BAUKAU, 10 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL-sigla portugés) planeia no hakarak implementa modelu investimentu zona espesiál finanseira iha munisípiu Baukau bainhira implementa podér lokál no desentralizasaun administrativa.
Prezidente CCI-TL Munisípiu Baukau, José Januario dos Reis ‘Noqy’, esplika Baukau iha poténsia investimentu ba setór hotu maibé importánsia mós atu iha konseitu ekonomia foun hanesan sentru finansa ligadu ho polítika governu ba implementasaun lei podér lokál no desentralizasaun administrativa.
“Ami-nia planu ba polítika hasoru podér lokál hakarak transforma Baukau ba sentru finanseira iha Timor-Leste,” Prezidente CCI-TL Baukau informa ba TATOLI iha ninia kna’ar fatin, segunda (10/02/2025).
Noqy hateten zona ekonomia finanseira ne’e konseitu ekonomia foun ne’ebé implementa no susesu ona iha nasaun seluk iha mundu ne’ebé iha ligasaun ho área jurizdisaun, apoia husi governu sentrál tanba fó benefísiu ba kreximentu ekonomia komunidade no Estadu.
Nia argumenta katak Baukau prepadadu atu implementa modelu zona ekonomia finanseira ne’e tanba iha kondisaun hanesan aeroportu, portu no rekurusu umanu nune’e kuandu iha podér bele deside juridikamente relasiona ho modelu zona ekonomia finanseira iha Timor-Leste.
Bainhira kámara munisipál realiza konseitu ekonomia finanseira, tuir nia, sei afavór ba komunidade tanba loke kampu serbisu, infraestrutura moderna no sei fó retornu ba autoridade munisipál.
Notísia relevante: Baucau preparadu simu polítika podér lokál no desentralizasaun administrativa
Mezmu nune’e, Noqy konsidera investimentu setór agrikultura, mineiru no turizmu nafatin importante maibé presiza orsamentu boot hodi prepara infraestrutura bázika nune’e atrai investór, tanba ne’e CCI-TL konsidera no sei propoin iha orsamentu jerál Estadu (OJE).
“Ida-ne’e modelu investimentu ne’ebé fó benefísiu ba komunidade kompara ho modelu zona ekonomia seluk,” Noqy tenik.
Nia hatutan setór privadu iha Baukau sempre preparadu no apoia ideia autoridade lokál hanesan fó pareser liuhusi partisipa iha reuniaun Konsellu Konsultivu Munisipál (KKM) no koopera hodi realiza atividade hodi prenxe rekizitu sira relasiona ho avaliasaun mínima husi governu sentrál.
“Ami konsidera Baukau sei kategoriza hodi prenxe rekizitu atu implementa podér lokál, tanba ita hatene lei aprova ona no hein oráriu ba implementasaun,” Noqy hateten.
Noqy rekomenda ba governu sentrál hamutuk ho autoridade administrasaun atu kontinua sosializa ba instituisaun relevante hanesan autoridade lokál inklui komunidade nune’e bele entende kontéudu husi lei sira kona-ba podér lokál no desentralizasaun administrativa.
Entretantu, zona ekonomia finanseira nu’udár área jurídika ne’ebé sei hala’o atividade sira relasiona ho finansa ho objetivu atu krexe ekonomia nasaun.
Atividade sira ne’ebé zona ekonomia finanseira hala’o mak hanesan serbisu finansa, dezenvolvimentu teknolojia, lojístika, indústria, turizmu, ekonomia no edukasaun.
Aleinde ne’e, Zona ekonomia finanseira sei haboot setór indústria, redús dezempregu, krexe kompetisaun, aselera dezenvolvimentu ekonomia ho ekilibrada.
Jornalista: Natalino Belo
Editór: Xisto Freitas da Piedade