iklan

HEADLINE, SAÚDE

MS-Fundu Globál selebra tinan 20 elemina moras tolu

MS-Fundu Globál selebra tinan 20 elemina moras tolu

Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta Partisipa loron Nasionál iha komemorasaun tinan 20, apoiu Global Fund mai TL, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, tersa (03/12). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 03 dezembru 2024 (TATOLI) — Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho Fundu Globál selebra tinan 20 hodi elemina moras tolu hanesan HIV/SIDA, Tuberkuloze no Malária iha Timor-Leste.

“Tinan rua nulu liubá, HIV, tuberkuloze no malária maka moras infesiozu prinsipál tolu ne’ebé mak hamate ema millaun resin tinan-tinan. Iha tinan 2002, nasaun hotu hamutuk hodi kombate moras tolu ne’e, liu husi kriasaun Fundu Globál”, Vise Ministru Fortalesimentu Instituisionál Saúde Jose Magno hateten iha nia diskursu iha Palásiu Prezidensiál, ohin.

Nia rekorda, iha tinan 2003 Timor-Leste konsege hetan finansiamentu dahuluk husi Fundu Globál hamutuk USD 2.876.903 ba kontrolu malária durante tinan tolu. Hahú husi ne’ebá, esperiénsia no progresu barak iha tinan 2023 to’o 2025 hetan ona alokasaun finansiamentu hamutuk $15.60 millaun.

Nia hateten, TL ho parseria dezenvolvimentu sira, konsege responde no fó prioridade ba intervensaun mitigasaun risku relasiona ho Covid-19 no atividade sira ba halakon programa HIV, TBC no malária hodi prevene no hamenus moras tolu ne’e iha TL.

“Ha’u orgullu atu haree esforsu ne’ebé la-sura kolen mobiliza husi Programa Tuberkuloze Nasionál, Programa Malaria no HIV, nia rezultadu halo ema 1.100 hahú halo tratamentu antivirus ba HIV iha 2023, ema 6.030 ho TB hetan tratamentu iha 2023, no kazu malaria indegenus Zero iha Timor-Leste”, nia afirma.

Liu husi kompromisu ida-ne’e atu aselera esforsu hakotu TB iha tinan lima mai, nu’udar Ministru Saúde em ezersísiu, hakarak atu defende Timor-Leste nia kompromisu iha” Deklarasaun MOSCOW ” liuhusi VI Governu Konstitutionál neʼebé reprezenta husi onoravel Dr. Rui Araújo nu’udar Primeiru-Ministru no deklarasaun ba eliminasaun ne’ebé dirije husi onoravel Dr. Francisco “Lu-Olo” Guterres, Prezidente Repúblika iha tinan 2018 iha RAEOA.

“Ha’u fiar metin katak liu husi koordenasaun multi-setorál ho doadores, OMS, parseiru implementadór sira no parseiru dezenvolvimentu sira seluk, bele aselera ita-nia progresu hodi hakotu TB, no HIV iha tinan lima mai. Parseiru no kooperasaun téknika, sustentabilidade políitika no kompromisu finansiamentu sei presiza iha ita jornada naruk ba funu hasoru TB, HIV no sustenta eliminasaun ba malaria iha Timor-Leste”, nia esplika.

Iha fatin hanesan, Prezidente Asembleia Fundo Global, Filipe da Costa, hateten desde TL adere ba Fundu Globál iha tinan 2003, TL simu no uza ona fundu ho valór liu $100 millaun ba eliminasaun moras ida ne’e.

“Husi utilizasaun fundu liu millaun $100, ita konsege fó tratamentu ba pasiente HIV/SIDA liu 1.000, pasiente TBC liu 5.000 kura ona no malária elimina ona ho susesu, hein de’it sertifikadu”, Filipe da Costa haktuir.

Nia agradese ba doadór sira ne’ebé kontribui ona fundu hodi halakon moras tolu ne’e iha nasaun ki’ik, inklui Timor Leste.

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste, Arvind Mathur, hateten Timor-Leste realiza koletiva ba kombate TBC, HIV, Malária no sistema reziliente no sustentável ba saúde iha nasaun liuhosi subsídiu Fundu Globál nian.

“Timor-Leste hetan klasifikasaun daruak iha insidénsia TBC iha Sudeste Aziátiku,maibé progresu klaru. Em mate relasiona ho TB tun 55% dezde 2015 no iha ona deteksaun kazu aas liu ho kazu 6.171 iha 2023, tanba liuhosi hadi’a divulgasaun diagnóstiku. Ida-ne’e sai posivel liuhosi triajen TB nian iha uma ba uma iha nasaun tomak hamutuk ho avaliasaun vulnerabilidade ne’ebé maka identifika ema sira ho risku aas husi dezenvolve TB, hanesan kontaktu uma-laran husi pasiente TB pulmonar, sira ne’ebé ho subnutrisaun, konsumidór tabaku sira, individu sira ho moras uza alkol, no sira ne’ebé hetan espozisaun ba poluisaun ar iha uma laran”, Arvind Mathur, dehan.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha nia intervensaun ba eventu ida-ne’e, hateten Governu Timor-Leste tenke tau prioridade ba setór saúde hodi halo mitigasaun ba moras hirak ne’ebé iha.

“Governu tenke tau atensaun ba moras HIV/SIDA no mós Tuberkolose iha ita-nia rain”, Horta dehan iha Palásiu Prezidensiál Aitarak Laran, ohin.

Eventu ne’e hetan partisipasaun husi Prezidente Repúblika, Jose Ramos Horta, Vise Ministru Saúde Fortalesimentu Instituisionál Saúde José Magno, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Arvind Mathur, Prezidente Asembleia Nasionál Fundu Global,  Filipe da Costa no entidade relevante sira seluk.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!