,” nia dehan.
Diretór Nasionál Floresta no Ekosistema iha MAPPF, Pedro Pinto, hateten ekipa elabora ona proposta, tanba ne’e mak hakarak aprezenta no tau hanoin hamutuk hodi bele aprezenta ba GCF.
“Ida-ne’e ita atu dezenvolve área tarjetu sira-ne’ebé mak identifika ona iha munisipiu haat,” nia hateten.
Sekretáriu Estadu Peska, Domingos dos Santos, hateten bainhira ko’alia kona-ba lagoa sei ko’alia kona-ba lafaek, ikan no animál sira seluk.
“Enkontru ohin hanesan baze de konsultasaun atu rekolla ideia, halibur ema hotu nia hanoin oinsá halo jestaun ba lagoa sira iha munisipiu haat ne’ebé konsidera risku ba futuru ho lafaek sira. Tanba espesie ne’e aumentau husi tempu ba tempu,” nia dehan.
Tuir dadus Conservasaun Internationa husi tinan 1996 to’o mai 2014, Timor-Leste rejista vítima 173 mak mate.
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes